Bez kategorije
Zimska rapsodija boja
Polako, upravo neprimjetno, priroda nam daje znakove kako se mijenja godišnje doba iz zlaćane, crvene jeseni u sve bljeđu sivu i napokon bijelu zimu. Prirodna smjena godišnjih doba ponavlja se, no svatko od nas svako godišnje doba doživi čarobno i posebno.

Jedan od najvažnijih elemenata prirode koje nam signaliziraju posebnost svakog vremena upravo su boje. Od zelene, žutozelene, zlatne, crvene, smeđe pa sve do sive – boje su koje kao da upućuju na osnovnu (ne)boju – bijelu. Sve ove boje upotrebljavaju se dakako u uređenju interijera te na neki način sugeriraju na praiskonsku čovjekovu povezanost s prirodom. Bijela boja nas upućuje na nježnost, mekoću i lepršavost snježnih pahulja koje baš kao tkanina posteljine i mekih jastuka imaju zadatak odvesti nas na zasluženi počinak navečer.
Bijela i srebrna
Najradosnije jutro koje nas čeka kao vrhunac bijele i srebrne boje jest upravo božićno jutro. Snijeg i led tada nisu simboli hladnoće i neumoljivosti već svjetla i novog početka. Jutarnje zrake sunca koje nas mame na prvi jutarnji obrok te mirisnu kavu neće biti neugodno iskustvo, već pozdrav novog dana koji ćemo započeti na pravi način. Tople zimske papuče te „čupavi“ tepih ispod njih vodit će nas do prozora gdje ćemo kroz prozračne zavjese ugledati svu milinu ovakvog jutra. Prozori više nisu samo prozori, oni su kulisa naše kreativnosti koji smo ukrasili skladno s ostalim interijerom koji ovisno o dominantnoj boji može biti vrlo različit.

Crvena
Najčešći elementi su ipak crvene boje (božićna zvijezda, meki baršun) ili srebrne/zlatne boje (sjajne ili mat kuglice, umjetni kristali, zavjese, dekori, jastuci). No, sve ovo ne bi imalo ni približno tako poseban učinak na naše raspoloženje da nije umjetnog osvjetljenja. Svjetlo kao inspiracija ne može nikoga ostaviti ravnodušnim. Potpun povratak u prošlost omogućit će nam vatra koja je ipak bezvremenska. Vatra nam daje svjetlost, toplinu i sigurnost, a bilo da se radi o vatri u omiljenom kaminu ili svijećama na božićnom stolu učinak je jednako intenzivan.
Blagdanski stol
Blagdanski stol je središte događanja zimskog vremena, to je središnje mjesto susreta najmilijih, radosti provedenoj s njima te mjesto objedovanja, što je i razlog da ima neprocjenjivu ulogu uređenja svakog interijera. Svaki blagdanski stol ukrašen svijećama u svijećnjaku ili adventskom vjenčiću domu daje dodatnu raskoš i profinjenost. Boja svijeća uvijek je u skladu s ukupnim interijerom tako da se učinak povećava. Osim svijećama, detalji čine ovakav stol nesvakidašnjim, što je u skladu s Božićem. Neizostavni detalji su stolnjaci, aranžmani s prigodnim zelenilom (prirodnim ili umjetnim), čaše te već spomenute svijeće.

Naravno, iza pomno pripremljenog blagdanskog stola i mamine ili bakine zakuske, fini kolači i poslijepodnevna kava kao da zovu na odmor na omiljenu sjedeću garnituru te uz okićenu jelku. Božićna jelka više nije samo skup različitog prigodnog nakita, ona je nešto puno više. Potpuna revolucija u dekoriranju jelke napravljena je posljednjih godina – počevši od njene boje (snježnobijele ili neke pastelne), sve do nakita – prirodnog s etno motivima (crvene jabučice, orasi, češeri) ili umjetnog (plastične i posebno staklene kuglice različite prozirnosti od potpuno prozirne do prskane).
Božićna jelka
Osim toga, svaka jelka (ili barem većina njih) mora imati svoje osvjetljenje koje danas varira ne samo bojom već i vrstom svjetala. U posljednje vrijeme klasične šarene žaruljice zamijenjuju kvalitetnije „rižine“ LED žaruljice. Gotovo svaka nijansa može se postići ovim žaruljicama, no najpopularnije su one lagano plavičastog, zlatnog i srebrnog sjaja. LED svjetla se također upotrebljavaju za osvjetljenje bilo kojeg komada namještaja (ormara, stola, polica).
Sva ova čarolija interijera bi posve izblijedjela da nije onog osnovnog sastojka Božića – ljubavi i zajedništva. Ljubav i zajedništvo imaju barem još jedan dan a to je Valentinovo, no to je neka druga priča, zar ne?
Autor: Ivan Škarica, arhitekt
Bez kategorije
Sve što vam treba za prve godine djetetova života
Od opreme za spavanje i hranjenje do garnitura za igru i kolica za šetnju, dječja oprema donosi praktična rješenja za svaki dan.

Prve godine djetetova života donose puno promjena, ali i puno radosti. Svaki dan nosi novu avanturu; prve snove, prve zalogaje, prve korake. U svemu tome važno je imati pouzdanu opremu koja olakšava svakodnevicu i pruža sigurnost i udobnost, kako djeci tako i roditeljima.

Od namještaja za spavanje i hranjenje, do kolica, sjedalica i namještaja prilagođenog djeci, sve što je potrebno za bezbrižno odrastanje nalazi se u Lesnina XXXL katalogu ”Sretno odrastanje”. Akcijska ponuda na artikle traje do 31. 5. ili do isteka zaliha.
Dobar san počinje s pravim krevetićem i udobnom opremom
Dobar san temelj je svakog djetetova dana, zato je važno da krevetić bude siguran, udoban i praktičan. Postoje modeli koji se mogu prilagoditi kako dijete raste, s mogućnošću podešavanja visine ili dodatnim ladicama za spremanje stvari. U Lesnina XXXL asortimanu dostupni su i madraci koji pružaju odgovarajuću potporu, baldahini i mekana posteljina, odnosno sve ono što noćnu rutinu čini jednostavnijom, a snove mirnijima.



Prvi zalogaji koji se pamte
Prvi obroci s bebom znaju biti prava mala avantura. Od kašica do prvih samostalnih pokušaja sa žlicom, svaki zalogaj nosi nešto posebno. Dobra hranilica čini veliku razliku, ako je stabilna, jednostavna za čišćenje i prilagodljiva djetetovoj dobi i visini, obroci postaju znatno opušteniji i ugodniji. Sigurnosni pojasevi pružaju dodatnu sigurnost, tako da roditeljima ostaje više prostora za smijeh.


Mali kutak velikih ideja
Dječje sjedeće garniture, stolići i stolice idealni su za svakodnevne aktivnosti poput crtanja, listanja slikovnica, slaganja kockica ili igranja društvenih igara. Prilagođeni su visinom i dimenzijama djeci, pa ih mogu samostalno koristiti bez pomoći odraslih. Lagani su i lako se premještaju, što djeci daje slobodu da sama oblikuju svoj prostor. Osim što su praktični, često dolaze u veselim bojama koje se lako uklope u ostatak dječje sobe. Takvi komadi pomažu u stvaranju navike sjedenja, koncentracije i samostalne igre, što je korisno i za svakodnevicu i za pripremu za vrtić ili školu.



Svakodnevne avanture
Za šetnje, izlete i svakodnevne avanture, dobra kolica i autosjedalice su neizostavni dio opreme. Katalog ”Sretno odrastanje” nudi razne modele, od laganih sportskih kolica do robusnijih varijanti s mnoštvom dodataka. Sjedalice su dizajnirane s naglaskom na sigurnost, udobnost i prilagodbu dobi, pa svaka vožnja može biti bezbrižna i sigurna.


Osim navedenog u katalogu se nalaze i mnoge druge potrepštine koje će odrastanje učiniti zabavnijim i bezbrižnijim. Akcija traje do 31.5., odnosno do isteka zaliha, a asortiman je odstupan u Lesnina XXXL poslovnicama i na web shopu.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
You must be logged in to post a comment Login