Fasada je prvo što vidimo na zgradi, ali gotovo uvijek posljednje što nastaje. Nakon više od deset godina bez nove stanogradnje, u Pločama je izgrađena nova stambena zgrada. Zbog svog neobičnog tlocrta dobila je nadimak Mercedes. Osim zanimljive arhitekture, zgrada je i primjer koliko je za kvalitetnu izvedbu fasade važna suradnja investitora, izvođača i tehničke podrške proizvođača. U ovom slučaju riječ je o Baumitu, jednom od vodećih europskih proizvođača fasadnih sustava i građevinskih materijala.

Iza upečatljivog pročelja stoje dvije godine gradnje. Tu je i složen sustav dilatacija, kao i stalna koordinacija svih uključenih strana, od arhitekata preko voditelja gradilišta do tehničkih savjetnika. Fasada stambene zgrade ovakve složenosti nikad nije samo pitanje boje i teksture. Riječ je o rezultatu mjeseci planiranja koji prethode danima koje kupac stana nikad ne vidi.

U nastavku donosimo cijelu priču, od prvih arhitektonskih odluka do rješavanja neočekivanih problema na gradilištu. Objašnjavamo i zašto se kvalitetna fasada, poput Baumitovih fasadnih sustava koji se u Europi ugrađuju na desetke milijuna kvadrata godišnje, ne gradi slučajno.

Nepravilna parcela odredila je arhitekturu zgrade

Prije nego što se uopće moglo razmišljati o fasadi, arhitekti Josip Sabolić i Goran Rako suočili su se s izazovom same parcele.

“Bilo je zanimljivo smjestiti taj prostor na tu relativno nepravilnu parcelu, približno trokutastu, gdje imamo dvije dosta loše strane, jednu veliku stambenu zgradu s jedne strane i jednu relativno prometnu ulicu. A jedna strana je pozitivna, negdje tamo iza brda na toj strani je more”, objašnjavaju arhitekti.

Umjesto klasičnog, pravilnog tlocrta, rješenje je bilo razlomiti oblik zgrade prema tim negativnim i pozitivnim stranama.

“Mi smo napravili tri fasade da gledaju na krošnje od stabala koje ćemo mi posaditi i one koje tamo postoje. Jer od ove zgradurine koja se nalazi s južne strane prema moru, nema šanse nikakve da vidimo more.”

Taj pristup, orijentacija prema zelenilu umjesto prema nedostižnom pogledu na more, oblikovao je karakterističan trokraki tlocrt zgrade. Sastoji se od četiri lamele povezane središnjim stubištem, oblik zbog kojeg je zgrada i dobila svoj kolokvijalni nadimak.

Fasada stambene zgrade počinje mnogo prije završne žbuke

Kad se govori o fasadi, većina ljudi zamišlja isključivo završni, dekorativni sloj i njegovu boju. U stvarnosti, fasada stambene zgrade ovakve složenosti počinje mnogo ranije. Cijeli sustav slojeva mora biti međusobno usklađen: ljepilo za lijepljenje i armiranje, armaturna mreža, profili, kutni elementi, dilatacijska rješenja i tek na kraju završni sloj.

Jure Manenica, voditelj gradilišta u MGA Nekretninama, jasno opisuje zašto je taj posljednji sloj ipak taj koji najviše određuje dojam o cijeloj zgradi.

“Fasada prodaje, fasada se zadnja vidi, u biti je jedina stvar koju krajnji korisnik i krajnji kupac prvo vidi, tako da je dosta bitna.”

Gradnja je trajala dvije godine, u dvije jasno odvojene faze. Prva je bila izvedba same konstrukcije, a druga, kako kaže Manenica, “kako tu konstrukciju ušminkati i dovesti u neko lijepo i prezentabilno stanje, a to je fasada.” Ovakav sustav toplinske fasade, poznatiji kao ETICS, po sličnom je principu opisan i u našem tekstu Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom. Tamo objašnjavamo zašto je svaki sloj sustava jednako važan za konačnu kvalitetu i trajnost pročelja.

Četiri lamele i dilatacije kao najveći tehnički izazov

Najveći tehnički izazov na ovom projektu nije bio estetske, nego konstrukcijske prirode. Zgrada se sastoji od četiri lamele koje nisu jedna kruta cjelina. S vremenom se neznatno slijeću i pomiču, svaka na svoj način. Tim spojevima trebalo je omogućiti da prihvate te pomake bez pucanja završne fasade. To dilatacije čini tehnički nužnim dijelom sustava, ne dekorativnim detaljem.

“Zgrada je posebna zato što su te četiri lamele zapravo odvojene i imamo poantu tih dilatacija u svemu tome, kako taj problem riješiti, jer sve te zgrade nekako malo različito rade, sliježu se, pomiču se”, objašnjava Manenica.

Marko Katušić, tehnički savjetnik za primjenu proizvoda u Baumitu, dodaje tehničku pozadinu. Na zgradi je korišten Star sustav debelo slojnih ljepila za lijepljenje i armiranje, uz armaturnu mrežu i kompletan pribor za izvedbu sustava, dokapne profile, kutnike, lajsne i dilatacijske profile. Sve je prilagođeno specifičnoj podjeli zgrade na lamele A, B, C i D.

Zašto sama isporuka materijala nije dovoljna

Kvalitetni materijali sami po sebi nisu jamstvo dobrog rezultata, posebno ne na ovako specifičnom objektu. Domagoj Popić, prodajni predstavnik za regiju Južna Dalmacija u Baumitu, opisuje kako je izgledala njihova uloga na ovom projektu.

“Konkretno naša uloga bila je ovdje kvalitetno pratiti zahtjeve samog projekta, investitora i izvođača, sa savjetima, s kvalitetnim materijalom i sa stalnom prisutnošću.” Kako sam kaže, cilj nije biti samo dobavljač robe: “Nama nije interes da budemo samo obični dobavljači robe, nego jednostavno da od prvoga trena i do samog kraja projekta budemo doslovno prisutni na tom objektu, sa savjetima, suočavanjem s eventualnim problemima i rješavanjem istih.”

Ta prisutnost u praksi je značila svakodnevnu komunikaciju.

“Kad smo radili fasadu, čuli smo se na dnevnoj bazi telefonski, razmjenjivali slike. Nekakav problem probamo riješiti tako telefonski, ako ne možemo, nađemo se na gradilištu. Imali smo tjedne koordinacije, srijedom su bile koordinacije na gradilištu, sumiranje učinjenog, plan što treba, što ne treba, rješavanje detalja”

Popić dodaje da su na par situacija, gdje je objekt zbog svoje specifičnosti to zahtijevao, izašli na teren i zajednički razmijenili mišljenja.

“Jednostavno su uvažili naša stručna razmišljanja i, Bogu hvala, produkt svega toga je ovakav objekt koji izlazi.” Manenica potvrđuje dugogodišnje partnerstvo: “Baumit je naš dugogodišnji partner. MGA se kao tvrtka trudi ugraditi najbolje i najkvalitetnije materijale. S Baumitom imamo savršenu suradnju, podršku, potporu, i tu su kad nam trebaju.”

Dugoročnu vrijednost takve suradnje objašnjava i tekst Viva istraživački park: gdje se mjeri kako građevinski materijali utječu na kvalitetu života, koji pokazuje kako se Baumitova rješenja testiraju u stvarnim uvjetima prije nego što dođu na gradilište poput ovog u Pločama.

Kada projektirano rješenje na gradilištu ipak treba prilagoditi

Dobar projekt ne znači slijepo držanje prvotnog plana. Znači pravodobno prepoznavanje problema i spremnost na prilagodbu. Najbolji primjer toga na ovoj zgradi je monumentalno središnje stubište koje povezuje sve četiri lamele. Prvotni plan bio je jednostavan: beton pripremiti i obojati. No nakon što je površina obrušena i pripremljena za bojanje, tim je uvidio da to neće dati zadovoljavajući rezultat.

“Sjetio sam se toga jer sam primijetio neravnine na gredama, stupovima i liniji cijele etaže. Malo je tu bila oscilacija, i onda mi je došla zamisao, i radi same buduće ugradnje i kanalica i klupica, da to sve bude nekako u liniji i da to bude u skladu”

Rješenje su pronašli uz pomoć Baumitovog tima: “Zvali smo Marka iz Baumita, Marko, pomagaj. Onda je došao i Domagoj, pa kako ćemo, pa što ćemo, pa ideje, i odlučili smo se za taj Multistar koji se inače koristi u obnovama na starijim objektima.”

Katušić objašnjava zašto se ovo rješenje pokazalo prikladnim: “Multistar je tvornički pripremljen mort na mineralnoj bazi. Prionjiv je gotovo na sve vrste građevinskih materijala, pogodan je i na beton, to jest može ići direktno na beton.”

Na stubištu je poslužio i kao predpremaz koji je uklonio nečistoće s betonske podloge prije nanošenja. Materijal je nanesen strojno, a zatim obojan. Neravan beton tako je dobio urednu, ujednačenu završnu cjelinu. Slično rješenje za sanaciju nepravilnosti i oštećenja na postojećim površinama opisali smo i u tekstu Baumit Multi Star – rješenje za lokalna oštećenja fasada.

Kako odabrati završni sloj fasade

Odabir završnog sloja fasade nije samo pitanje boje. U obzir treba uzeti vrstu podloge, izloženost vremenskim uvjetima, arhitektonski oblik zgrade, željenu teksturu i kompatibilnost sa svim ostalim slojevima fasadnog sustava.

Na zgradi Mercedes korišten je silikatni završni sloj granulacije 1,5 milimetara, uz dosljedno poštivanje propisanih smjernica ugradnje. Kako pravilan odabir morta i završnih slojeva utječe na trajnost i toplinsku učinkovitost cijele konstrukcije, detaljnije objašnjavamo i u tekstu Baumit mortovi – kako odabrati pravi mort za svaku vrstu zidanja?

Nova zgrada kao poticaj razvoju Ploča

Zgrada Mercedes donosi novi stambeni kapacitet gradu koji deset godina nije imao novogradnje. Privlači mlade obitelji i nove doseljenike, dobrim dijelom s riviere i okolnih mjesta. Time se grad postupno širi i prema području Baćinskih jezera, jednom od najljepših prirodnih rezervata u regiji.

Ovaj projekt pokazuje da kvalitetna stambena arhitektura ne ovisi samo o dobroj ideji. Ovisi jednako toliko o preciznoj izvedbi, redovitoj komunikaciji i spremnosti svih sudionika da zajednički rješavaju izazove kako se pojave. Fasada koja danas krasi zgradu Mercedes rezultat je upravo takve suradnje, a ne samo dobrog projekta na papiru.

Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić nedavno nam je otkrila kako odabrati pravi blagovaonski stol, a sad savjetuje kako odabrati blagovaonske stolce.

Većina ljudi prvo se zaljubi u izgled stolca, a tek kasnije razmišlja o tome je li udoban, odgovara li stolu ili će ga biti lako održavati. Upravo zato odabir blagovaonskog stolca često traje dulje nego što očekujemo.

U nastavku donosimo šest stvari na koje Mastelić Ivić savjetuje obratiti pozornost kako biste odabrali stolac koji će jednako dobro izgledati i nakon nekoliko godina korištenja.

1. Ne birajte samo dizajn, analizirajte cijeli stolac

Kod odabira blagovaonskog stolca najlakše je zapeti na boji ili prvom dojmu, a zaboraviti da je stolac zapravo sastavljen od nekoliko dijelova koji svi zajedno odlučuju hoće li dugoročno biti dobar izbor.

“Stolac se sastoji od školjke, gornjeg dijela. Školjka se sastoji dijela na kojem sjedimo i dijela na kojem naslanjamo leđa, ostatak stolca su noge. Sve je važno”

Prema njezinim riječima, upravo je odabir stolca odluka za koju ljudi troše najviše vremena, jer svatko ima svoju ideju, svoje preferencije i, kako kaže, “svoje tajne želje” kako bi taj stolac trebao izgledati.

2. Školjka određuje koliko će stolac biti udoban

Danas je sve više modela kod kojih su sjedalo, naslon za leđa i rukonasloni izrađeni kao jedna cjelina, takozvana školjka. Mastelić Ivić objašnjava zašto je taj dizajn privlačan, ali i na što treba paziti prije kupnje.

“Vi u jednom tijelu imate i sjedište, i leđa, i rukonaslon. I to je jako lijepo, elegantno, to je sve od istog materijala, ali oprez, ako vam je bitno zbog manjka prostora da takav stolac podvučete pod stol, provjerite da li se takva vrsta školjke može dobro podvući pod stol.”

Ako prostora ima dovoljno, stolac ne mora nužno biti gurnut sasvim pod stol. “Sasvim je u redu, ukoliko postoji dovoljno mjesta, da je taj stolac malo odmaknut od stola, da on diše. Uvijek je važno svakom komadu namještaja dati prostora da diše”, dodaje Mastelić Ivić.

3. Noge stolca određuju stil interijera

Noge stolca lako se zaborave u procesu odabira jer djeluju kao manje bitan detalj, no prema Mastelić Ivić, upravo one često odlučuju u koji će se stil interijera stolac uklopiti.

Kose, zakošene noge odmah uvode prostor u retro atmosferu 50-ih i 60-ih godina. Taj dizajn danas je posebno tražen kod ljudi koji uređuju dom u midcentury stilu, uz drveni namještaj toplih tonova, okrugle blagovaonske stolove i vintage detalje poput starih plakata ili keramike. Kose noge vizualno olakšavaju stolac, čine ga manje masivnim i dobro se slažu s prostorima koji već imaju izraženu teksturu, poput drvenog poda ili tapeta s uzorkom.

Sanjkaste noge, kod kojih su dvije noge po dvije spojene u jednu cjelinu nalik pravokutnom obruču, tipičan su element skandinavskog dizajna. Ovakvi stolci odlično pristaju uz svijetle, minimalistički uređene prostore, s puno bijele boje, prirodnog drva i tekstila u neutralnim tonovima poput bež ili sive. Sanjkaste noge dodatno naglašavaju osjećaj lakoće i funkcionalnosti koji je u srži skandinavskog stila, pa se dobro uklapaju i uz jednostavne, ravne blagovaonske stolove bez suvišnih detalja.

Ravne noge, bilo od metala ili drveta, najfleksibilnija su opcija i najbolje pristaju suvremenijem, modernijem izgledu prostora. Metalne ravne noge, posebno u crnoj ili mesing izvedbi, dobro se slažu s industrijskim ili suvremenim stilom, gdje se kombiniraju s betonom, staklom ili tamnim drvom. Drvene ravne noge djeluju toplije i univerzalnije, pa pristaju gotovo svakom stilu, od skandinavskog do modernog minimalizma, ovisno o tome kako su kombinirane s ostatkom namještaja i bojom stola.

4. Materijal više nije problem kao nekad

Mnogi kod odabira materijala i dalje razmišljaju u starim kategorijama: svijetla tkanina teško se održava, a prava koža hladna je zimi i lijepi se ljeti. Mastelić Ivić te mitove otklanja bez zadrške.

“Ne trebamo se više bojati da će bijeli ili svijetli materijal biti jako teško za održavanje, da će se prljati, ili da ćemo na pravoj koži zimi imati hladno, a ljeti se lijepiti. Tehnologija proizvodnje materijala i dekora je došla do te razine da su materijali lako perivi čak i običnom vlažnom spužvicom. Tehnologija izrade i obrade kože je došla do tog nivoa da je ta koža udobna, da nam nije hladno zimi, niti se lijepi. Opustimo se, birajmo teksturu i birajmo boju”

5. Neutralne boje najlakše se uklapaju

Kad je riječ o boji i teksturi, Mastelić Ivić preporučuje da izbor prati stil koji dominira interijerom.

“Ako je posvemašnji trend u uređenju interijera skandinavski, preporučam materijale koji podsjećaju na prirodne materijale. Naglašavam podsjećaju, jer ako uzmete prave prirodne materijale, dolazimo do problematičnog održavanja.”

Umjesto pravog lana ili bukle, savjetuje materijale koji ih vjerno oponašaju, u neutralnim tonovima poput bijele, boje slonovače ili svjetlije sive.

Odabranu boju vrijedi povezati s podom ili površinom stola, budući da blagovaonski stol i stolci zajedno čine jednu vizualnu cjelinu.

“Blagovaonski stol i stolice su veliki ansambl, pa je dobro da te stvari ne odskaču previše od interijera”, objašnjava Mastelić Ivić. Slična pravila usklađenosti stola, stolaca i prostora oko njih razrađuju se i u našem tekstu Pravila za odabir stola i stolica u blagovaonici.

6. Jedan jednostavan trik otkriva je li stolac stvarno udoban

Uz sve tehničke i estetske kriterije, postoji i jedan vrlo praktičan test koji možete napraviti već u trgovini.

“Bitno je i da udobno sjedimo pod tim stolom. Uvijek je važno da možemo, kad smo pored stola, prekrižiti noge. To je jedan trik za odabir, da provjerimo možemo li tako sjediti uz stol”

Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol

Kako odabrati blagovaonske stolce

Blagovaonski stolac kupujemo na deset ili više godina, pa je udobnost jednako važna kao i estetika. Dizajn će privući pogled, ali će ergonomija i kvalitetni materijali odlučiti koliko ćemo ga voljeti koristiti svaki dan.

Ako sažmemo savjete arhitektice, kako odabrati blagovaonski stolac zapravo se svodi na nekoliko konkretnih provjera prije kupnje.

Pogledajte cijeli stolac, ne samo boju: školjku, naslon i noge zasebno.

Provjerite stane li školjkasti model pod stol, ili mu treba više prostora da “diše”.

Odaberite noge prema stilu kojem težite, kose za retro, sanjkaste za skandinavski, ravne za suvremeniji izgled.

Ne bojte se svijetlih tkanina ni kože, moderni materijali danas podnose svakodnevnu upotrebu bez problema.

Birajte neutralnu boju koja se uklapa u ton stola i poda, umjesto da stolac odudara od ostatka blagovaonice.

I na kraju, prije kupnje sjednite i provjerite možete li udobno prekrižiti noge, to je najbrži i najpouzdaniji pokazatelj hoće li vam stolac stvarno odgovarati u svakodnevnoj upotrebi.