Bez kategorije
Luksuzno uređena rustikalna vila u srcu Istre
Zanima vas kako izgleda život u vili? Zavirite u unutrašnjost jedne očaravajuće u blizini Grožnjana.

Teško je zamisliti luksuzniji život od onoga u vili. Ipak, ova je nešto drugačija – zanimljivog i neuobičajenog rustikalnog izgleda, uz brojne sadržaje u interijeru, ali i ekterijeru.

Foto: Marnic
Očaravajuća vila – Stancija Vigini, izgrađena je daleke 1855. godine, a trenutni izgled poprimila je 2017. kada je renovirana. Luksuznu vilu interesantnog rustikalnog izgleda uredila je Kristina Bradač iz tvrtke Marnic, bivša manekenka koja se sjajno snašla u svijetu dizajna, za kojeg smatra da je vrlo sličan svijetu mode po pitanju slaganja i posebnosti.
Tvrtka Marnic se u posljednjih par godina visoko pozicionirala kao jedna od vodećih u opremanju interijera i eksterijera. Marnic i njen tim poznati su diljem regije kao ekskluzivni dobavljači namještaja za ugostiteljstvo, hotele, apartmane, poslovne prostore, luksuzne interijere te ostale javne i privatne prostore.

Foto: Marnic
Stancija Vigini, odnosno prostor vile, proteže se na čak tri kata ukupne površine 300 kvadratnih metara. Osim divno uređenog interijera, ova vila pruža mogućnost uživanja u aktivnostima poput biljara, kupanja u vanjskom bazenu, stolnog nogometa i tenisa, boćališta ili odbojke. Dodatni element je i prostrani vinski podrum u sklopu vile.

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic
Vila je smještena u malom seoskom mjestu Vigini, nedaleko od Grožnjana – poznatog kao ”grad umjetnika”. Ljepota i posebnost ovog srednjovjekovnog grada vidljiva je i danas kroz očuvane stare zidine, utvrde, crkve i spomenike. Grožnjan je poznat i po jazzu te mnoštvu galerija i umjetnika koji u ljetnim mjesecima ondje obitavaju.

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic

Foto: Marnic
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login