Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Gradnja doma
Drveni ili PVC prozori: Evo kako odabrati idealne za vaš dom
Donosimo pregled prednosti, razlika i smjernica koje će vam pomoći da odaberete stolariju koja najbolje odgovara vašem prostoru, budžetu i načinu života
Odabir kvalitetne stolarije jedna je od najvažnijih odluka pri gradnji ili renoviranju, a najčešće pitanje koje se pritom postavlja glasi: drveni ili PVC prozori – što je bolji izbor za vaš dom? Oba materijala imaju svoje jasne prednosti, a razumijevanje razlika ključno je za donošenje ispravne odluke.
PVC prozori već su desetljećima popularni zbog pristupačne cijene, minimalnog održavanja i visoke energetske učinkovitosti, dok se drveni prozori danas ponovno vraćaju u fokus investitora zahvaljujući naprednoj obradi, dugotrajnosti i prirodnoj estetici.
U pravilu, domovi koji traže brzu ugradnju, povoljnije rješenje i jednostavno održavanje često biraju PVC, dok oni koji naglašavaju dizajn, toplinu prirodnih materijala ili žele zadržati tradicijski izgled prostora sve češće odabiru moderno izvedene drvene prozore.
Što je PVC stolarija i zašto se toliko koristi?
PVC, odnosno polivinil klorid, materijal je koji je promijenio način ugradnje stolarije. Kada se pojavio, tržište je brzo prihvatilo PVC jer je ponudio jednostavnu ugradnju, odličnu izolaciju i vrlo malo održavanja. U odnosu na drvene prozore, PVC se ne deformira, ne upija vlagu i ne zahtijeva posebne zaštitne premaze, što ga čini praktičnim izborom. Upravo iz tih razloga u mnogim se novogradnjama dugo nije ni postavljalo pitanje drveni ili PVC prozori, jer je PVC bio očiti i dominantan izbor.
Prednosti PVC prozora
PVC prozori poznati su po jako dobroj toplinskoj i zvučnoj izolaciji zahvaljujući višekomornim profilima i kvalitetnim brtvama. Izuzetno su jednostavni za održavanje – dovoljni su voda i blago sredstvo za čišćenje – a dugoročno ostaju stabilni bez obzira na količinu vlage ili promjene temperature. Zahvaljujući nižoj cijeni, PVC je često idealan izbor za veće projekte, obiteljske kuće u izgradnji i renovacije u kojima je važan omjer cijene i performansi.
Nedostaci PVC prozora
PVC prozori, unatoč brojnim prednostima, imaju i jasna ograničenja. Njihova estetika ponekad djeluje jednostavnije te se ne uklapa u projekte koji naglašavaju prirodne materijale ili tradicijski izgled doma. Također, PVC se teže popravlja u slučaju oštećenja jer se segmenti okvira najčešće ne mogu restaurirati kao kod drva.
U visokim temperaturama može doći do manjih deformacija, a zbog vizualnog dojma nisu prvi izbor za stare kuće, rustikalne interijere ili obnovu baštine u kojoj se postavlja pitanje drveni ili PVC prozori sa strogo propisanim izgledom.
Drveni prozori – povratak prirodnoj estetici
Drvo se posljednjih godina ponovno vraća kao važan materijal u suvremenoj arhitekturi. Za razliku od nekadašnjih drvenih prozora, današnje izvedbe daleko su stabilnije zahvaljujući višeslojnom lameliranom drvu i modernim premazima koji sprječavaju uvijanje i štite materijal od vlage. Upravo zato sve češće čujemo da kod novih projekata arhitekti preporučuju drvo kada god postoji izbor između drveni ili PVC prozori, osobito u kućama gdje je naglasak na estetici i toplini interijera.
Drveni prozori unose prirodnu ljepotu u prostor, imaju izvrsna izolacijska svojstva i dug vijek trajanja kada se pravilno održavaju. Osim toga, moguće ih je restaurirati, što je prednost koju PVC nema.
Što učiniti kada je brtva na prozoru popustila (i kada je vrijeme za nove prozore)
Prednosti drvenih prozora
Drvo je prirodan izolator, što znači da drveni prozori postižu visoke toplinske vrijednosti bez dodatnih materijala. Njihova ljepota, toplina i taktilnost čine ih idealnim izborom za obiteljske kuće, kuće za odmor, luksuzne objekte i sve prostore koji naglašavaju prirodnost. Uz redovno održavanje, drveni prozori traju desetljećima, a za razliku od PVC-a, manja oštećenja mogu se lako sanirati. Drvo je i ekološki najprihvatljiviji izbor jer se radi o obnovljivom materijalu.
Nedostaci drvenih prozora
Drvena stolarija zahtijeva redovitu zaštitu lakovima ili uljima kako bi zadržala stabilnost i otpornost na vlagu. Početna cijena obično je viša nego kod PVC-a, a sama ugradnja mora biti preciznija. Ako se ne održavaju na vrijeme, drveni prozori mogu izgubiti dio otpornosti, što zahtijeva dodatne radove. Ipak, za mnoge vlasnike kuća te su mane prihvatljive s obzirom na estetsku i dugoročno vrijednu prednost koju drvo nudi upravo u situacijama kada se razmatra dilema drveni ili PVC prozori.
Kako odabrati – drveni ili PVC prozori?
Najbolji izbor ovisi o potrebama doma. Ako želite nisku cijenu, minimalno održavanje i brzu ugradnju, PVC je logičan izbor. Ako vam je važna estetika, prirodan materijal, trajnost i mogućnost restauracije, drvo je bolja opcija. U modernoj arhitekturi drveni prozori sve su češći, osobito u projektima koji teže održivosti i toplini prostora. Važno je da konačnu odluku donesete prema stilu doma, budžetu i načinu života.
U dilemi drveni ili PVC prozori, rješenje nije univerzalno. PVC je praktičan, dugotrajan i jednostavan za održavanje, dok drvo nudi estetiku, prirodnost i dugoročni karakter doma. Uz suvremene tehnološke standarde, oba materijala mogu biti vrhunski izbor – važno je samo prepoznati što vaš dom uistinu treba.
Arhitektura i dizajn
Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke
Priča o kuriji Contessa nije samo primjer uspješne restauracije, nego i dokaz koliko je važno sačuvati duh mjesta
U mirnom mjestu Draganiću, između Zagreba i Karlovca, skriva se prava povijesna dragocjenost – kurija Contessa. Nakon renovacije ova građevina stara više od tristo godina koja danas ponovno blista punim sjajem.
Iako je desetljećima bila napuštena i na rubu propadanja, njezinu je sudbinu promijenila Zvjezdana Klarić, ljubiteljica povijesti, konja i prirode, koja je u ruševnim zidovima prepoznala potencijal i dušu prošlih vremena.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ova priča nije samo o obnovi stare građevine – to je priča o strasti, upornosti i povratku autentičnosti. Zvjezdana i njezin tim u samo šest mjeseci pretvorili su devastiranu kuriju u dom koji oživljava duh 18. i 19. stoljeća, ali i dokazuje da je ljubav prema nasljeđu ponekad jača od svih prepreka.

Kurija Contessa: Od plemićkog sjaja do zaborava
Kurija Contessa izgrađena je u 18. stoljeću, u vrijeme kada su ovim krajem prolazili austrijski i mađarski plemići na putu iz Beča prema Jadranu. Legenda kaže da je blago iz ispale škrinje s jedne od kočija poslužilo kao izvor novca za njezinu gradnju.
Stoljećima kasnije, kuriju su prekrile prašina i zaborav – pričalo se da je zabranjena ljubav i kraj obiteljske loze dovela do njezina propadanja. Pedeset godina stajala je prazna, s urušenim zidovima i ukradenim detaljima, dok je većina potencijalnih kupaca odustajala već nakon prvog pogleda.
Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča
„Svatko bi odustao, jer je bila potpuno devastirana,“ prisjeća se Zvjezdana. „Ali ja sam odmah znala kako će izgledati kad bude obnovljena. To me motiviralo da krenem u posao koji mnogi ne bi ni započeli.“

Obnova s dušom – povratak izvornom sjaju
Radovi na obnovi započeli su 2006. godine. Zvjezdana je uz pomoć konzervatora, restauratora i majstora specijaliziranih za povijesne građevine pažljivo pristupila svakom detalju.
„Kod starih zdanja najvažnije je prvo provjeriti statičko stanje i ima li problema s vlagom ili oštećenjima zidova,“ objašnjava. „Imali smo sreće – iako je kurija bila zapuštena, konstrukcija je ostala stabilna, bez ozbiljnih pukotina i vlage.“
Obnova je trajala samo šest mjeseci, no iza tog kratkog roka stoje mjeseci planiranja i ručnog rada. U svakoj prostoriji poštovan je duh Habsburške monarhije, razdoblja u kojem je kurija nastala. Namještaj je biran u stilu altdeutsch, biedermeier i secesije, a mnogi su komadi restaurirani ili izrađeni po uzoru na originalne primjerke.
„Klaviri su ponovno naštimani, kamini obnovljeni, a svaki komad namještaja restauriran s posebnom pažnjom,“ kaže Zvjezdana. „Htjeli smo da prostor ne izgleda kao replika, već da zaista odiše prošlim vremenima.“

Dom koji živi povijest
Danas je kurija Contessa više od muzeja – to je živi prostor u kojem se prošlost i sadašnjost prirodno isprepliću.
„Sve funkcionira kao nekad – u krušnoj peći se peče kruh i kolači, konji su u konjušnici, a u salonima se čuje glazba i pucketanje vatre iz kamina,“ opisuje vlasnica.
Ono što čini Contessu posebnom jest autentičnost. Zidovi, stropne grede, namještaj i dekorativni detalji nisu samo obnovljeni, već su vraćeni u prvobitno stanje, s minimalnim intervencijama. „Htjeli smo da prostor priča svoju priču, a ne našu interpretaciju nje,“ ističe Zvjezdana.
Kurija danas odiše toplinom doma i atmosferom prošlih stoljeća – mjestom u kojem se može na trenutak zakoračiti u povijest, ali i osjetiti istinski mir sela i prirode.

Kad obnova postane povratak duši prostora
Priča o kuriji Contessa nije samo primjer uspješne restauracije, nego i dokaz koliko je važno sačuvati duh mjesta.
Zvjezdana Klarić pokazala je da stari objekti mogu ponovno živjeti ako im se pristupi s poštovanjem, znanjem i emocijom.
Kurija Contessa danas je simbol očuvanja kulturne baštine i dokaz da povijest može postati dio suvremenog života – ako joj dopustimo da ponovno prodiše.






You must be logged in to post a comment Login