Bez kategorije
Otkrijte zašto u ovom dizajnerskom uredu svi vole ponedjeljak
Zagrebački ured tvrtke koja ima urede u čak 58 zemalja svijeta opremljen je knjižnicom, loungeom i prostorom za brainstorming, a u njemu rade stručnjaci iz cijele Europe
Ponekad se teško vratiti u radnu rutinu nakon vikenda, no ovom zagrebačkom uredu ni ponedjeljak nije problem. Riječ je o uredu velike međunarodne softverske tvrtke, u kojem se već na prvi pogled vidi kako je on puno više od mjesta za ozbiljnu analizu podataka.

Foto: Marko Mihaljević
SAS ured odražava kozmopolitski duh zaposlenika iz cijele Europe. Upravo je zato kreativni koncept rilikom uređenja zagrebačkog ureda bila sinergija različitosti, koja se osim u profilu zaposlenika, odražava u odabiru boja, materijala i dizajnu namještaja.

Foto: Marko Mihaljević
Dizajneri kreativnog studija Brigada uspješno su odradili zahtjevan zadatak te povezali dizajn interijera s vizualnim identitetom tvrtke i pritom zadržali posebnost lokacije.
Ležerna korporativnost
Dizajnom ureda i namještaja očuvana je ozbiljnost i korporativnost, a korištenjem materijala poput drveta, tkanina i tapisona postignuta je opuštenija atmosfera. Suptilnim uvođenjem boja prostor je postao dinamičan, ali i dalje ugodan za rad. Također, dobrom prostornom organizacijom postignuta je mogućnost jednostavnog organiziranja druženja i edukacija za veći broj ljudi, a kada je to potrebno, osigurana i intimna radna atmosfera.

Foto: Marko Mihaljević
Korištenjem karakterističnog gradienta brenda na transparentnim folijama na staklima stvorene su refleksije slika u prostoru i vizualno povećanje prostora. Vrlo promišljeno su upotijebljeni i reflektivni materijali poput svjetlećeg inox panela koji sjajno funkcionira kao obloga pulta recepcije, stupa u prostoru čajne kuhinje te visećeg panela u brainstorming zoni.
Knjižnica, lounge i osjećaj privatnosti u open spaceu
Duga prozračna knjižnica sa zonom za čitanje projektirana je kao mala oaza za odmor i telefonske razgovore.

Foto: Marko Mihaljević
Zid iza recepcije „poziva“ na istraživanje skrivenog dijela uredskog prostora, a prozračna pregradna polica istovremeno povezuje i odvaja zanimljivu lounge zonu i prostor atipične čajne kuhinje. Njeni se modularni stolovi mogu spajati i razdvajati, čime pružaju dinamiku prostora, kao i mogućnost višenamjenskog korištenja.

Foto: Marko Mihaljević
Alternativna radna zona s visokim zelenim foteljama idealna je za brainstorming i intimniji razgovor, a spušteni svjetleći panel daje joj veći osjećaj privatnosti te ujedno stvara zanimljivu atmosferu i doživljaj postignutim dinamičnim refleksijama u panelu. Drvene pregrade s biljkama dijele ured i stolove u manje zone kako bi se i u otvorenom prostoru omogućila potrebna koncentacija za rad.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login