Urbanizam
5 načela održivog susjedstva: Kako graditi bolje gradove?
Održivo planiranje susjedstava temelji se na pet ključnih načela koja stvaraju povezane, uključive i otpornije gradove
Naši gradovi rastu brže nego ikad prije. Svjetska urbanizacija donosi ogromne prilike, ali i izazove – od prometnih gužvi i zagađenja, do nedostatka dostupnog stanovanja i socijalne uključenosti. Ključno pitanje je – rastemo li bolje? Održivo planiranje susjedstava može grad učiniti otpornijim na klimatske promjene, socijalno uključivim i estetski ugodnim mjestom za život.
Primjeri iz Europe pokazuju kako promišljena urbanistička rješenja mogu pozitivno utjecati na kvalitetu života u gradovima. Kopenhagen je grad poznat po svojim biciklističkim infrastrukturnim mrežama i pješačkim zonama, što omogućava da ulice postanu mjesta života, a ne samo prometne površine. U Barceloni je, koncept superblokova smanjio promet u stambenim kvartovima i stvario više prostora za javne i zelene površine te društvene aktivnosti i tako postao primjer kako integracija funkcija može unaprijediti svakodnevni život građana.
U Freiburgu, fokus na energetski učinkovitu i održivu izgradnju stanova pokazuje kako raznovrsni tipovi stanovanja doprinose inkluzivnosti i socijalnoj koheziji. A u Amsterdamu, podrška lokalnim trgovinama i kratkim opskrbnim lancima ističe važnost koncepta “živjeti lokalno, raditi lokalno” za smanjenje emisija i jačanje lokalne ekonomije.
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Ova iskustva pokazuju da gradovi koji planiraju s vizijom i jasno definiranim principima mogu stvarati otporna, inkluzivna i vibrantna susjedstva. Evo pet načela koja oblikuju susjedstva budućnosti, već danas:
1. Ulice za ljude, ne samo za automobile
Sigurne, povezane i pristupačne ulice mogu se usporediti s krvotokom grada – one omogućuju svakodnevno kretanje ljudi, ideja i aktivnosti. Kada su ulice dobro planirane, one ne služe samo automobilima, već stvaraju prostor za pješačenje, biciklizam i korištenje javnog prijevoza, čime se smanjuje ovisnost o automobilima.
Važan element ovog načela je dobra povezanost ulične mreže, koja omogućuje kraće i jednostavnije rute te smanjuje problem tzv. “posljednjeg kilometra” – završnog dijela puta koji je često najteže prijeći bez automobila.
Primjer takvog pristupa može se vidjeti u Kopenhagen, gdje razvijena mreža biciklističkih staza i pješačkih zona potiče stanovnike da se svakodnevno kreću gradom na održiv način. Takve ulice čine susjedstva sigurnijima, zdravijima i ugodnijima za život.
Alen Žunić o suvremenoj arhitekturi, javnom prostoru i budućnosti gradova
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
2. Snaga gustoće
Kontrolirani visoko gustinstinski razvoj (najmanje 15.000 ljudi po km²) omogućuje gradovima da rastu kompaktno i učinkovito, bez nekontroliranog širenja na okolna prirodna i poljoprivredna područja. Kada su ljudi, usluge i infrastruktura prostorno bliže jedni drugima, grad postaje funkcionalniji, a svakodnevne aktivnosti dostupnije.
Veća gustoća stanovanja također podržava razvoj kvalitetnog javnog prijevoza, lokalnih trgovina i javnih sadržaja, jer veći broj stanovnika na manjem prostoru stvara dovoljno potražnje za takvim uslugama. Time se smanjuje potreba za dugim putovanjima i ovisnost o automobilima.
Dobar primjer ovakvog pristupa može se vidjeti u Barceloni, gdje kompaktna urbana struktura omogućuje visoku razinu dostupnosti sadržaja, dok istovremeno ograničava širenje grada na okolni prostor. Takav model doprinosi održivijem, življem i učinkovitijem urbanom okruženju.
3. Miješanje funkcija
Zašto provoditi sate u prijevozu? Integracija stambenih, poslovnih i rekreativnih prostora omogućuje da se svakodnevne potrebe – poput trgovine, škole, posla ili parka – nalaze na svega nekoliko minuta hoda od doma. Takva organizacija prostora smanjuje potrebu za dugim putovanjima i doprinosi učinkovitijem i ugodnijem svakodnevnom životu.
Mješovita namjena prostora također potiče živost i sigurnost susjedstva tijekom cijelog dana. Kada se u istom prostoru nalaze stanovi, radna mjesta, trgovine i javni sadržaji, kvartovi postaju aktivni i izvan radnog vremena, što doprinosi snažnijoj lokalnoj zajednici i razvoju lokalne ekonomije.
Dobar primjer takvog pristupa može se vidjeti u Parizu, gdje koncept „15-minutnog grada” potiče razvoj susjedstava u kojima su ključne usluge dostupne pješice ili biciklom. Time se smanjuje prometno opterećenje i stvara kvalitetniji, održiviji urbani život.
4. Raznoliki domovi, raznoliki glasovi
Uključiva susjedstva zahtijevaju različite tipove stanovanja i veličine parcela, kako bi ljudi s različitim prihodima, životnim stilovima i potrebama mogli živjeti u istom prostoru. Kombinacija stanova, kuća u nizu, manjih i većih stambenih jedinica omogućuje da susjedstva budu dostupna širokom krugu stanovnika – od mladih i obitelji do starijih osoba.
Takva raznolikost doprinosi socijalnoj ravnoteži i snažnijoj lokalnoj zajednici, jer potiče susret različitih generacija, profesija i društvenih skupina. Umjesto segregiranih kvartova, raznolika stambena ponuda stvara dinamična i uključiva susjedstva u kojima ljudi mogu ostati živjeti i kada se njihove životne okolnosti promijene.
Primjer ovakvog pristupa može se vidjeti u Beču, gdje kombinacija javnih, zadružnih i privatnih stanova omogućuje široku dostupnost kvalitetnog stanovanja i potiče socijalno raznolika i stabilna susjedstva.
5. Živi lokalno, radi lokalno
Podrška lokalnoj proizvodnji i potrošnji pomaže gradovima da postanu otporniji i samoodrživiji. Kada se hrana, proizvodi i usluge stvaraju i koriste unutar lokalne zajednice, smanjuju se tzv. “food miles” – udaljenosti koje proizvodi putuju od mjesta proizvodnje do potrošača – kao i ovisnost o dugim i često ranjivim opskrbnim lancima.
Ovakav pristup potiče razvoj lokalnog gospodarstva i jačanje zajednice, jer podržava male proizvođače, obrtnike i lokalne trgovine. Istovremeno se smanjuje potreba za dugim transportom robe, što doprinosi smanjenju emisija i pozitivno utječe na okoliš.
Primjer takvih inicijativa može se pronaći u Amsterdam, gdje gradske politike potiču urbanu poljoprivredu, lokalne tržnice i kratke opskrbne lance hrane. Time se jača lokalna ekonomija i održivost gradskog sustava opskrbe.
Ovih pet načela pokazuje da održivo planiranje susjedstava nije samo urbanistički koncept, već način stvaranja gradova koji su funkcionalni, uključivi i ugodni za život. Promišljenim planiranjem prostora možemo smanjiti negativne utjecaje urbanizacije, ojačati lokalne zajednice i poboljšati kvalitetu svakodnevice. U konačnici, dobro planirana susjedstva temelj su otpornijih i održivijih gradova budućnosti.
Urbanizam
Zagrepčani, birajte! Što želite promijeniti u svom kvartu?
Do 22. studenoga građani 13 gradskih četvrti glasuju o projektima za svoj kvart. Donosimo tko može glasati, gdje pronaći prijedloge i kakve su promjene donijeli prošli ciklusi
Dotrajalo igralište, premalo hlada ili nogostup kojim je teško proći s dječjim kolicima. Svatko u svom kvartu primjećuje nešto što bi trebalo urediti. O tome često razgovaramo sa susjedima i pišemo komentare. Sada je prilika da svoje prioritete pokažemo i glasom.
Do 22. studenoga stanovnici 13 zagrebačkih gradskih četvrti mogu glasovati za kvartovske projekte u sklopu programa „Daj prijedlog za bolji kvart!”. Pogledajte što su predložili vaši susjedi i odaberite promjene koje smatrate najpotrebnijima.
Za izabrane projekte u planovima komunalnih aktivnosti gradskih četvrti za 2027. predviđeno je, prema podacima Grada, 1,76 milijuna eura.
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Od 550 ideja, 123 u završnoj fazi
Ovo je treći ciklus participativnog budžetiranja u Zagrebu. Građani su ove godine poslali 550 prijedloga, a prema objavi Grada njih 123 zadovoljilo je kriterije za glasovanje.
Vijeća gradskih četvrti i gradske službe provjerili su može li se svaki prijedlog financirati iz predviđenog novca, nalazi li se lokacija na gradskom zemljištu, je li u skladu s prostornim planovima i ima li potrebne suglasnosti. Prijedlozi koji nisu zadovoljili kriterije nisu uvršteni u glasovanje.
Najviše prijedloga odnosi se na obnovu dječjih igrališta i sportskih terena, uređenje zelenih površina, pješačku infrastrukturu i sigurnost prometa. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec izdvojila je da građani najčešće traže obnovu igrališta i popravak staza u parkovima.
Tko može glasovati?
Pravo glasa imaju osobe s prebivalištem na području gradske četvrti za koju glasuju. Drugim riječima, glasujete za projekte u kvartu u kojem ste prijavljeni, a ne u onom u kojem radite ili u kojem vam dijete ide u školu.
U glasanju sudjeluje 13 gradskih četvrti: Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Črnomerec, Podsljeme, Trnje, Maksimir, Peščenica – Žitnjak, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Stenjevec, Podsused – Vrapče, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad.
Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Brezovica i Sesvete ove godine nisu uključene. Gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je da o razlozima treba pitati vijeća tih četvrti te da smatra da su trebale biti uključene.
Kako glasovati?
Glasuje se putem interneta, na platformi eParticipativno Zagreb.
- Otvorite stranicu eparticipativno.zagreb.hr.
- Pronađite svoju gradsku četvrt i pregledajte projekte koji su ušli u glasovanje. Uz svaki je opis i lokacija na karti.
- Kliknite na gumb za glasovanje na naslovnoj stranici platforme, koji je aktivan do 22. studenoga.
- Odaberite projekte za koje želite glasovati i pošaljite glas.
Projekte vrijedi pogledati na karti prije nego što glasujete. Prijedlog koji na papiru zvuči sitno, poput nekoliko stabala ili nove ograde igrališta, može biti upravo ono što nedostaje ulici kojom svaki dan prolazite.
Što je izglasano prošle godine
Prošlogodišnji rezultati dobro pokazuju o kakvim se promjenama odlučuje. U drugom ciklusu glasovalo je 2.770 građana, a izabrano je 13 projekata u devet četvrti, ukupno vrijednih 775.000 eura. Među njima su:
- Gornji grad – Medveščak: obnova dječjeg igrališta u Rokovu perivoju, 50.000 eura
- Maksimir: trim staza kod Osnovne škole Jordanovac, 100.000 eura
- Peščenica – Žitnjak: obnova igrališta kod Osnovne škole Dragutina Kušlana, 120.000 eura
- Trešnjevka – sjever: šetnica uz potok Kustošak, 100.000 eura
- Trnje: obnova igrališta u Rapskoj ulici, 60.000 eura
- Donji grad: cvjetni koridor u Gajevoj ulici, 20.000 eura, te ozelenjavanje raskrižja Petrinjske i Šenoine, 10.000 eura
Iz Donjeg grada vidi se i da manji iznosi mogu promijeniti mnogo. Četiri tamošnja projekta, od ograde igrališta u Šubićevoj do sadnje drveća u Ulici Ljudevita Posavskog, zajedno stoje 50.000 eura.
Kako prepoznati dobar prijedlog?
Kad birate između nekoliko projekata, korisno je pitati se:
- Koliko će ga ljudi koristiti? Igralište uz školu ili pješački prolaz do stanice služe stotinama ljudi svaki dan.
- Rješava li konkretan problem? Nedostatak hlada, opasan prijelaz ili zapušten teren lakše je opravdati od uređenja koje je samo ukrasno.
- Hoće li trajati? Zelenilo i urbana oprema trebaju održavanje. Stablo posađeno danas pravi hlad daje tek za nekoliko godina, ali vrijednost mu raste svake sezone.
- Je li prostor dostupan svima? Dobro uređen javni prostor koriste i djeca, i starije osobe, i roditelji s kolicima.
Što slijedi nakon glasovanja?
Izabrani projekti bit će predstavljeni u prosincu, a njihova se izvedba planira u 2027. godini. Do lipnja ove godine, prema podacima Grada, ostvareno je 14 projekata iz ranijih ciklusa, a još 15 bilo je u pripremi ili izvedbi.
Glasovanje traje do 22. studenoga. Otvorite eParticipativno Zagreb, pronađite svoju četvrt i odaberite projekte koje želite vidjeti u svom kvartu. Za to vam treba nekoliko minuta, a o promjeni ćete se uvjeriti svaki put kad prođete tom ulicom.
Urbanizam
Otvoren Bazen Špansko: Zagreb dobio prvi gradski bazen na zapadu grada
Jučer je otvoren za građane, donoseći sportsko-rekreacijski centar vrijedan 36,3 milijuna eura stanovnicima zapadnog Zagreba.
Zagreb je jučer, 9. rujna, dobio novi sportsko-rekreacijski centar i prvi gradski bazen na zapadnom dijelu grada.
Otvaranjem Bazena Špansko građanima su od 15 sati na raspolaganju bazeni, rekreacijski i wellness sadržaji u kompleksu vrijednom 36,3 milijuna eura s PDV-om, u cijelosti financiranom iz gradskog proračuna.
Bazen su svečano otvorili gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić, ravnatelj Ustanove za upravljanje sportskim objektima Boris Dujmić i izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak.
“Sport nije luksuz, mi želimo da se što veći broj Zagrepčana bavi sportom i rekreacijom, i zato iz gradskog proračuna investiramo u kvalitetnu sportsku infrastrukturu dostupnu diljem grada. Ovaj bazen je mjesto na kojem će djeca učiti plivati, građani se rekreirati i održavati zdravlje, a jednako tako ovo je mjesto na kojem će se stvarati neki novi sportski uspjesi”, istaknuo je gradonačelnik Tomašević, najavivši i daljnja ulaganja u sportsku infrastrukturu grada.
Višedesetljetno iščekivanje stanovnika zapadnog Zagreba
Bazen Špansko jedan je od strateških projekata gradske uprave, a njegova izgradnja ostvarila je višedesetljetno iščekivanje stanovnika Španskog, Malešnice, Stenjevca, Rudeša, Gajnica i drugih okolnih naselja. Riječ je o modernom sportsko-rekreacijskom centru površine gotovo 6.000 četvornih metara, izgrađenom za građane svih generacija, od najmlađih koji će ovdje učiti plivati do sportaša i rekreativaca.
Što sve nudi novi kompleks
U sklopu centra nalaze se sportsko-rekreacijski bazen dimenzija 34 x 25 metara, edukacijsko-rehabilitacijski bazen dimenzija 25 x 12,5 metara, praćakalište za bebe, fitness prostor, korektivna dvorana, wellness sadržaji, tobogan i tribine kapaciteta 300 gledatelja. Bazen je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom te koristi suvremena tehnološka rješenja i obnovljive izvore energije za grijanje i hlađenje.
Kompleks je izrađen prema prvonagrađenom idejnom urbanističko-arhitektonskom rješenju Studio Ante Murales i Njirić + arhitekti, a izvođač radova bio je STRABAG d.o.o.
Poseban dio projekta čini i novi kvartovski trg ispred bazena, opremljen parkiralištem za bicikle, klupama i koševima za otpad, koji je već postao mjesto okupljanja stanovnika Španskog. Uz trg je uređena i velika zelena površina, a tijekom jeseni i zime bit će posađen drvored s dodatna 23 stabla.
Programi za sve generacije
Osim za svakodnevno korištenje građana, bazen će biti domaćin brojnim sportskim i rekreacijskim programima. Predviđeni su programi plivanja za djecu i odrasle, zdravstvenog i korektivnog vježbanja u vodi, programi za najmlađe te aktivnosti za osobe s invaliditetom. Veliki bazen koristit će i sportski klubovi, među kojima plivači, vaterpolisti, triatlonci, umjetnički plivači i ronioci.
Radno vrijeme i cijene ulaznica
Radnim danom bazen će za građanstvo raditi od 6.30 do 21.30 sati, vikendom od 8 do 20 sati, a blagdanima od 12 do 20 sati. Cijene ulaznica jednake su kao i na ostalim gradskim bazenima.
Redovna ulaznica stoji četiri eura, a za djecu, umirovljenike i osobe s invaliditetom 1,5 eura. Dnevna obiteljska ulaznica iznosi 10 eura, mjesečna za odrasle 40 eura, odnosno 22 eura za djecu, umirovljenike i osobe s invaliditetom. Ulaznica uključuje korištenje velikog i malog bazena te SPA zona uz bazene.
Teretana i wellness zona, u kojoj su saune, parne kupelji te masaže, imaju zaseban cjenik. Jedan sat saune stoji 10,61 eura, a jedan dolazak u teretanu 3,31 eura.
Za sportaše se bazen otvara od 1. listopada, a kroz gradski program Javnih potreba u sportu moći će ga koristiti svaki radni dan od 6 do 22 sata, a vikendom od 8 do 20 sati.
Dio šireg ulaganja u sportsku infrastrukturu
Bazen Špansko dio je šireg investicijskog ciklusa ulaganja u sportsku infrastrukturu Zagreba, koji, između ostalog, uključuje obnovu Doma sportova, izgradnju stadiona u Kranjčevićevoj ulici te pripreme za realizaciju novog stadiona Maksimir. Za sport je u proračunu za 2026. godinu osigurano ukupno 169 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije, odnosno trostruko više u odnosu na 2021. godinu.
Urbanizam utječe na prijateljstva više nego što mislimo, pokazuju istraživanja
Za stanovnike zapadnog dijela grada, koji su dosad za odlazak na gradski bazen morali putovati u druge dijelove Zagreba, Bazen Špansko donosi konačno rješenje na samom pragu doma, uz sadržaje koji pokrivaju sve, od rane edukacije najmlađih plivača do treninga vrhunskih sportskih klubova.
Odrasla sam na Španskom i sjećam se kako bi se svako malo pojavio „mit” o bazenima koji se planiraju u kvartu – priča koja se godinama vrtjela, a nikad se nije ostvarila. Dvadesetak godina kasnije napokon je stvarnost. Drago mi je što će klinci iz Španskog i okolnih naselja sad učiti plivati u vlastitom kvartu, za naš portal rekla je stanovnica Španskog
Foto: Grad Zagreb
