Povežimo se
challenge konferencija

Arhitektura i dizajn

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?

Arhitektura iz perspektive našeg velikog arhitekta Andrije Rusana.

Suvremena i moderno uređena obala u lošinjskoj uvali Čikat jedan je od recentnih realiziranih projekata našeg poznatog arhitekta. U sklopu projekta uređenja i obnove prekrasne uvale Andrija Rusan radio je već na rekonstrukciji hotela Bellevue.

hotela-Bellevue-Andrija-Rusan

Osim Male dvorane i Kavane Lisinski, dizajnirao je i fotelju u kojoj smo ga intervjuirali. Za Dom na kvadrat govorio je o izazovima u arhitekturi.

Andrija-Rusan-fotelja-intervju-lisinski-dom-na-kvadrat.

Proteklu 21 godinu organizator je Dana Orisa pa se prvo pitanje nametnulo samo od sebe.

Koliko je izazovno bilo organizirati Dane Orisa?

„Mi smo se u organizaciji prije par mjeseci koncentrirali da svaki dan pročitamo situaciju, izvještaj stožera, sami smo bili nekakvi prognozeri, sigurno vrlo subjektivni i nadali smo se da će četvrti val u 11.mjesecu već zapravo sasvim slegnuti. To se, nažalost nije dogodilo. I stoga, nakon održanih Dana Orisa mogu reći da sam impresioniran ljudima koji su došli, koji su se disciplinirano držali mjera“, kazao je organizator Dana Orisa.

Dani-Orisa-Dom-na-kvadrat.

Već znamo da je dovesti svjetski poznate arhitekte u ovako izazovnim vremenima u Zagreb gotovo nemoguća misija, ali stvari se mogu i dodatno zakomplicirati kad vam u goste treba stići dobitnik Prizkerove nagrade – takozvanog Oscara arhitekture.

Projekt Miljana

„Alvaro Siza je, ja mislim prije 13-14 godina, 13 godina recimo, bio pozvan da napravi projekt i da se gradi kapelica koja je u kolovozu ove godine napokon otvorena u Hrvatskom Zagorju. I zapravo sve skupa je trebalo biti prezentirano na Danima Orisa na način da Alvaro Siza, on nije mogao doći, ali je rekao da će vrlo rado napraviti prikaz projekta Miljana. Nažalost, doslovce dva dana pred početak dana Orisa on me konačno obavijestio da, nažalost, neće stići“, kazao je Rusan.

alvaro-siza-projekt-miljana
Projekt Miljana

U manje od 48 sati arhitekt Rusan je s ekipom iz Orisa organizirao snimanje kratkog videa u kojem su prezentirali taj izuzetan projekt.

Dani Orisa djelomično su bili i online što nas je inspiriralo za iduće pitanje.

Može li u arhitekturi online zamijeniti uživo?

„Arhitektura je jedna spora djelatnost. I to smo vidjeli na ovim predavanjima. Imate projekte koji od prve skice, poziva investitora, do realizacije šalju 10, traju 10-15 godina. Ja vjerujem da se neće ništa promijeniti s ovim COVID-om što se tiče rada na arhitekturi. I ogromna većina ljudi, bez obzira kojeg su godišta, osjećaju da je prijenos ideje o arhitekturi je najbolje napraviti uživo i to nema alternative“, priznaje je Rusan.

Andrija-Rusan-arhitekt-intervju-dom-na-kvadrat.jpg

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta, poput klimatskih promjena?

„Ono što se događa u prirodi sa klimom, to je odgovor na ono kako se čovjek ponaša. Arhitektura je dio čovjekove djelatnosti, zapravo jako puno može doprinijeti klimatskim promjenama, odnosno umanjenju ili boljem usmjeravanju klimatskih promjena. Da li su to materijali, da li su to tehnologije, da li su to forme, da li su to razne tehnike, itd. Postoji jako puno prostora u razvoju arhitekture, a da arhitektura ostane arhitektura“, ističe Andrija Rusan.

Oblikovanje arhitekture u službi ljepote, kreativnosti i čovjeka

A da bi arhitektura bila dugotrajna i pamtljiva, ne treba zanemariti ni materijale koje arhitekti koriste. Jedan od njih je i mramor. Realizaciju razgovora s poznatim hrvatskim arhitektom omogućila je talijanska tvrtka Margraf.

Margraf-dom-na-kvadrat

Već 115 godina pretvaraju prirodu u arhitekturu i oblikuju je tako da bude u službi ljepote, kreativnosti i čovjekova blagostanja. Konstantni poticaj prema istraživanju i tehnološkoj inovaciji omogućuje im da pretvaraju prošlost u sadašnjost. S ponosom oblikuju mramor kako bi danas izgradili buduću povijest.

www.magraf.hr

Dani Orisa

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

Festival DA2

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice