Gradovi u kojima živimo snažno utječu na našu svakodnevicu – od načina na koji se krećemo, radimo i odmaramo, do osjećaja sigurnosti, pripadnosti i kvalitete života. Upravo zato urbanizam nije apstraktna disciplina rezervirana za stručnjake, već ključni alat koji oblikuje stvarne životne uvjete milijuna ljudi. Kada govorimo o urbanistički najbolje planiranim gradovima u svijetu, govorimo o sredinama koje su promišljeno rasle, prilagođavale se stanovnicima i dugoročno ulagale u ravnotežu između izgrađenog prostora, prirode i infrastrukture.

Donosimo 8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu.

Prije nego što pogledamo konkretne primjere iz svijeta, važno je razumjeti osnovne pojmove koji stoje iza kvalitetnog planiranja gradova.

Što je urbanizam i odakle dolazi pojam?

Urbanizam je disciplina koja se bavi planiranjem, razvojem i uređenjem gradova. Pojam dolazi od latinske riječi urbs, što znači grad, a odnosi se na sustavno promišljanje prostora u kojem se odvija svakodnevni život – od rasporeda ulica i javnih površina, do stanovanja, prometa, zelenih zona i društvene infrastrukture.

Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora

Dobar urbanizam ne bavi se samo estetikom, već funkcionalnošću, dostupnošću i dugoročnom održivošću grada. On povezuje arhitekturu, promet, sociologiju, ekologiju i ekonomiju u jedinstvenu cjelinu.

Što je GUP i zašto je važan?

GUP, odnosno Generalni urbanistički plan, temeljni je planski dokument svakog većeg grada. Njime se definiraju namjena prostora, pravila gradnje, gustoća izgrađenosti, prometna rješenja, zelene površine i javni sadržaji.

U kontekstu Zagreba, aktualni razgovori o novom GUP-u posebno su važni jer određuju kako će se grad razvijati desetljećima unaprijed – hoće li se poticati održiva gradnja, dostupno stanovanje, kvalitetni javni prostori i bolja povezanost kvartova. Bez jasnog i kvalitetnog GUP-a, razvoj grada prepušten je stihiji, što dugoročno negativno utječe na kvalitetu života.

Dražen Arbutina navodi primjer Zagreba: dok podsljemenske zone pate od stihijske gradnje, Novi Zagreb je, zahvaljujući promišljenom urbanizmu, postao jedno od najugodnijih mjesta za život – s obiljem zelenila i sadržaja koji podižu kvalitetu života.

Urbanistički najbolje planirani gradovi u svijetu

1. Beč, Austrija

Glavni grad Austrije, osnovan još u rimsko doba, danas je administrativno podijeljen na 23 kotara (Bezirke). Beč je poznat po snažnoj socijalnoj stambenoj politici, izvrsnom javnom prijevozu i velikom udjelu zelenih površina. Godinama se nalazi na vrhu ljestvica gradova s najvišom kvalitetom života.

2. Kopenhagen, Danska

Glavni grad Danske jedan je od najpoznatijih primjera održivog urbanizma. Grad je sustavno planiran za bicikliste, s mrežom biciklističkih staza koje povezuju sve dijelove grada. Urbanističke odluke usmjerene su na zdrav život, javne prostore i klimatsku otpornost.

3. Amsterdam, Nizozemska

Osnovan u 13. stoljeću, glavni grad Nizozemske prepoznatljiv je po koncentričnom sustavu kanala koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine. Urbanizam Amsterdama temelji se na mješovitoj namjeni prostora, snažnoj pješačkoj i biciklističkoj infrastrukturi te kontroli širenja grada.

4. Freiburg, Njemačka

Grad osnovan u 12. stoljeću često se navodi kao primjer ekološki osviještenog urbanizma. Posebno je poznata četvrt Vauban, planirana kao gotovo energetski samodostatna zona s minimalnim prometom automobila.

5. Singapur

Gradska država i glavni grad istoimene zemlje, osnovan 1819. godine, primjer je ekstremno planskog urbanizma. Unatoč visokoj gustoći naseljenosti, Singapur sustavno integrira zelene površine, vertikalne vrtove i strogo kontroliranu gradnju.

6. Barcelona, Španjolska

Glavni grad Katalonije poznat je po urbanističkom planu Eixample, koji je u 19. stoljeću osmislio Ildefons Cerdà. Pravilna mreža ulica, blokovi s unutarnjim dvorištima i danas omogućuju dobru prozračnost i funkcionalnost grada.

7. Curitiba, Brazil

Grad osnovan u 17. stoljeću poznat je kao pionir integriranog javnog prijevoza. Njegov sustav brzih autobusnih koridora postao je uzor brojnim svjetskim gradovima.

8. Tokio, Japan

Glavni grad Japana jedan je od najvećih urbanih sustava na svijetu. Iako iznimno gust, Tokio funkcionira zahvaljujući preciznoj zoniranosti, razvijenom željezničkom sustavu i jasnoj hijerarhiji javnih i privatnih prostora.

Kako urbanizam utječe na kvalitetu života?

Urbanizam izravno utječe na svakodnevne navike i zdravlje stanovnika. Gradovi s dobro isplaniranom infrastrukturom omogućuju kraće i jednostavnije kretanje, manje vremena provedenog u prometu i više prostora za pješake i bicikliste. Kvalitetno planirani kvartovi imaju dostupne škole, vrtiće, trgovine i zdravstvene ustanove, što smanjuje potrebu za dugim putovanjima.

Zelene površine, parkovi i drvoredi dokazano utječu na mentalno zdravlje, smanjuju stres i poboljšavaju kvalitetu zraka. Urbanizam također ima važnu socijalnu ulogu – javni prostori potiču susrete, zajedništvo i osjećaj pripadnosti, dok loše planirani gradovi često rezultiraju izolacijom i socijalnim podjelama.

Arhitektura nije spektakl – ona treba biti bezvremenska

U konačnici, grad koji je dobro urbanistički osmišljen pruža osjećaj reda, sigurnosti i ugode – što su temeljni preduvjeti kvalitetnog života.

Urbanistički najbolje planirani gradovi kao smjer razvoja

Primjeri koje smo naveli pokazuju da urbanistički najbolje planirani gradovi u svijetu ne nastaju slučajno. Oni su rezultat dugoročnog planiranja, jasnih pravila i stalnog prilagođavanja potrebama stanovnika. Urbanizam nije samo tehnički alat, već društveni ugovor koji određuje kako ćemo živjeti – danas i u budućnosti.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

U vremenu klimatskih izazova, rasta gradova i promjena životnih navika, kvalitetno urbanističko planiranje postaje važnije nego ikad. Gradovi koji to razumiju, postaju ne samo ugodnija mjesta za život, već i otporniji, pravedniji i dugoročno održivi.

U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.

Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.

Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja

S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.

Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja

Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo

Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.

Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.

Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.

Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.

Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija

Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.

Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.

Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.

Što možemo naučiti iz Londona i Beča

Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.

S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.

Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?

Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.

Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života

Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.

Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.