Arhitektura i dizajn
Vodič za uređenje potkrovlja!
Uređenje potkrovlja posao je koji zahtjeva savjete stručnjaka. Kako potkrovlje učiniti ljepšim i zdravijim prostorom za stanovanje, savjetuje Velux.
Više svjetlosti i zraka za veću produktivnost
Dovoljno dnevne svjetlosti i dotok svježeg zraka osnovni su preduvjeti za zdrav život u potkrovlju. Dobra unutarnja klima prostora omogućit će bolje raspoloženje i veću produktivnost. Tome mogu pridonijeti krovni prozori dobrih izolacijskih svojstava. Kad uređujemo potkrovlje, nikada nije dovoljan samo jedan prozor.

„Nekakva preporuka je da jedna desetina površine poda prostorije bude u staklenim površinama. Dakle, ukoliko ugradimo dodatni krovni prozor u kombinaciji jedan pored drugoga, jedan ispod drugoga, dobivamo na atraktivnosti prostora i imamo osjećaj većeg prostora, većeg volumena“, ističe voditelj prodaje Velux-a, Mario Bojić.
Uredite potkrovlje poštujući određena pravila
Kod planiranja rasporeda krovnih prozora valja poštovati zakonitosti potkrovlja. Visina zida i kosina krova utjecat će na njihov odabir i raspored. Treba obratiti pažnju i na pravila koja vrijede za svaku prostoriju u potkrovlju.

Dnevni boravak u potkrovlju
Primjerice, dnevni boravak bi trebao pružiti što atraktivnije poglede i veliku količinu dnevne svjetlosti. U samo dva poteza to će omogućiti krovni balkon Cabrio.

„Imamo dva kriterija koja treba ispuniti kako bi se on mogao ugraditi. A to je da je minimalni nagib kosog krova 35 stupnjeva i da parapetni zid kreće od nivoa površine poda prostorije ili nekakvih 10- 20 centimetara visine“, savjetuje Bojić.

Kako postaviti krovne prozore u kuhinji
Kod kuhinja je važno da krovni prozori osvijetle radnu površinu. „U kuhinji bi bilo dobro da imamo visoko postavljene prozore, a opet da budu na dohvatu ruke, tj. da se mogu ručno upravljati. Na takav način imamo mogućnost da putem prirodne ventilacije i efekta dimnjaka odvodimo sve one mirise koji nastaju nakon kuhanja i visoke temperature van i samim time pospješujemo klimu u prostoru“, savjetuje Bojić.

Za kuhinju zato, Velux preporučuje, ugradnju bijelih krovnih prozora od poliuretana. „To je inače drvena jezgra koja je obložena slojem poliuretana i takvi prozori su otporni na vlagu i nije ih potrebno održavati“, kaže Mario Bojić.

Zbog veće količine vlage koja se u njima stvara te nužnosti dnevne ventilacije i u kupaonice treba ugraditi krovne prozore otporne na vlagu.

Dječja soba u potkrovlju zahtjeva posebnu pažnju
Osim za spavanje, dječja soba služi za igranje i učenje.

„U dječjim sobama naša preporuka je ugraditi prozore iznad stola za učenje kako bi imali dovoljnu količinu dnevne svjetlosti“, ističe Bojić iz Velux-a.

Studije pokazuju da dobra količina dnevnog svjetla u dječjim sobama pospješuje koncentraciju i učenje za 15 posto te popravlja raspoloženje djece.
Neometan san u potkrovlju
Za dobro raspoloženje nužan je dobar i neometan san koji se postiže sjenilima ili roletama.

„Kod spavaćih soba nam je bitno da imamo potpuno zamračenje tijekom cijele noći. I tijekom noći isto imamo izvore svjetlosti vani kao što su vanjska rasvjeta puni mjesec i slično“, naglašava Bojić.

S Velux-ovim priručnikom do zdravijeg, ljepšeg i iskorištenijeg potkrovlja
Kvalitetni krovni prozori omogućit će bolju kvalitetu života, a veća količina svjetlosti u potkrovlju povećat će vrijednost objekta. U tome može pomoći Veluxov Design Guide priručnik koji možete zatražiti na mrežnoj stranici velux.hr.


„Priručnik Design Guide je namijenjen profesionalcima koji se bave projektiranjem potkrovlja te svima onima koji maštaju i sanjaju o prozračnom i ugodnom potkrovlju. Savjetuje kako najbolje iskoristiti potkrovlje. Koje vrste kosih krovova imamo, kako optimalno projektirati potkrovlje u odnosu na krovne nagibe te u konačnici i koju vrstu krovnih prozora odabrati“, ističe Bojić.
Želite li potkrovlje učiniti zdravijim i ljepšim prostorom za život te iskoristiti sve njegove potencijale, inspirirajte se rješenjima koja ga takvima mogu i stvoriti.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.

Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.

Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.

Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.

Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.

Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno

Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.







You must be logged in to post a comment Login