Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.

Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.

Broj osoba na broj soba

Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje. 

Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.

Integrirana kuhinja

Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.

Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space. 

Odlučite li se za otok  koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.

Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.

Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.

Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.

Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.

Ukrasni vijenci su sve popularniji zato što ih možemo koristiti svuda u interijerima. Jako su lijepi ukrasi na ulazima u domove, različitih su dimenzija, a mogu biti izrađeni od različitih materijala. Ukrasni vijenci osim što služe kao dekoracija, simbol su dobrodošlice u vaš dom. Dizajnerica cvjetnih aranžmana Nikolina Karan objasnila je kako izraditi jesenski vijenac.

Budite kreativni

Kod izrade vijenca ne postoje ograničenja. Možete koristiti sve vrste materijala kojeg pribavite – od svježeg, suhog cvijeća, do raznih ukrasa. Slobodno pustite mašti na volju.

Najprije birajte bazu. Ona može biti slamnati obruč ili ju možete sami složiti od šibe. Danas je mnogo toga dostupno u dućanima s različitim repromaterijalima i možete pustiti mašti na volju, kaže Nikolina.

Nikolina Karan, dizajnerica cvjetnih aranžmana

A jednom kada ste odabrali bazu, ona služi kao polazna točka za pokazati kreativnost. Mogućnosti su beskonačne.

Poigrajte se s materijalima

Pribavite sav potreban materijal i bacite se na posao. Vjenčić ne mora biti vezan uz prigodu. Detalji iz prirode kao npr. češeri sada u ovo jesensko doba, šipak, umjetne gljive. Poslužite se onome što vam se nađe pri ruci. Trebat će vam i dobar alat čiju osnovu čine kliješta za rezanje grana i vruće ljepilo.

Kada krećete s izradom, fokus vam treba biti na cvijeću ili na detaljima za koje želite da najviše dođu do izražaja. U ovom slučaju to su bili suncokreti. Potom vijenac popunjavajte ostalim ukrasima po želji. One za koje želite da su manje upečatljivi slažite na dno, a one jačih boja koje želite istaknuti – na sami vrh vijenca.

Previše ukrasa?

Oni koji se na pothvat izrade vijenca odlučuju po prvi put vjerojatno se pitaju može li se pri ukrašavanju pretjerati, kao i postoje li pravila za raspored ukrasa? – “Sve boje i svi materijali su dozvoljeni i zaista nema krivih koraka. Jedino bitno je da je sve dobro fiksirano, a vezano uz pozicije i vrste materijala koje ćete koristiti, zaista nema nikakvih strogih pravila koje je potrebno slijediti”, naglašava Nikolina.

Kada je vijenac gotov, a želite ga primjerice objesiti na zid, dodajte mu ukrasnu vrpcu po želji na koju ćete ga objesiti.

Kada uređujete prostor u kojem boravite, nerijetko mu želite dodati i onu završnu, osobnu notu, koja se uglavnom postiže detaljima i dekoracijama. Još ako ih izradite sami, kao u ovom slučaju vjenčić, on će zaista biti originalan i krasit će vaš dom daškom kreativnosti kojeg ste sami unijeli.