Arhitektura i dizajn
Vodič za uređenje potkrovlja!
Uređenje potkrovlja posao je koji zahtjeva savjete stručnjaka. Kako potkrovlje učiniti ljepšim i zdravijim prostorom za stanovanje, savjetuje Velux.
Više svjetlosti i zraka za veću produktivnost
Dovoljno dnevne svjetlosti i dotok svježeg zraka osnovni su preduvjeti za zdrav život u potkrovlju. Dobra unutarnja klima prostora omogućit će bolje raspoloženje i veću produktivnost. Tome mogu pridonijeti krovni prozori dobrih izolacijskih svojstava. Kad uređujemo potkrovlje, nikada nije dovoljan samo jedan prozor.
„Nekakva preporuka je da jedna desetina površine poda prostorije bude u staklenim površinama. Dakle, ukoliko ugradimo dodatni krovni prozor u kombinaciji jedan pored drugoga, jedan ispod drugoga, dobivamo na atraktivnosti prostora i imamo osjećaj većeg prostora, većeg volumena“, ističe voditelj prodaje Velux-a, Mario Bojić.
Uredite potkrovlje poštujući određena pravila
Kod planiranja rasporeda krovnih prozora valja poštovati zakonitosti potkrovlja. Visina zida i kosina krova utjecat će na njihov odabir i raspored. Treba obratiti pažnju i na pravila koja vrijede za svaku prostoriju u potkrovlju.
Dnevni boravak u potkrovlju
Primjerice, dnevni boravak bi trebao pružiti što atraktivnije poglede i veliku količinu dnevne svjetlosti. U samo dva poteza to će omogućiti krovni balkon Cabrio.
„Imamo dva kriterija koja treba ispuniti kako bi se on mogao ugraditi. A to je da je minimalni nagib kosog krova 35 stupnjeva i da parapetni zid kreće od nivoa površine poda prostorije ili nekakvih 10- 20 centimetara visine“, savjetuje Bojić.
Kako postaviti krovne prozore u kuhinji
Kod kuhinja je važno da krovni prozori osvijetle radnu površinu. „U kuhinji bi bilo dobro da imamo visoko postavljene prozore, a opet da budu na dohvatu ruke, tj. da se mogu ručno upravljati. Na takav način imamo mogućnost da putem prirodne ventilacije i efekta dimnjaka odvodimo sve one mirise koji nastaju nakon kuhanja i visoke temperature van i samim time pospješujemo klimu u prostoru“, savjetuje Bojić.
Za kuhinju zato, Velux preporučuje, ugradnju bijelih krovnih prozora od poliuretana. „To je inače drvena jezgra koja je obložena slojem poliuretana i takvi prozori su otporni na vlagu i nije ih potrebno održavati“, kaže Mario Bojić.
Zbog veće količine vlage koja se u njima stvara te nužnosti dnevne ventilacije i u kupaonice treba ugraditi krovne prozore otporne na vlagu.
Dječja soba u potkrovlju zahtjeva posebnu pažnju
Osim za spavanje, dječja soba služi za igranje i učenje.
„U dječjim sobama naša preporuka je ugraditi prozore iznad stola za učenje kako bi imali dovoljnu količinu dnevne svjetlosti“, ističe Bojić iz Velux-a.
Studije pokazuju da dobra količina dnevnog svjetla u dječjim sobama pospješuje koncentraciju i učenje za 15 posto te popravlja raspoloženje djece.
Neometan san u potkrovlju
Za dobro raspoloženje nužan je dobar i neometan san koji se postiže sjenilima ili roletama.
„Kod spavaćih soba nam je bitno da imamo potpuno zamračenje tijekom cijele noći. I tijekom noći isto imamo izvore svjetlosti vani kao što su vanjska rasvjeta puni mjesec i slično“, naglašava Bojić.
S Velux-ovim priručnikom do zdravijeg, ljepšeg i iskorištenijeg potkrovlja
Kvalitetni krovni prozori omogućit će bolju kvalitetu života, a veća količina svjetlosti u potkrovlju povećat će vrijednost objekta. U tome može pomoći Veluxov Design Guide priručnik koji možete zatražiti na mrežnoj stranici velux.hr.
„Priručnik Design Guide je namijenjen profesionalcima koji se bave projektiranjem potkrovlja te svima onima koji maštaju i sanjaju o prozračnom i ugodnom potkrovlju. Savjetuje kako najbolje iskoristiti potkrovlje. Koje vrste kosih krovova imamo, kako optimalno projektirati potkrovlje u odnosu na krovne nagibe te u konačnici i koju vrstu krovnih prozora odabrati“, ističe Bojić.
Želite li potkrovlje učiniti zdravijim i ljepšim prostorom za život te iskoristiti sve njegove potencijale, inspirirajte se rješenjima koja ga takvima mogu i stvoriti.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login