Gradnja doma
Vodič za uštedu energije u domu: 10 najčešćih mitova koje treba izbjegavati
Je li jeftinije držati grijanje stalno na niskoj temperaturi ili ga uključivati samo kad je potrebno?
Postoji mnogo gradskih mitova i “brzih trikova” za uštedu novca na računima za energiju. Mnogi su prilično beskorisni, ali neki ipak nude jednostavne i jeftine načine da smanjite potrošnju energije (i vaš mjesečni račun).
U nastavku su 10 najčešćih mitova i zabluda o uštedi energije koje treba izbjegavati.
1. Je li jeftinije držati grijanje stalno na niskoj temperaturi ili ga uključivati samo kad je potrebno?
Postoje argumenti za i protiv, a odgovor će vjerojatno ovisiti o vrsti sustava grijanja, vašem obrascu korištenja, te vrsti kuće i izolacije koju imate.
Službeni odgovor bio bi – stalno grijanje tijekom cijelog dana dovodi do većih gubitaka topline i viših troškova. Glavna britanska javna organizacija za smanjenje potrošnje energije i emisija ugljika, Energy Saving Trust, daje službeni odgovor da stalno grijanje tijekom cijelog dana troši više goriva, dovodi do većih gubitaka topline, a time i do viših troškova.
Koncept je jednostavan: zagrijavajte svoj dom kada vam je to potrebno; nemojte plaćati za stalno zagrijavanje kada vam nije potrebno. Kažu da je ovo najbolji način za uštedu energije i novca. Najbolje je koristiti timer kako bi termostat uključivao i isključivao grijanje i održavao željenu temperaturu u kući.
2. Rade li solarni paneli zimi?
Uobičajena je zabluda da solarni paneli ne funkcioniraju tijekom zime ili za oblačnih dana. Iako su puno učinkovitiji u stvaranju električne energije kad je sunčano, solarni paneli i dalje mogu proizvoditi struju čak i na najtmurnije dane.
Ključna je dnevna svjetlost, a ne sunčeva svjetlost. Čak i u oblačnim uvjetima, dio sunčeve svjetlosti prolazi kroz oblake, omogućujući panelima da generiraju struju, iako manje učinkovito.
Snijeg i led na solarnih panelima mogu smanjiti izlaznu snagu. No, moderni solarni paneli dizajnirani su da se do neke mjere sami čiste, pa bi smanjena učinkovitost trebala biti privremena.
3. Koriste li uređaji u stanju pripravnosti ili punjači ostavljeni u utičnicama i dalje struju?
Mnogi uređaji, poput igraćih konzola, prijenosnih računala i televizora, troše male količine energije kada nisu u uporabi, ali su i dalje priključeni i uključeni u utičnicu. To se ponekad naziva “vampirska struja“. Lako možete izbjeći korištenje ove standby energije tako da uređaje isključite iz zida.
Energy Saving Trust kaže da možete uštedjeti oko 45 funti godišnje isključivanjem uređaja iz utičnice kada ih ne koristite.
Međutim, prema zakonima EU-a, televizori i drugi uređaji proizvedeni nakon 2013. ne mogu trošiti više od 0,5 vata u stanju pripravnosti. Da biste dobili dojam o razmjeru, televizor koji je ostavljen u stanju pripravnosti 20 sati dnevno koštao bi oko 80 penija godišnje. Dakle, iako možda nećete uštedjeti koliko Energy Saving Trust predviđa, i dalje se isplati to činiti – svi uređaji koriste malu količinu struje, a to se može nakupiti.
4. Hoće li mi pametna brojila uštedjeti novac?
Ne – barem ne sama po sebi. Pametna brojila jednostavno zamjenjuju vaša postojeća brojila za plin i struju (po jedno za svaku), prate vašu potrošnju i automatski šalju očitanja vašem dobavljaču svaki mjesec.
Međutim, mogu vam pomoći da otkrijete načine kako uštedjeti energiju putem zaslona koji imate u kući. Ovaj mali uređaj bežično komunicira s vašim pametnim brojilima, prati vašu potrošnju energije i pokazuje vam koliko vas to košta, gotovo u stvarnom vremenu.
S više informacija o vašoj svakodnevnoj potrošnji energije, moći ćete uočiti načine kako smanjiti potrošnju.
5. Trebam li koristiti uređaje noću?
Korištenje perilice rublja i sušilice noću može vam uštedjeti novac, ali to ovisi o vrsti tarifnog plana koji imate za električnu energiju. Ako ste na tarifi koja nudi jeftinije noćne stope, kao što su Economy 7 ili Economy 10, tada ćete plaćati manje za struju koju koristite tijekom noćnih sati. Ove tarife pružaju niže cijene energije noću (obično između 11 sati navečer i 6 sati ujutro), ali po višoj cijeni tijekom dana.
Ako nemate takvu tarifu, korištenje uređaja noću neće značajno utjecati na vaše račune, jer ćete plaćati istu cijenu električne energije bez obzira na doba dana.
Važno je napomenuti sigurnosne rizike. Vatrogasne službe upozoravaju da je bolje ne koristiti sušilicu dok spavate, jer sušilice mogu uzrokovati požare, stoga bi bilo sigurnije koristiti ove uređaje dok ste budni i možete ih nadzirati.
6. Bi li pomoglo obojiti radijatore u crno?
Što se tiče bojenja radijatora u crno, odgovor je ne, prema Energy Saving Trustu. Najbolje je ostaviti ih bijelima, iako razlika nije velika.
Stručnjaci upozoravaju: Na ove stvari u domu nikada nemojte nanositi boju!
7. Je li jeftinije koristiti električni grijač umjesto radijatora?
Električni grijači učinkovito pretvaraju energiju u toplinu i mogu biti isplativo rješenje ako grijete samo jednu prostoriju na kraće vrijeme. Daju toplinu odmah, ali jednako tako, čim ih isključite, toplina nestaje. Ako grijete veći prostor i želite da ostane topao dulje vrijeme, centralno grijanje će vjerojatno biti bolje rješenje.
Iako su električni grijači jeftiniji, obično ne zagrijavaju prostor u kući tako učinkovito. Dakle, ako grijete samo sebe sat ili dva, električni grijač može biti isplativiji način zagrijavanja u usporedbi s pokretanjem cijelog sustava centralnog grijanja.
Međutim, ako želite grijati više prostorija ili jednu prostoriju tijekom duljeg razdoblja, centralno grijanje vjerojatno će biti učinkovitije.
8. Trebam li ostaviti grijanje uključeno ako idem na put?
Da – zimi. Da biste spriječili smrzavanje cijevi, što može prouzročiti štetu u vrijednosti stotina funti, Energy Saving Trust preporučuje da zimi ostavite grijanje barem donekle uključeno, čak i ako niste kod kuće.
Provjerite svoju policu osiguranja prije odlaska. Opće je pravilo održavati grijanje na najmanje 12°C (iako neki preporučuju barem 15°C), umjesto da ga potpuno isključite.
9. Trebam li isključivati svjetla svaki put kada izlazim iz prostorije?
Energy Saving Trust preporučuje isključivanje svjetla kad napuštate prostoriju, bez obzira na to koliko dugo. Također, izbjegavajte ostavljanje televizora i drugih uređaja u stanju pripravnosti.
10. Ako mi je grijanje uključeno, trebam li držati unutarnja vrata otvorena ili zatvorena?
Bolje je držati vrata prostorija koje ne želite grijati zatvorenima, kaže Energy Saving Trust.
Radijatori, električni panelni grijači, konvektorski grijači i toplinske pumpe rade stvaranjem strujanja zraka u prostoriji. Topli zrak se diže, kruži po sobi, hladi se i spušta, te se ponovno vraća do grijača kako bi se opet zagrijao.
Zatvaranje vrata osigurava da ovo strujanje ostane unutar određenog prostora i sprječava ulazak hladnog zraka.
Gradnja doma
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
U cijeloj priči oko kupnje nekretnine ili gradnje kuće, geodet je onaj kojeg nitko ne poziva na vrijeme, a svi požele da jesu
Geodeta se gotovo uvijek gleda kao trošak. Još jedan stručnjak, još jedan elaborat, još jedna stavka u ionako napuhanom budžetu za gradnju ili kupnju nekretnine. No u praksi je često obrnuto: pravi trenutak za geodeta nije trošak, nego ulaganje. A krivi trenutak, ili njegovo potpuno izostavljanje, može vas koštati višestruko više.
Problem je što geodet nije struka koja se sama reklamira. Arhitekt vam pokaže vizualizaciju, građevinar donese ponudu po kvadratu, banka objasni uvjete kredita — a geodet jednostavno čeka da ga netko pozove. Većina ljudi ga pozove prekasno, u trenutku kada je problem već nastao i kada su opcije puno skuplje nego što su bile na početku.
Dobra vijest je da se to može izbjeći. Dovoljno je znati u kojim fazama procesa geodet postaje ključan — i zašto ga isplati angažirati prije nego što situacija to počne sama zahtijevati.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
U kojoj fazi kupnje nekretnine je geodet potreban?
Kratki odgovor: ranije nego što mislite.
Kod kupnje zemljišta, geodet bi idealno trebao izaći na teren još prije nego što potpišete predugovor. U toj fazi njegova uloga je preventivna — provjerava podudaraju li se katastarski podaci sa stvarnim stanjem na terenu, jesu li međe jasne i neosporne, i nema li nikakvih odstupanja koja bi mogla otežati gradnju ili buduću prodaju. Više o tome što sve trebate provjeriti prije kupnje pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Kod gradnje kuće geodet ulazi u igru dva puta: prvi put prije početka radova, kada iskolčuje građevinu na terenu, i drugi put kada je gradnja završena, kada snima izvedeno stanje za upis u katastar. Bez prvog koraka ne možete legalno početi graditi, bez drugog ne možete dobiti uporabnu dozvolu.
Kod legalizacije postojećeg objekta geodetski snimak jedan je od temeljnih dokumenata u cijelom postupku — bez njega zahtjev ne može ni krenuti u proceduru.
Kod prodaje nekretnine geodet nije formalno obavezan, ali neuređeni katastarski podaci redovito blokiraju transakciju u zadnji čas — najčešće kada kupac već ima odobren kredit i sve strane čekaju samo na potpis.
5 situacija u kojima geodet može napraviti stvarnu razliku
1. Otkrijete da kupujete manje nego što mislite
Oglas kaže 800 kvadrata. Katastar kaže 800 kvadrata. Ali stvarna izmjera na terenu pokaže 720 — jer je susjed godinama pomicao ogradu ili je stara međa jednostavno pogrešno ucrtana. Razlika od 80 kvadrata na građevinskom zemljištu u okolici većeg grada može lako značiti desetke tisuća eura. Geodet to otkriva prije potpisivanja ugovora. Bez njega, plaćate za nešto što ne dobivate i to s kamatama ako ste uzeli kredit.
2. Spriječite gradnju na krivom mjestu
Iskolčenje građevine zvuči kao formalnost. U stvarnosti je to trenutak u kojem apstraktni nacrt postaje fizička stvarnost na terenu — i jedina prigoda da se uhvate eventualne pogreške prije nego što je ikad previše kasno. Kuća koja završi preblizu susjedovoj međi, preblizu cesti ili izvan građevinske zone mora se ili rušiti ili skupo prilagođavati. Ispraviti takvu grešku nakon što su temelji izliveni košta višestruko više od geodetskog elaborata koji je trebalo napraviti na početku.
3. Izbjegnete dugogodišnji spor sa susjedom
Granični sporovi između susjeda jedni su od najskupljih i najdugovječnijih vrsta imovinskih sporova. Odvjetnici, sudski vještaci, godine čekanja na pravomoćnu presudu — i sve to samo zato što granica između dviju parcela nikad nije formalno utvrđena. Geodetski elaborat o uređenju međe, potpisan od svih strana, taj problem rješava jednom zauvijek. Cijena takvog elaborata višestruko je manja od prvog odvjetničkog honorara.
4. Uspješno prodate nekretninu bez zadnjih prepreka
Pronašli ste kupca, dogovorena je cijena, a onda se ispostavi da kuća nije uredno upisana u katastar, da se podaci ne podudaraju sa zemljišnom knjigom ili da objekt formalno ne postoji kao stambeni. Banka kupcu neće odobriti kredit. Posao propada. Kupac odustaje. Sve što je trebalo napraviti — geodetski snimak i upis — koštalo bi djelić izgubljene vrijednosti ili propale transakcije. Kad se radi o nekretninama, papirnati red nije birokracija, nego novac.
5. Ubrzate cijeli proces gradnje i dozvola
Svaki korak u gradnji – od lokacijske informacije do uporabne dozvole – pretpostavlja urednu geodetsku podlogu. Kad su ti dokumenti na svom mjestu od samog početka, postupci teku brže, nadležni uredi nemaju razloga za vraćanje zahtjeva, a vi ne gubite tjedne ili mjesece na ispravke i dopune. A u gradnji, svaki izgubljeni tjedan ima svoju cijenu: produženi najam, kamate na kredit, pomicanje useljenja. Geodet koji je uređen od prvog dana nije usporavač procesa — on je jedan od rijetkih koji ga stvarno ubrzava.
Na kraju, pitanje nije hoćete li trebati geodeta – nego kada
Većina ljudi koji su prošli kroz gradnju ili kupnju nekretnine s osmijehom kažu isto: da su znali ranije, pozvali bi ga odmah. Ne zato što je neophodan u svakom trenutku, nego zato što u pravim trenucima radi razliku koju je teško nadoknaditi naknadno.
Ako ste tek na početku procesa — bilo da razmišljate o kupnji zemljišta, gradnji kuće ili sređivanju papira za postojeći objekt — pravi trenutak za razgovor s geodetom je upravo sada, dok su opcije još otvorene i dok greške još nisu napravljene.
Gradnja doma
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Saznajte što točno radi geodet, kada ga morate angažirati i kako vam njegove usluge mogu uštedjeti vrijeme, novac i brojne probleme
Kada ljudi planiraju gradnju ili kupnju nekretnine, u glavi im se vrte arhitekti, građevinci, odvjetnici i banke. Geodet najčešće uopće ne dolazi na radar sve dok se negdje ne zakomplicira. A kad se zakomplicira, obično već kasni.
Zato je vrijedno jednom zauvijek razjasniti tko je geodet, čime se bavi i zašto bez njega mnogi projekti jednostavno ne mogu krenuti s mjesta.
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
Razlog je donekle razumljiv. Geodet je struka koja radi tiho, u pozadini, bez dramatičnih nacrta i uzbudljivih vizualizacija. Nitko ne gleda YouTube videe o geodetskim elaboratima. Nitko ne pita prijatelje jesu li zadovoljni svojim geodetom. A onda jednog dana stigne poziv susjeda koji tvrdi da mu je ograda na njegovoj parceli, ili se ispostavi da kuća stoji nekoliko metara dalje nego što bi trebala, ili banka odbija kredit jer papiri nisu čisti i odjednom svi žele znati tko je geodet i zašto ih nitko nije na vrijeme upozorio.
Geodet nije samo “onaj koji mjeri zemljište”
Ovlašteni geodet bavi se svime što ima veze s preciznim položajem u prostoru: izmjerom zemljišta, određivanjem granica parcela i izradom geodetskih elaborata koji su zakonski preduvjet za cijeli niz postupaka. On je taj koji iskolčuje građevinu na terenu prije nego što bageri uđu u akciju, koji snima izvedeno stanje objekta za upis u katastar i koji izrađuje parcelacijski elaborat kada se neka čestica dijeli ili spaja.
Ukratko: geodet radi s prostorom kakav stvarno jest, a ne kakav bi netko volio da je.
Kada vam konkretno treba geodet?
Prije kupnje zemljišta. Granice parcele u katastru i stvarno stanje na terenu ponekad se ne podudaraju. Stare međe, neoznačeni stupići, parcele koje su godinama “otišle” na susjedovo — sve se to otkriva tek kad geodet izađe na teren. Provjera prije kupnje može uštediti velik novac i godine nerviranja. Više o tome što sve trebate provjeriti prije potpisivanja ugovora pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Prije gradnje kuće. Nakon što dobijete građevinsku dozvolu, a prije nego što krene gradnja, geodet mora iskolčiti građevinu. Bez toga nije moguće legalno započeti radove.
Kod legalizacije objekta. Geodetski snimak jedan je od ključnih dokumenata u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Geodet dolazi na teren, snima stvarno stanje i izrađuje elaborat koji se predaje uz zahtjev.
Kod parcelacije i spajanja čestica. Želite prodati samo dio svog zemljišta? Ili spojiti dvije susjedne parcele u jednu? U oba slučaja potreban je parcelacijski elaborat koji izrađuje geodet, a tek potom promjene ulaze u katastar i zemljišne knjige.
Kod upisa kuće u katastar. Kad je gradnja gotova, kuća ne postoji “na papiru” dok je netko ne evidentira. Geodet snima objekt i izrađuje elaborat za upis — bez toga nema uporabne dozvole, nema prijave prebivališta, nema hipoteke.
Geodet, arhitekt, građevinar – tko je tko?
Ovo je pitanje koje zbunjuje gotovo svakoga. Razlika je u biti jednostavna: arhitekt projektira – crta tlocrte, osmišljava izgled i raspored prostora, ishodi dozvole. Građevinar gradi – realizira projekt na terenu. Geodet mjeri i evidentira – radi s granicama, koordinatama i katastarskim podacima.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Postoji jedna zamka: etažiranje, primjerice, mnogi pogrešno pripisuju geodetu. Etažni elaborat najčešće izrađuju arhitekti ili građevinari jer on sadrži tlocrte unutrašnjosti zgrade, dok geodeti rade usklađenje katastra i zemljišne knjige — dakle, povezivanje zgrade s česticom. Te dvije uloge se često miješaju, a rezultat je gubljenje vremena i novca na pogrešnog stručnjaka.
Što se dogodi ako preskočite geodeta?
Posljedice rijetko dolaze odmah. Češće se nakupljaju tiho, a onda eksplodiraju u najgorem trenutku.
Gradnja na krivom položaju jedan je od bolnijih scenarija: kuća je podignuta, a tek se potom ispostavlja da je temelj preblizu međi ili čak djelomično na susjedovoj parceli. Sporovi sa susjedima zbog neoznačenih ili spornih granica redovita su pojava kada nitko nije pozvao geodeta da ih formalno utvrdi.
Problemi s dozvolama i upisom znaju blokirati cijeli projekt: bez urednog geodetskog elaborata nema upisa u katastar, bez upisa u katastar nema uporabne dozvole, bez uporabne dozvole nema prijave priključaka. Ako vlasnik planira prodaju, bez čistih papira banke često neće odobriti stambeni kredit potencijalnom kupcu — što efektivno znači da je nekretnina neprodiva po tržišnoj cijeni.
Kupnja doma bez stresa? ZABA centar stambenih kredita nudi sve na jednom mjestu
Koliko košta angažman geodeta?
Nema jedinstvene tarife jer cijena ovisi o vrsti elaborata, veličini i konfiguraciji parcele, lokaciji te o tome je li međa sporna ili jednostavna. Prosječna cijena geodetskog snimka za legalizaciju kreće se oko 590 eura, a parcelacija u prosjeku iznosi oko 840 eura, uz napomenu da rasponi mogu biti i širi ovisno o specifičnostima situacije. Konfiguracija terena igra ulogu: nije isto mjeriti ravnu livadu u Slavoniji i nepristupačnu šumu na Velebitu. Ako susjedi odbijaju potpisati među, postupak se komplicira i skuplja.
Dobra vijest: u usporedbi s troškovima koji nastaju kada se propusti pravi trenutak, sudski sporovi, rušenja, prepravke projekta, geodetski elaborat gotovo uvijek ispadne jeftinom ulaganjem.
