Arhitektura i dizajn
Vodič za uređenje potkrovlja!
Uređenje potkrovlja posao je koji zahtjeva savjete stručnjaka. Kako potkrovlje učiniti ljepšim i zdravijim prostorom za stanovanje, savjetuje Velux.
Više svjetlosti i zraka za veću produktivnost
Dovoljno dnevne svjetlosti i dotok svježeg zraka osnovni su preduvjeti za zdrav život u potkrovlju. Dobra unutarnja klima prostora omogućit će bolje raspoloženje i veću produktivnost. Tome mogu pridonijeti krovni prozori dobrih izolacijskih svojstava. Kad uređujemo potkrovlje, nikada nije dovoljan samo jedan prozor.
„Nekakva preporuka je da jedna desetina površine poda prostorije bude u staklenim površinama. Dakle, ukoliko ugradimo dodatni krovni prozor u kombinaciji jedan pored drugoga, jedan ispod drugoga, dobivamo na atraktivnosti prostora i imamo osjećaj većeg prostora, većeg volumena“, ističe voditelj prodaje Velux-a, Mario Bojić.
Uredite potkrovlje poštujući određena pravila
Kod planiranja rasporeda krovnih prozora valja poštovati zakonitosti potkrovlja. Visina zida i kosina krova utjecat će na njihov odabir i raspored. Treba obratiti pažnju i na pravila koja vrijede za svaku prostoriju u potkrovlju.
Dnevni boravak u potkrovlju
Primjerice, dnevni boravak bi trebao pružiti što atraktivnije poglede i veliku količinu dnevne svjetlosti. U samo dva poteza to će omogućiti krovni balkon Cabrio.
„Imamo dva kriterija koja treba ispuniti kako bi se on mogao ugraditi. A to je da je minimalni nagib kosog krova 35 stupnjeva i da parapetni zid kreće od nivoa površine poda prostorije ili nekakvih 10- 20 centimetara visine“, savjetuje Bojić.
Kako postaviti krovne prozore u kuhinji
Kod kuhinja je važno da krovni prozori osvijetle radnu površinu. „U kuhinji bi bilo dobro da imamo visoko postavljene prozore, a opet da budu na dohvatu ruke, tj. da se mogu ručno upravljati. Na takav način imamo mogućnost da putem prirodne ventilacije i efekta dimnjaka odvodimo sve one mirise koji nastaju nakon kuhanja i visoke temperature van i samim time pospješujemo klimu u prostoru“, savjetuje Bojić.
Za kuhinju zato, Velux preporučuje, ugradnju bijelih krovnih prozora od poliuretana. „To je inače drvena jezgra koja je obložena slojem poliuretana i takvi prozori su otporni na vlagu i nije ih potrebno održavati“, kaže Mario Bojić.
Zbog veće količine vlage koja se u njima stvara te nužnosti dnevne ventilacije i u kupaonice treba ugraditi krovne prozore otporne na vlagu.
Dječja soba u potkrovlju zahtjeva posebnu pažnju
Osim za spavanje, dječja soba služi za igranje i učenje.
„U dječjim sobama naša preporuka je ugraditi prozore iznad stola za učenje kako bi imali dovoljnu količinu dnevne svjetlosti“, ističe Bojić iz Velux-a.
Studije pokazuju da dobra količina dnevnog svjetla u dječjim sobama pospješuje koncentraciju i učenje za 15 posto te popravlja raspoloženje djece.
Neometan san u potkrovlju
Za dobro raspoloženje nužan je dobar i neometan san koji se postiže sjenilima ili roletama.
„Kod spavaćih soba nam je bitno da imamo potpuno zamračenje tijekom cijele noći. I tijekom noći isto imamo izvore svjetlosti vani kao što su vanjska rasvjeta puni mjesec i slično“, naglašava Bojić.
S Velux-ovim priručnikom do zdravijeg, ljepšeg i iskorištenijeg potkrovlja
Kvalitetni krovni prozori omogućit će bolju kvalitetu života, a veća količina svjetlosti u potkrovlju povećat će vrijednost objekta. U tome može pomoći Veluxov Design Guide priručnik koji možete zatražiti na mrežnoj stranici velux.hr.
„Priručnik Design Guide je namijenjen profesionalcima koji se bave projektiranjem potkrovlja te svima onima koji maštaju i sanjaju o prozračnom i ugodnom potkrovlju. Savjetuje kako najbolje iskoristiti potkrovlje. Koje vrste kosih krovova imamo, kako optimalno projektirati potkrovlje u odnosu na krovne nagibe te u konačnici i koju vrstu krovnih prozora odabrati“, ističe Bojić.
Želite li potkrovlje učiniti zdravijim i ljepšim prostorom za život te iskoristiti sve njegove potencijale, inspirirajte se rješenjima koja ga takvima mogu i stvoriti.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
You must be logged in to post a comment Login