Povežimo se

beautiful

Oglas

Bilje

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Znate li što je kompost i kako se on pravilno upotrebljava?

Proces u kojem priroda biljni otpad pretvara u tamnosmeđu i mrvičastu organsku tvar koju nazivamo humus je kompostiranje. Sve što morate znati o ovom važnom procesu, otkriva Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.

Proces funkcionira na način da ćete slagati miješani kompost a bakterije će razgrađujući biljni materijal ugrijati materijal na otprilike 50 stupnjeva. Temperatura će se s vremenom smanjiti a proces će nastaviti mikrobi te će na kraju doći do stvaranja humusa.

Kompost se može koristiti kada smjesa postane čvrsta, tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture i bez mirisa. Možda zvuči komplicirano ali ako znamo kako se radi sam proces je jednostavan a rezultat je dobivena idealna mješavina za sadnju koja će poboljšati sposobnost zadržavanja vlage tla i time ćete dodati hranjiva za biljke.

Dobro pripremljeni vrtni kompost najbolji je izvor organske tvari, on se razgrađuje polagano te samim time stalno oslobađa hranjiva za biljke. Još jedna pogodnost je što kompostiranje omogućuje da recikliramo otpad za dobrobit vrta a na kraju i nas samih.

Proizvodnja komposta

Kod kompostiranja važno je stvoriti visoku temperaturu jer se tako razgrađuje raznovrsni biljni i kuhinjski otpad. Također je važno miješati vlažni i suhi otpad, ako nema vlažnog materijala potrebno je dodavati vode jer će smjesa koja je prozračena i vlažna prije imat proces truljenja koji je neophodan. Ali pazite da je vlažno a ne mokro! Primijetite li bijelu plijesan znajte da je smjesa presuha.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Ako vaš kompost ima neugodan miris ili je premokar slobodno dodajte piljevinu ili usitnjeni papir, te je premećete.

Kompost se aktivira dodavanjem malih količina zemlje između slojeva, također dodaje se i vapno kako bi se ublažila kiselost. S vremena na vrijeme je potrebno pritisnuti smjesu kako bi istisnuli nakupljeni zrak.

Ne kompostiramo sve!

U kompost nikako ne stavljamo korove i biljke sa sjemenom, koje mogu proklijati. Također ne stavljamo ni pretvrde biljne materijale. Štetnike privlače mesni i riblji ostaci pa je poželjno i njih izbjegavati, dok kruh, tjestenina i riža razvijaju plijesan koja napada bakterije odgovorne za truljenje.

Uporaba komposta

Kompost možete koristiti u rano i kasno proljeće. U rano proljeće možete ukopati ga u tlo, otprilike pet kilograma po četvornom metru, dok u kasno proljeće ga možete rasporediti tlom kao malč u sloju od otprilike pet centimetra.

Želite biljke posaditi u pijesku? To je odlična ideja, a stručnjaci otkrivaju zašto

Tako ćete pridonijeti suzbijanju korova i očuvanju vlažnosti tla, zaštiti ćete korijen od smrzavanja te dodati više organskih tvari.

Pripazite na djelomično razgrađen kompost jer on može spržiti korijen i stabljiku većine biljaka , ali možete biti sigurni kod kultura poput rajčica, krastavaca, tikvica krumpira…
Kompost rasporedite po tlu oko biljke ali nikako ne uz samu stabljiku.

Nastavite čitati

Gradnja

Koji se zidovi smiju rušiti kod renovacije? Evo kako prepoznati nosivi zid

Važno za savjet upitati stručnjake!

Kada se stan renovira, ponekad je potrebno i pomicati zidovi kako bismo stvorili dodatan prostor. Ipak nisu svi zidovi podatni za rušenje. Morate prije svega saznati koji je zid nosiv. Ako se radi upravo o nosivom zidu kojeg želite dirati, mora se provjeriti struktura zgrade kako bi se osiguralo da sam utjecaj na nosivi zid neće utjecati na cijeli objekt.

Inače, postoji veliki rizik od strukturalnih problema koji čak mogu dovesti i do rušenja zgrade. To nije, naravno, često ali se može dogoditi. Posebno, kada govorimo o starim zgradama, često su tu male sobe kojima ništa ne možemo što napraviti.

Prvo kontaktirajte profesionalca koji ima znanje o statici kuće i može procijeniti što možete a što ne napraviti.

Obično su nosive (glavne) konstrukcije vanjski zidovi i oni koji se nalaze između stanova ili blokova i štite od hladnoće i zvukova. Ostali nosivi zidovi se mogu identificirati prema blizini vanjskih zidova ili poveznicom sa strukturalnim komponentama kao što su grede.

Kako identificirati nosivi zid?

Ako zgrada ima nekoliko katova, možemo krenuti od podruma pa do vrha kako bismo  otkrili kapacitet nosivosti zidova. U takvim je zgradama uobičajeno da su zidovi tanji što je viši kat, a važno je i da su nosivi zidovi na istoj lokaciji u svakom stanu kako bi se težina prenosila s vrha na dno.

Svi koraci renovacije 

Širina zida

debljina zida nam može otkriti radi li se o nosivom ili ne, ali ona može ovisiti o materijalima od kojih je napravljen. Najčešće se u zgradama koristi beton ili ojačani beton, cigle ili cigle od pješčanog vapna. Od čega god da su napravljeni, sigurno su deblji od zidova koji ih okružuju. Često se radi o širini od 17.5 centimetara i po tome možemo prepoznati da je u pitanju nosivi zid.

Kako u zgradi ili kući od cigle otkriti nosivi zid?

Nosivi zidovi od cigle obično stoje samostalno i njihova debljina je oko 25 centimetara. Nisu toliko dobra izolacija ali štite od buke i vatre.

Grede i čelični nosači

Strukture koje će pomoći zidu da nosi težinu služe i kao struktura za izgradnju objekta. Čelični nosači i grede imaju horizontalnu orijentaciju i  strukturnu funkciju. Drvene grede često viđamo i predivno izgledaju kada su izložene pogledu. U modernim građevinama, često se ne skrivaju niti čelični nosači, ali mogu služiti i samo kao dio dizajna.

Zašto je višeslojni parket dobar odabir? Ovo su osobine i prednosti dvoslojnih i troslojnih parketa

Što kada se struktura pomakne?

Često se događa da će se nosači u starim ili loše konstruiranim zgradama pomaknuti, što će utjecati na horizontalnu strukturu zgrade. Ako su u pitanju i loši temelji, može se pomicanje očekivati češće.

Općenito govoreći, takvi su objekti i dalje sigurni, ali to se ne bi trebalo događati s novim zgradama. Za kraj je važno reći da je potrebno u radove uključiti profesionalce, od samog početka pa do kraja izvedbe radova.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice