Arhitekti i arhitektonski projekti
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.
Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama
U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.
Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA
Parkroyal Collection Pickering – Singapur
Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.
Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio
Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu
Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.
Namba Parks – prirodna oaza u Osaki
Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.
Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza
I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.
Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD
Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu
Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.
Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom
Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.
Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila
Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.
Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Walkable Roofs — Krovovi po kojima se hoda: Novi sloj arhitekture i urbanog prostora
Krovovi kao novi javni prostori suvremene arhitekture.
Krovovi kojima se može hodati (engl. walkable roofs) su namjenski dizajnirani krovni prostori koji nisu samo zaštitna konstrukcija već funkcionalna i javna površina. Oni postaju produžetak gradskog ili prirodnog okruženja — mjesta za šetnju, okupljanje, rekreaciju, pa čak i rad ili zelene vrtove.
Takvi krovovi kombiniraju nekoliko koncepta:
- Zelene krovne površine, koje poboljšavaju mikroklimu i zadržavaju kišnicu.
- Javni ili polujavni prostori — dostupni pješacima kao vidikovci, parkovi ili komunikacijski putevi.
- Urbanističko proširenje — nova “peta fasada” grada koja postaje korisna i socijalna površina.
Povijest i filozofija koncepta
Ideja hodanja po krovovima nije potpuno nova — još je Le Corbusier u modernizmu promicao krovne vrtove kao “petu fasadu” zgrada. Međutim, suvremeni koncept ide dalje: krovovi više nisu samo vrtovi već prostor integriran s urbanim životom.
Norveški arhitektonski biro Snøhetta smatra se jednim od pionira modernog pristupa walkable krovovima, gdje krov postaje prostorna i društvena površina te arhitektonsko izražajno sredstvo.
Najpoznatiji primjeri walkable roofs
1. Oslo Opera House — Snøhetta (Oslo, Norveška)
Oslo Opera House popularizira koncept walkable roofs u suvremenoj arhitekturi. Krov ovog kulturnog centra kontinuirano se uspinje od ulice do vrha zgrade, omogućujući posjetiteljima šetnju po površini krovnog plašta i panoramski pogled na grad i fjord. Snøhetta spaja arhitekturu i urbani pejzaž, čineći krov dijelom javnog urbanog tkiva.
2. Shanghai Grand Opera House — Snøhetta (Shanghai, Kina)
U završnoj fazi izgradnje (2025.), ovaj projekt koristi spiralu koja se uzdiže oko zgrade i postaje pristupačna ruta za pješake, stvarajući spoj između interijera i eksterijera te panoramskih pogleda na grad.
3. Lascaux IV Caves Museum — Snøhetta (Montignac, Francuska)
Ovaj kulturni kompleks integrira zelenu, hodnu krovnu površinu koja se stapta s okolišem, stvarajući osjećaj prirodnog reljefa iznad prostora muzeja.
4. Hungarian Natural History Museum — Bjarke Ingels Group (Debrecen, Mađarska)
Projekt u razvoju novog Mađarskog muzeja prirodne povijesti, koji potpisuje Bjarke Ingels Group (BIG), zamišljen je kao arhitektura koja se ponaša poput krajolika. Zgrada je projektirana s nagibnim, zelenim krovovima koji se nastavljaju na okolnu šumu, stvarajući kontinuiranu i potencijalno prohodnu površinu nalik parku. Iako muzej još nije izgrađen, konceptualni dizajn jasno pokazuje kako walkable krovovi mogu poslužiti kao sredstvo integracije arhitekture i prirodnog okoliša, brišući granicu između građevine i krajolika.
5. Museum of Ethnography, Budapest — Budimpešta, Mađarska
Suvremeni Muzej etnografije smješten u budimpeštanskom City Parku ističe se velikim zelenim krovom površine oko 7 300 m², osmišljenim kao park i prohodna šetališna površina. Krov je u potpunosti integriran u javni prostor te posjetiteljima nudi panoramske poglede na park i grad, istovremeno služeći kao mjesto boravka, susreta i rekreacije. Projekt potpisuje arhitektonski ured NAPUR Architect, predvođen Marcelom Ferenczom, a zgrada je otvorena i u funkciji od početka 2020-ih. Krovna površina oblikovana je s naglašenom pažnjom prema krajoliku i urbanističkom kontekstu, čime arhitektura postaje produžetak parka i aktivni dio svakodnevnog gradskog života.
Tehnologije iza walkable roofs
Kako bi krov postao sigurno i trajno prohodan, koriste se specijalizirana tehnološka rješenja:
1. Strukturna nosivost
Walkable krovovi moraju podnijeti veća opterećenja pješaka od standardnih krovova. To znači da se često koriste ojačani betonski elementi, posebno projektirani čelični nosači i segmenti sa značajnim sigurnosnim faktorima.
2. Površinska dovršna obrada
- Protuklizni završni slojevi (npr. keramičke ploče, drveni deck-sustavi) optimizirani za sigurnost u svim vremenskim uvjetima.
- Zelene površine s dubokim supstratnim slojevima i odgovarajućom vegetacijom za stabilnost tla i biodiverzitet.
3. Hidroizolacija i odvodnja
Walkable krovovi integriraju kompleksne sustave odvodnje kako bi zaštitili vodonepropusnu i termoizolacijsku zaštitu ispod pješačkih površina. Sustavi tipa inverted roof (obrnutog krova) omogućuju da izolacija bude ispod zaštitnog sloja, čime se produžuje vijek krova.
Koncept walkable roofs predstavlja transformaciju krova iz statičnog u dinamičan element grada. Arhitekti poput Snøhette, Bjarke Ingels Group (BIG) i urbani eksperimenti poput Rotterdam Rooftop Walk pokazuju kako krov može biti prostor za ljude, prirodu i zajednicu. Ovaj pristup ne samo da obogaćuje arhitektonsko iskustvo, nego i potiče održivu i humaniju gradsku budućnost.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
