Arhitektura i dizajn
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike
Iznad gradske vreve niču novi vrtovi – tihi, zeleni i živi. Zeleni krovovi postali su ne samo estetski dodatak, već i važan alat u borbi protiv urbanog pregrijavanja, zagađenja i nedostatka prirodnih površina. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve više arhitekata i investitora prepoznaje njihovu vrijednost – i funkcionalnu i ekološku.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
„U Zagrebu, primjerice, park kod hotela Esplanade, iznad garaže Importanne centra, zapravo je krovni vrt. Ljudi često prolaze tim prostorom, a da ne znaju da hodaju po krovu,“ objašnjava Nataša Tiska Vrsalović, dipl. ing. agr. iz tvrtke Dionaea vrtovi. „I Kaptol centar ima sličan koncept – sve zelene površine ondje su zapravo krovni vrtovi jer su izvedeni na različitim etažama.“
Što su zapravo zeleni krovovi?
Iako ih često zamišljamo samo na vrhovima zgrada, zeleni krovovi nisu ograničeni na visoke objekte. Oni uključuju sve površine na kojima biljke rastu iznad prostora koji nije u izravnom dodiru s tlom – bilo da je riječ o garažama, trgovačkim centrima ili uredskim zgradama.
„Puno ljudi ni ne zna da se nalazi u krovnom vrtu jer mnogi od njih izgledaju kao klasični parkovi,“ objašnjava Vrsalović.
Takvi prostori unose prirodu ondje gdje bi inače bila odsutna, a njihova primjena u urbanim sredinama ima brojne prednosti: smanjuju temperaturu zraka, upijaju CO₂ i zadržavaju oborinske vode, čime smanjuju opterećenje na gradske sustave odvodnje.
Ekološki i energetski učinci
Zeleni krovovi značajno doprinose energetskoj učinkovitosti zgrada. Biljni sloj djeluje kao prirodna izolacija – ljeti smanjuje zagrijavanje krova, a zimi gubitak topline.
„Ljeti ta razlika može biti i preko 10 stupnjeva,“ ističe Vrsalović. „Zbog toga je potrebno manje hlađenja, a zimi manje grijanja, što donosi i energetsku i financijsku uštedu.“
Uz to, zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike.
Planiranje: Sve počinje u prvoj fazi projekta
Krovni vrt mora biti dio arhitektonskog planiranja od samog početka.
Najvažnije je osigurati da zgrada može podnijeti dodatno opterećenje – od sloja supstrata do biljnog materijala.
„Ako želimo saditi stabla ili grmove, potrebno je osigurati dublji supstrat – 30, 40, pa i više centimetara. Takva opterećenja moraju biti statički planirana,“ objašnjava Vrsalović.
Ako se to ne predvidi na vrijeme, naknadna ugradnja krovnog vrta može biti tehnički i financijski zahtjevna.
Vrste zelenih krovova
Postoje dvije osnovne vrste: ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni su tanji, s 10–15 cm supstrata, namijenjeni neprohodnim površinama i biljkama koje traže minimalnu njegu – poput seduma, trava i niskih trajnica. Oni imaju prvenstveno ekološku funkciju i često se promatraju s udaljenosti.
Intenzivni krovni vrtovi, s druge strane, imaju dublji sloj supstrata (30–50 cm ili više), pa omogućuju sadnju grmlja, pa čak i manjih stabala. Takvi krovovi mogu biti prohodni, s klupama, stazama i sustavima navodnjavanja – pravi mali parkovi u visini oblaka.
U oba slučaja, ključan je sloj hidroizolacije. „Kod zelenih krovova najvažnije je da hidroizolacija bude izvedena besprijekorno. Ako dođe do propuštanja, popravak je složen jer se mora maknuti sav supstrat i biljke,“ upozorava Vrsalović.
Biljke koje uspijevaju na krovu
Odabir biljaka ovisi o vrsti vrta i njegovoj lokaciji.
Za ekstenzivne vrtove koriste se niskorastuće, otporne vrste – sedumi, trave i skromne trajnice koje podnose sušu.
Za intenzivne krovove izbor je gotovo neograničen: od mirisnog bilja i ukrasnih trava do začinskog bilja, lavande, ružmarina, pa i manjih stabala poput javora ili masline, ovisno o dubini supstrata.
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
„Kod viših zgrada važno je voditi računa o vjetru,“ napominje Vrsalović. „Biljke moraju biti otpornije jer vjetar isušuje i njih i supstrat, pa je navodnjavanje obavezno.“
Održavanje i izazovi
„Održavanje krovnog vrta slično je kao i svakog drugog – samo što je logistika zahtjevnija,“ kaže Irena Kolega, voditeljica projekata u Dionaea vrtovima. „Ako se vrt nalazi na krovu višekatnice, treba osigurati pristup, dopremu materijala i sigurno kretanje radnika.“
Biljke na krovu traže redovitu njegu, osobito u prvoj godini nakon sadnje, dok se ne ukorijene. „Zalijevanje je obavezno, a kasnije se potreba smanjuje,“ dodaje Kolega.
Krovni vrtovi zahtijevaju i posebne supstrate – lagane, ali propusne. Kod ekstenzivnih vrtova prevladavaju mineralne tvari (oko 80%), dok intenzivni zahtijevaju više organskog materijala kako bi podržali bujniji rast.
Poseban izazov predstavljaju korovi. „Na krovovima ih je više nego u vrtovima, jer vjetar i ptice donose sjeme. Imali smo slučaj da je u žardinjeri na najvišem katu izrasla vrba visoka dva i pol metra – u samo mjesec dana,“ kaže Kolega kroz smijeh.
Vrijednost koja nadmašuje trošak
Zeleni krovovi jesu skuplji od klasičnih vrtova – zbog posebnih supstrata, dopreme materijala i održavanja. Ipak, njihove prednosti višestruko nadmašuju ulaganje.
Oni povećavaju vrijednost nekretnina, produljuju vijek trajanja krova, poboljšavaju mikroklimu i vraćaju prirodu u betonirane dijelove grada.
U svijetu u kojem svaki kvadrat prirode postaje dragocjen, zeleni krovovi podsjećaju da se i iznad betona može rasti – tiho, održivo i s pogledom na nebo.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Staklena opeka više nije retro – ovako se danas koristi u novim interijerima
U vremenu kada se traže svjetli, fleksibilni i funkcionalni prostori, staklena opeka nudi ravnotežu između otvorenosti i organizacije
Staklene opeke ponovno se vraćaju u moderne interijere, ali u potpuno drugačijem kontekstu nego prije nekoliko desetljeća.
Danas se ne koristi kao dominantan ili dekorativno nametljiv element, već kao promišljeno arhitektonsko rješenje koje pomaže organizirati prostor, zadržati prirodno svjetlo i stvoriti jasne, ali nenametljive prijelaze između zona.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kako kombinirati staklenu opeku u stanu
Staklena opeka najbolje funkcionira kada se koristi promišljeno i u skladu s ostatkom interijera. Najčešće se kombinira s neutralnim tonovima zidova, poput bijele, bež ili toplih sivih nijansi, kako bi došla do izražaja njezina tekstura i sposobnost propuštanja svjetla. Uz prirodne materijale poput drva, kamena ili mikrocementa, djeluje suvremeno i nenametljivo.
U stanovima otvorenog tlocrta često se koristi kao polupregradni element koji vizualno dijeli prostor, ali ne zatvara svjetlo. Posebno dobro funkcionira između kuhinje i dnevnog boravka ili kao prijelaz između hodnika i glavnog životnog prostora. U kupaonicama se kombinira s keramikom jednostavnih formata i mat površinama kako bi se postigla ravnoteža između privatnosti i prozračnosti.
Važno je izbjegavati pretjerivanje – staklene cigle najbolje izgledaju kada imaju jasnu funkciju u prostoru. Jedan zid, niša ili pregrada sasvim su dovoljni da prostoru dodaju karakter, a da pritom ne naruše sklad interijera.
Staklena opeka kao pregradni zid u stanu
U modernim stanovima staklena opeka sve se češće koristi kao polupregradni zid između kuhinje i dnevnog boravka. Takvo rješenje omogućuje da prostor ostane vizualno povezan, ali da se istovremeno jasno razdvoje funkcije.
Kuhinja zadržava kontakt s dnevnom zonom, no bez potpune izloženosti radnih površina, pare i svakodnevnog nereda. Upravo zbog toga staklena opeka postaje alternativa klasičnim open space rješenjima koja u praksi često pokažu svoje nedostatke.
Jedna od najvećih prednosti staklene opeke je njezina sposobnost da propušta dnevno svjetlo duboko u prostor, bez potrebe za potpunim uklanjanjem zidova. Zato se često koristi kao rješenje između hodnika i ostatka stana. Umjesto tamnih ulaznih zona, koje su česte u starijim tlocrtnim rješenjima, staklena opeka omogućuje svjetliji, prozračniji dojam već pri samom ulasku u stan, uz zadržavanje osjećaja privatnosti.
Staklene cigle u kupaonici – svjetlo uz privatnost
Kao pregradni element između tuš-zone i ostatka prostora, ili kao zamjena za klasični prozor, omogućuje prirodno osvjetljenje bez narušavanja intime. Upravo zbog te kombinacije funkcionalnosti i estetike, staklene cigle često se koriste u adaptacijama kupaonica u urbanim stanovima, gdje je svaki izvor dnevnog svjetla dragocjen.
Staklena opeka u open space prostoru – diskretno zoniranje
U otvorenim tlocrtnim rješenjima staklena opeka često se koristi kao vizualni alat za zoniranje prostora. Umjesto potpunog otvaranja, ona omogućuje da se blagovaonica, radni kutak ili kuhinja lagano odvoje od dnevnog boravka, bez gubitka svjetlosti i osjećaja prostranosti. Takav pristup odgovara suvremenom načinu života u kojem se prostor koristi za više funkcija, ali ipak traži određeni red i preglednost.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
Adaptacija starijih stanova i uloga staklene opeke
Staklena opeka posebno se često pojavljuje u adaptacijama starijih stanova, gdje se mijenja izvorni tlocrt. Prilikom rušenja zidova često dolazi do gubitka prirodnog svjetla u središnjim dijelovima stana, a upravo tada staklene cigle postaju logično i dugoročno rješenje. One omogućuju modernizaciju prostora, a istovremeno zadržavaju svjetlost, privatnost i jasnu prostornu strukturu.
Kako kombinirati staklenu opeku s modernim interijerom
Kako bi staklena opeka djelovala suvremeno, važno ju je koristiti odmjereno. Najbolje se uklapa u kombinaciji s neutralnim zidovima, drvom, mikrocementom ili jednostavnim metalnim detaljima. U tom kontekstu ona ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje. Pretjerana uporaba može djelovati vizualno teško, dok promišljeno postavljena staklena opeka daje interijeru karakter, svjetlost i jasnoću.
Zašto je staklena opeka ponovno atraktivna dizajnerima
Povratak staklene opeke u suvremene interijere nije slučajan trend, već odgovor na stvarne potrebe stanovanja danas. U vremenu kada se traže svjetli, fleksibilni i funkcionalni prostori, staklena opeka nudi ravnotežu između otvorenosti i organizacije. Zato je ponovno vidimo kao dio modernih stanova – ne kao nostalgičan element prošlosti, već kao prilagodljivo rješenje za današnji način života.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
