Bez kategorije
Unikatni stakleni ukrasi za kićenje bora
Stakleni ukrasi za božićno drvce u modu su došli oko 1870.godine, a proizvodili su se u Njemačkoj.
Zanimljivo, po količini takvih ukrasa tad se ocjenjivalo koliko je koja obitelj imućna. Danas ručno rađeni stakleni ukrasi imaju sasvim drugo značenje , a njihova je izrada i dalje vrlo popularna, no nimalo jednostavna. To zna i akademska slikarica Dominique Jurić koja se inače bavi izradom vitraja pa su tako, kaže, stakleni ukrasi za bor bili sljedeći logičan korak.
Stakleni anđeli, čizme i čarape samo su neki od proizvoda iz radionice u kojoj Dominique provodi mnogo sati kako bi ovi unikatni artikli mogli krasiti kakvo božićno drvce. No, osim prepoznatljivih i karakterističnih motiva vezanih uz božićnu ikonografiju, Dominique izrađuje i ukrase vezane uz grad Zagreb poput šestinskog kišobrana, kamenitih vrata ili starog zagrebačkog tramvaja.
Svojom osebujnošću i šarmom, ove će staklene figurice vašem boru dati jedan svečaniji i svakako unikatniji štih, a idealne su i kao originalni poklon, koji nije nužno vezan uz božićno vrijeme već se može uklopiti u svakodnevni dekor stambenog prostora.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login