Povežimo se

Bez kategorije

Božićno drvce na drukčiji način

Ukrašeno drvce najvidljiviji je božićni simbol te središte okupljanja obitelji i darivanja.

Zato nije čudno da je kićenje drvca oblik obiteljskog zajedništva u kojem svi uživaju. Kićenje božićnog drvca datira iz 16.stoljeća u Njemačkoj, no u našim krajevima nije bilo rašireno sve do sredine 19. stoljeća. Iako svi volimo miris pravog bora u domu, duh Božića ne mora biti biti oslikan isključivo klasičnim oblikom božićnog drvca.

Najčešće božićno drvce u kućanstvima je smreka kao jedno od najprilagodljivijih zimzelenih vrsta, koja se lako uzgaja i izvan granica prirodne rasprostranjenosti. Picea pungens odnosno bodljikava smreka, vrlo je popularna zbog nešto veće otpornosti u odnosu na običnu smreku, a odlično podnosi i sušu. Što se tiče patuljastih crnogorica, izbor vrsta doista je bogat i različit.

Nakon dovršetka kićenja božićnog drvca, za potpuni dojam ispod vašeg drvca smjestite ukrase poput jaslica, Djedova Božićnjaka, ali i poklone za vaše najdraže koji će dodatno naglasiti božićni ugođaj. Bez obzira koje boje bili ukrasi na vašem drvcu, kojeg su materijala i uzoraka, uživajte u vremenu koje provodite s obitelji i prijateljima i blagdanskom ugođaju. Kako odabrati i održavati i okititi božićno drvce savjetuje vam Vrtni centar Šestine.

Vrtni centar Šestine

 

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice