Gradnja doma

Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.

Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka

U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.

Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Utjecaj na naše zdravlje

Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.

No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.

Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi

U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.

Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.

Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.

Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.

velux.hr

Up Next

Veliki povratak vune

Ne propustite

Hygge: naizgled obično, a tako ugodno

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Gradnja doma

3 najčešća problema na ravnim krovovima – i kako ih izbjeći

Ravni krovovi mogu biti dugotrajni i funkcionalni, ali samo ako su pravilno izvedeni i redovito održavani…

Ravni krovovi danas su jedan od prepoznatljivih elemenata suvremene arhitekture, no njihov razvoj počeo je mnogo ranije. Masovna primjena započela je početkom 20. stoljeća, uz modernističke ideje Le Corbusiera i arhitekata koji su ravne krovove vidjeli kao proširenje životnog prostora.

S razvojem hidroizolacijskih membrana, toplinskih izolacija i armirano-betonskih konstrukcija, ravni krovovi postaju standard u urbanim područjima, osobito na višestambenim zgradama i poslovnim objektima. Danas se sve češće primjenjuju i na obiteljskim kućama minimalističkog dizajna.

Iako se danas ravni krovovi najviše pojavljuju u urbanim područjima, gdje svaki kvadrat prostora ima vrijednost, ali i na obiteljskim kućama suvremene arhitekture.

Kako bi se izbjegle skupe sanacije i produljio životni vijek konstrukcije, važno je razumjeti koji se problemi na ravnim krovovima najčešće javljaju. U nastavku donosimo tri ključna — i savjete kako ih spriječiti.

1. Oštećenja hidroizolacije – najčešći uzrok problema na ravnim krovovima

Najrašireniji i najopasniji problemi na ravnim krovovima povezani su s oštećenjem hidroizolacije. Ravni krovovi pod velikim su temperaturnim opterećenjem: zimi se stežu, ljeti šire, a materijali koji nisu dovoljno fleksibilni ili UV stabilni brzo počinju pucati.

Do oštećenja hidroizolacije dolazi zbog:

zastarjelih ili nekvalitetnih membrana
nedostatka UV zaštite
pogrešaka pri ugradnji
mehaničkih oštećenja tijekom naknadnih radova
loše izvedenih detalja oko prodora i spojeva

Jednom kad dođe do prodiranja vode, toplinska izolacija gubi funkciju, stvaraju se mrlje, vlaga i ozbiljna oštećenja konstrukcije.

Kako izbjeći problem:
Koristiti provjerene hidroizolacijske sustave, osigurati certificiranu ugradnju i redovito provjeravati stanje membrane.

2. Zadržavanje vode – skriveni uzrok mnogih problema na ravnim krovovima

Iako se nazivaju “ravni”, ravni krovovi moraju imati minimalan pad kako bi voda pravilno otjecala. Kada taj pad nije dobro projektiran ili se tijekom godina konstrukcija deformira, nastaje zadržavanje vode koje potiče mnoge dodatne probleme na ravnim krovovima.

Najčešći uzroci stagnacije vode:

loše projektirani padovi
slijeganje konstrukcije
začepljeni slivnici
nakupljanje lišća, prašine i nečistoća
teško opterećenje (šljunak, kulir ploče)

Stajaća voda ubrzava propadanje hidroizolacije, povećava rizik od curenja i može uzrokovati smrzavanje u zimskim mjesecima.

Kapilarna i kondenzacijska vlaga – kako ih razlikovati i riješiti?

Kako izbjeći problem:
Projektirati adekvatan nagib, redovito održavati odvodne sustave te jednom ili dvaput godišnje provesti pregled krova.

3. Nekontrolirana vegetacija – podcijenjeni ali česti problemi na ravnim krovovima

Ravni krovovi na kojima se godinama nakupljaju prašina, lišće i organski materijal brzo postaju podloga za rast vegetacije. Biljke koje spontano rastu na krovu mogu svojim korijenjem probiti hidroizolaciju i oštetiti betonsku konstrukciju, što predstavlja jedan od opasnijih problema na ravnim krovovima.

Važno je naglasiti razliku između toga i profesionalno izvedenih zelenih krovova. Umjesto da vaš ravni krov ostane neiskorišten, možete ga pretvoriti u urbanu oazu koja hladi grad i oživljava prostor.

No samo stručna izvedba — uz drenažne slojeve, filtracijske podloge i membranu otpornu na korijenje — osigurava dugotrajnost ovakvih sustava. Samonikle biljke, nasuprot tome, znak su neodržavanja.

Kako izbjeći problem:
Redovito uklanjati naslage i otpad, čistiti površine i razmotriti izvedbu profesionalnog zelenog krova umjesto neplaniranog rasta vegetacije.

Kako spriječiti najčešće probleme na ravnim krovovima?

Kvalitetna izvedba i redovito održavanje ključ su sprečavanja svih najčešćih problema na ravnim krovovima. Ravni krovovi mogu biti dugotrajni, energetski učinkoviti i estetski atraktivni — ali samo kada se osiguraju:

pravilna hidroizolacija
adekvatni padovi
redoviti pregledi
profesionalno rješeni detalji
dobra toplinska zaštita

Uz suvremene materijale i napredne tehnologije, ravni krovovi danas mogu postati i dodani životni prostor — od terasa do zelenih krovova koji gradovima vraćaju hlad, mir i estetiku.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Drveni ili PVC prozori: Evo kako odabrati idealne za vaš dom

Donosimo pregled prednosti, razlika i smjernica koje će vam pomoći da odaberete stolariju koja najbolje odgovara vašem prostoru, budžetu i načinu života

Odabir kvalitetne stolarije jedna je od najvažnijih odluka pri gradnji ili renoviranju, a najčešće pitanje koje se pritom postavlja glasi: drveni ili PVC prozori – što je bolji izbor za vaš dom? Oba materijala imaju svoje jasne prednosti, a razumijevanje razlika ključno je za donošenje ispravne odluke.

PVC prozori već su desetljećima popularni zbog pristupačne cijene, minimalnog održavanja i visoke energetske učinkovitosti, dok se drveni prozori danas ponovno vraćaju u fokus investitora zahvaljujući naprednoj obradi, dugotrajnosti i prirodnoj estetici.

U pravilu, domovi koji traže brzu ugradnju, povoljnije rješenje i jednostavno održavanje često biraju PVC, dok oni koji naglašavaju dizajn, toplinu prirodnih materijala ili žele zadržati tradicijski izgled prostora sve češće odabiru moderno izvedene drvene prozore.

Što je PVC stolarija i zašto se toliko koristi?

PVC, odnosno polivinil klorid, materijal je koji je promijenio način ugradnje stolarije. Kada se pojavio, tržište je brzo prihvatilo PVC jer je ponudio jednostavnu ugradnju, odličnu izolaciju i vrlo malo održavanja. U odnosu na drvene prozore, PVC se ne deformira, ne upija vlagu i ne zahtijeva posebne zaštitne premaze, što ga čini praktičnim izborom. Upravo iz tih razloga u mnogim se novogradnjama dugo nije ni postavljalo pitanje drveni ili PVC prozori, jer je PVC bio očiti i dominantan izbor.

Prednosti PVC prozora

PVC prozori poznati su po jako dobroj toplinskoj i zvučnoj izolaciji zahvaljujući višekomornim profilima i kvalitetnim brtvama. Izuzetno su jednostavni za održavanje – dovoljni su voda i blago sredstvo za čišćenje – a dugoročno ostaju stabilni bez obzira na količinu vlage ili promjene temperature. Zahvaljujući nižoj cijeni, PVC je često idealan izbor za veće projekte, obiteljske kuće u izgradnji i renovacije u kojima je važan omjer cijene i performansi.

Nedostaci PVC prozora

PVC prozori, unatoč brojnim prednostima, imaju i jasna ograničenja. Njihova estetika ponekad djeluje jednostavnije te se ne uklapa u projekte koji naglašavaju prirodne materijale ili tradicijski izgled doma. Također, PVC se teže popravlja u slučaju oštećenja jer se segmenti okvira najčešće ne mogu restaurirati kao kod drva.

U visokim temperaturama može doći do manjih deformacija, a zbog vizualnog dojma nisu prvi izbor za stare kuće, rustikalne interijere ili obnovu baštine u kojoj se postavlja pitanje drveni ili PVC prozori sa strogo propisanim izgledom.

Drveni prozori – povratak prirodnoj estetici

Drvo se posljednjih godina ponovno vraća kao važan materijal u suvremenoj arhitekturi. Za razliku od nekadašnjih drvenih prozora, današnje izvedbe daleko su stabilnije zahvaljujući višeslojnom lameliranom drvu i modernim premazima koji sprječavaju uvijanje i štite materijal od vlage. Upravo zato sve češće čujemo da kod novih projekata arhitekti preporučuju drvo kada god postoji izbor između drveni ili PVC prozori, osobito u kućama gdje je naglasak na estetici i toplini interijera.

Drveni prozori unose prirodnu ljepotu u prostor, imaju izvrsna izolacijska svojstva i dug vijek trajanja kada se pravilno održavaju. Osim toga, moguće ih je restaurirati, što je prednost koju PVC nema.

Što učiniti kada je brtva na prozoru popustila (i kada je vrijeme za nove prozore)

Prednosti drvenih prozora

Drvo je prirodan izolator, što znači da drveni prozori postižu visoke toplinske vrijednosti bez dodatnih materijala. Njihova ljepota, toplina i taktilnost čine ih idealnim izborom za obiteljske kuće, kuće za odmor, luksuzne objekte i sve prostore koji naglašavaju prirodnost. Uz redovno održavanje, drveni prozori traju desetljećima, a za razliku od PVC-a, manja oštećenja mogu se lako sanirati. Drvo je i ekološki najprihvatljiviji izbor jer se radi o obnovljivom materijalu.

Nedostaci drvenih prozora

Drvena stolarija zahtijeva redovitu zaštitu lakovima ili uljima kako bi zadržala stabilnost i otpornost na vlagu. Početna cijena obično je viša nego kod PVC-a, a sama ugradnja mora biti preciznija. Ako se ne održavaju na vrijeme, drveni prozori mogu izgubiti dio otpornosti, što zahtijeva dodatne radove. Ipak, za mnoge vlasnike kuća te su mane prihvatljive s obzirom na estetsku i dugoročno vrijednu prednost koju drvo nudi upravo u situacijama kada se razmatra dilema drveni ili PVC prozori.

Kako odabrati – drveni ili PVC prozori?

Najbolji izbor ovisi o potrebama doma. Ako želite nisku cijenu, minimalno održavanje i brzu ugradnju, PVC je logičan izbor. Ako vam je važna estetika, prirodan materijal, trajnost i mogućnost restauracije, drvo je bolja opcija. U modernoj arhitekturi drveni prozori sve su češći, osobito u projektima koji teže održivosti i toplini prostora. Važno je da konačnu odluku donesete prema stilu doma, budžetu i načinu života.

U dilemi drveni ili PVC prozori, rješenje nije univerzalno. PVC je praktičan, dugotrajan i jednostavan za održavanje, dok drvo nudi estetiku, prirodnost i dugoročni karakter doma. Uz suvremene tehnološke standarde, oba materijala mogu biti vrhunski izbor – važno je samo prepoznati što vaš dom uistinu treba.

Nastavite čitati