Arhitekti i arhitektonski projekti
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Rijeka, 21. siječnja 2025. – Započeo je projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela „Sljeme“, arhitektonske kulturne baštine jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata Ivana Vitića, koji se nalazi na području Preluka u okolici Rijeke. Novi hotel, čije je otvaranje predviđeno za kraj 2026. godine, imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura, a investitor je tvrtka HGK hoteli, čiji je osnivač Hrvatska gospodarska komora.
Revitalizacija Vitićevog objekta izgrađenog 1965. godine, koji danas ima status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture i medija, provodit će se prema najvišim standardima struke. Za idejno rješenje budućeg Rivia Arts & Culture Hotela zadužen je arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato predvođen riječkim arhitektom Idisom Turatom i arhitektom Marojem Mrduljašem, koji naglašavaju kako će poštovati Vitićevu viziju prilikom gradnje ovog objekta i njegovo modernističko nasljeđe.
„Cjelokupan projekt budućeg hotela usmjeren je na očuvanje autentičnosti te arhitektonske vrijednosti Vitićeva djela, gdje ćemo revitalizirati objekt kroz pažljivu nadogradnju koja će mu osigurati novu funkcionalnost i atraktivnost na turističkoj sceni. Uz unapređenje smještajnih kapaciteta, u planu je uvođenje suvremenih sadržaja koji će odgovarati visokim standardima hotelske industrije, ali uz očuvanje estetskih i povijesnih elemenata originalnog dizajna“, istaknuo je arhitekt Idis Turato te naglasio kako je projekt već u fazi razvoja dobio Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma 2024. godine.
Predstavljanje projekta podržao je i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinc rekavši kako ovakva vrsta kulturne baštine, nastala u doba moderne i modernizma, predstavlja stručni izazovi u smislu njegova stavljanju u funkciju, odnosno njegova korištenja za budućnost. Petrinc je nadodao kako se nada da će novi hotel privući mlade i obrazovane goste koji će biti najbolji promotori hrvatske kulture u svijetu.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina naglasio je da se i osobno zalagao za obnovu Vitićeva motela te da se veseli „novoj Panorami“ jer je ona kulturno nasljeđe Kvarnera te istaknuo kako je bilo vrijeme da se ponovno stavi u funkciju te nastavi biti dio tradicije i života na Kvarneru.
Konferenciju za medije podržao je i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović: „Posebno me veseli da će ovaj projekt, proizvod „domaće pameti“, pridonijeti razvoju Rijeke kao urbane turističke destinacije, povećati broj turista i kvalitetno valorizirati kulturnu baštinu. Iskreno se nadam da će njegova realizacija biti poticaj da se i ostali, slični objekti u Hrvatske obnove na sličan način te stave u funkciju“.
HGK će ovaj projekt financirati kreditima komercijalnih banaka i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine. Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
„Jedan od naših ključnih ciljeva je pozicionirati Rivia Arts & Culture Hotel kao ogledni primjer kako revitalizacija kulturne baštine može stvoriti dugoročnu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod. Investiranjem u obnovu starog motela „Sljeme“ stvaramo i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode. Od arhitekture i dizajna do programskih rješenja i ponude hrane i pića, u ovom hotelu želimo favorizirati ponudu naših članica, svih hrvatskih tvrtki i poduzetnika. Upravo je HGK prije više od 25 godina projektom „Kupujmo hrvatsko“ postavio temelje za sustavnu promociju i vrednovanje domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača. Kontinuirano smo poticali i ukazivali na važnost domaće proizvodnje i snagu hrvatskih brendova, a danas projektom Rivia Arts & Culture Hotela idemo korak dalje jer želimo izgraditi ogledni primjerak, svojevrsni showroom gdje se može doživjeti i iskusiti ono najbolje od Hrvatske“, naglašava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Burilović je podsjetio i da je HGK početkom prošle godine pokrenuo platformu Stories – Experience Premium Croatia s ciljem promocije i razvoja premium turizma u Hrvatskoj, a koja danas okuplja preko 100 članica. „Autentično iskustvo i kvalitetna te raznolika ponuda bit će usađeni u temelje poslovanja Rivia Arts & Culture Hotela pa stoga vjerujem da će naš hotel, kada bude otvoren, zadovoljiti kriterije članstva u platformi Stories“, zaključuje Burilović.
„U svojem punom kapacitetu Rivia Arts & Culture Hotel zapošljavat će oko 40 ljudi. Već smo pokrenuli i komunikaciju s obrazovnim institucijama u Rijeci i okolici, kako sa srednjim školama, tako i fakultetima, s kojima ćemo razvijati suradnju u cilju edukacije i zaposlenja turističkih stručnjaka. Želimo stvoriti snažnu vezu s lokalnom zajednicom te osigurati najvišu razinu kvalitete usluge u hotelu. Osim toga, ovaj komercijalni projekt je od strateške važnosti za HGK jer predstavlja ključni korak u aktivaciji dosad neiskorištene imovine. Projekt omogućuje optimalno korištenje resursa, istovremeno postavljajući temelje za dugoročnu profitabilnost i održivi rast prihoda. Time HGK dodatno potvrđuje svoju posvećenost jačanju financijske stabilnosti i samoodrživosti“, ističe Tomislav Radoš, direktor tvrtke HGK hoteli.
Rivia Arts & Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Jedinstvenost u ponudi smještaja je i konceptualna podjela na „retro“ dio u kojemu će gosti iskusiti doživljaj i dizajn soba iz 60-ih i 70-ih godina te „suvremene“ sobe u kojima se dizajnom donosi potpuno novo iskustvo modernizma u današnje vrijeme s visokom tehnologijom kao glavnom premisom. Hotel će ponuditi jedinstveni koncept imerzivnog wellnessa koji pruža nezaboravna senzorička iskustva, kombinirajući scenografije prirodnih ljepota Hrvatske s visokotehnološkim multimedijalnim rješenjima i virtualnom stvarnošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
