Arhitekti i arhitektonski projekti
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Rijeka, 21. siječnja 2025. – Započeo je projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela „Sljeme“, arhitektonske kulturne baštine jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata Ivana Vitića, koji se nalazi na području Preluka u okolici Rijeke. Novi hotel, čije je otvaranje predviđeno za kraj 2026. godine, imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura, a investitor je tvrtka HGK hoteli, čiji je osnivač Hrvatska gospodarska komora.
Revitalizacija Vitićevog objekta izgrađenog 1965. godine, koji danas ima status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture i medija, provodit će se prema najvišim standardima struke. Za idejno rješenje budućeg Rivia Arts & Culture Hotela zadužen je arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato predvođen riječkim arhitektom Idisom Turatom i arhitektom Marojem Mrduljašem, koji naglašavaju kako će poštovati Vitićevu viziju prilikom gradnje ovog objekta i njegovo modernističko nasljeđe.
„Cjelokupan projekt budućeg hotela usmjeren je na očuvanje autentičnosti te arhitektonske vrijednosti Vitićeva djela, gdje ćemo revitalizirati objekt kroz pažljivu nadogradnju koja će mu osigurati novu funkcionalnost i atraktivnost na turističkoj sceni. Uz unapređenje smještajnih kapaciteta, u planu je uvođenje suvremenih sadržaja koji će odgovarati visokim standardima hotelske industrije, ali uz očuvanje estetskih i povijesnih elemenata originalnog dizajna“, istaknuo je arhitekt Idis Turato te naglasio kako je projekt već u fazi razvoja dobio Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma 2024. godine.
Predstavljanje projekta podržao je i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinc rekavši kako ovakva vrsta kulturne baštine, nastala u doba moderne i modernizma, predstavlja stručni izazovi u smislu njegova stavljanju u funkciju, odnosno njegova korištenja za budućnost. Petrinc je nadodao kako se nada da će novi hotel privući mlade i obrazovane goste koji će biti najbolji promotori hrvatske kulture u svijetu.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina naglasio je da se i osobno zalagao za obnovu Vitićeva motela te da se veseli „novoj Panorami“ jer je ona kulturno nasljeđe Kvarnera te istaknuo kako je bilo vrijeme da se ponovno stavi u funkciju te nastavi biti dio tradicije i života na Kvarneru.
Konferenciju za medije podržao je i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović: „Posebno me veseli da će ovaj projekt, proizvod „domaće pameti“, pridonijeti razvoju Rijeke kao urbane turističke destinacije, povećati broj turista i kvalitetno valorizirati kulturnu baštinu. Iskreno se nadam da će njegova realizacija biti poticaj da se i ostali, slični objekti u Hrvatske obnove na sličan način te stave u funkciju“.
HGK će ovaj projekt financirati kreditima komercijalnih banaka i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine. Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
„Jedan od naših ključnih ciljeva je pozicionirati Rivia Arts & Culture Hotel kao ogledni primjer kako revitalizacija kulturne baštine može stvoriti dugoročnu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod. Investiranjem u obnovu starog motela „Sljeme“ stvaramo i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode. Od arhitekture i dizajna do programskih rješenja i ponude hrane i pića, u ovom hotelu želimo favorizirati ponudu naših članica, svih hrvatskih tvrtki i poduzetnika. Upravo je HGK prije više od 25 godina projektom „Kupujmo hrvatsko“ postavio temelje za sustavnu promociju i vrednovanje domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača. Kontinuirano smo poticali i ukazivali na važnost domaće proizvodnje i snagu hrvatskih brendova, a danas projektom Rivia Arts & Culture Hotela idemo korak dalje jer želimo izgraditi ogledni primjerak, svojevrsni showroom gdje se može doživjeti i iskusiti ono najbolje od Hrvatske“, naglašava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Burilović je podsjetio i da je HGK početkom prošle godine pokrenuo platformu Stories – Experience Premium Croatia s ciljem promocije i razvoja premium turizma u Hrvatskoj, a koja danas okuplja preko 100 članica. „Autentično iskustvo i kvalitetna te raznolika ponuda bit će usađeni u temelje poslovanja Rivia Arts & Culture Hotela pa stoga vjerujem da će naš hotel, kada bude otvoren, zadovoljiti kriterije članstva u platformi Stories“, zaključuje Burilović.
„U svojem punom kapacitetu Rivia Arts & Culture Hotel zapošljavat će oko 40 ljudi. Već smo pokrenuli i komunikaciju s obrazovnim institucijama u Rijeci i okolici, kako sa srednjim školama, tako i fakultetima, s kojima ćemo razvijati suradnju u cilju edukacije i zaposlenja turističkih stručnjaka. Želimo stvoriti snažnu vezu s lokalnom zajednicom te osigurati najvišu razinu kvalitete usluge u hotelu. Osim toga, ovaj komercijalni projekt je od strateške važnosti za HGK jer predstavlja ključni korak u aktivaciji dosad neiskorištene imovine. Projekt omogućuje optimalno korištenje resursa, istovremeno postavljajući temelje za dugoročnu profitabilnost i održivi rast prihoda. Time HGK dodatno potvrđuje svoju posvećenost jačanju financijske stabilnosti i samoodrživosti“, ističe Tomislav Radoš, direktor tvrtke HGK hoteli.
Rivia Arts & Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Jedinstvenost u ponudi smještaja je i konceptualna podjela na „retro“ dio u kojemu će gosti iskusiti doživljaj i dizajn soba iz 60-ih i 70-ih godina te „suvremene“ sobe u kojima se dizajnom donosi potpuno novo iskustvo modernizma u današnje vrijeme s visokom tehnologijom kao glavnom premisom. Hotel će ponuditi jedinstveni koncept imerzivnog wellnessa koji pruža nezaboravna senzorička iskustva, kombinirajući scenografije prirodnih ljepota Hrvatske s visokotehnološkim multimedijalnim rješenjima i virtualnom stvarnošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Intervju: Alen Žunić o budućnosti gradova i urbanoj transformaciji
Upravo urbana transformacija gradova postaje jedno od ključnih pitanja suvremene arhitekture – pitanje koje će u sljedećim desetljećima oblikovati način na koji živimo u gradovima
Arhitekt i urbanist dr. sc. Alen Žunić pripada generaciji arhitekata koja urbanizam promatra kroz širi kontekst društva, prostora i tehnologije. Osim što vodi vlastiti arhitektonski ured, predaje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a njegov profesionalni fokus usmjeren je na urbanu transformaciju gradova.
Put koji ga je doveo do arhitekture nije bio unaprijed planiran. Kako sam kaže, arhitektura mu se dogodila gotovo slučajno.
„Do kraja srednje škole zapravo nisam ni znao točno što znači studij arhitekture. Nisam znao razliku između arhitekata i građevinara, tko projektira, a tko računa konstrukcije. Ipak, odlučio sam se pripremati za prijemni ispit, koji je uključivao crtanje, matematiku i fiziku. Kada sam upisao studij, već na prvoj godini shvatio sam da mi ide dovoljno dobro da nastavim“, prisjeća se Žunić.
Na kraju je to bio jedini prijemni ispit koji je polagao – i, kako kaže, srećom uspješno.
Harvard kao početak međunarodne akademske karijere
Nakon završetka studija arhitekture u Zagrebu, Alen Žunić odlazi u Sjedinjene Američke Države. Samo dva dana nakon diplome preselio se u Boston kako bi započeo poslijediplomski studij na Harvardu.
„Primili su me na studij još prije nego što sam diplomirao. Jedini uvjet bio je da po dolasku pokažem diplomu. Te dvije godine na Harvardu bile su možda najbolje u mom životu“, kaže.
Ideja o studiju na Harvardu rodila se tijekom studija u Zagrebu, ponajviše zbog profesora čiji je rad pratio.
„Na Harvardu su predavali Rem Koolhaas, koji je i danas moj arhitektonski uzor, te Sanford Kwinter, teoretičar arhitekture koji povezuje filozofiju, biologiju i arhitekturu. Taj teorijski pristup bio mi je iznimno zanimljiv jer je naš studij u Zagrebu više tehnički usmjeren.“
Od Amerike do Europe i natrag
Boravak u Americi otvorio je Žuniću vrata međunarodne akademske scene. Nakon Harvarda odlučio je nastaviti istraživati različite pristupe arhitekturi i urbanizmu.
Sljedeća važna postaja bio je ETH Zürich, jedan od najuglednijih europskih tehničkih sveučilišta.
„Na ETH-u sam dodatno razvijao interes za povezivanje arhitekture i tehnologije. Tamo sam prvi put vidio konkretne projekte urbane transformacije i način na koji Europa pristupa obnovi gradova – pažljivije, kroz prenamjenu i revitalizaciju postojećih prostora.“
Za razliku od američkih gradova, europski gradovi imaju snažan povijesni sloj koji zahtijeva drugačiji pristup planiranju.
„Kod nas je ključno očuvati postojeće vrijednosti, ali istodobno uvesti nove sadržaje i arhitektonske ideje.“
Urbana transformacija gradova kao glavni profesionalni fokus
Danas se Žunić bavi projektima koji se bave dugoročnim razvojem gradova i njihovom transformacijom.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema suvremenih gradova jest nedostatak integracije različitih urbanih funkcija.
„Gradovi često imaju jasno odvojene zone – za stanovanje, rad, rekreaciju. Ali te zone međusobno nisu dovoljno povezane, pa gradski život postaje fragmentiran.“
Primjer takvog planiranja može se vidjeti i u Novom Zagrebu, gdje su urbanistički principi 20. stoljeća jasno vidljivi.
„Imamo podjelu na zone rada, rekreacije i stanovanja, ali nema dovoljno preklapanja tih sadržaja. Zbog toga grad može djelovati manje živ nego što bi mogao biti.“
Rješenje vidi u stvaranju hibridnih prostora koji kombiniraju različite funkcije.
„Naš cilj je gradovima ponuditi viziju razvoja za sljedećih 20 ili 30 godina – okvir koji će im pomoći da svaka nova odluka bude dio šire urbanističke slike.“
Projekt transformacije grada Cresa
Jedan od projekata na kojima je njegov tim radio posljednjih godina odnosi se na grad Cres.
Projekt je inspiriran idejom „sretnog grada“, konceptom koji je još u renesansi razvijao filozof Frane Petrić, rođen upravo na Cresu.
„Grad je iznimno dobro očuvan, ali smo primijetili da različite zone nisu dovoljno povezane u cjelinu. Predložili smo niz novih urbanih zona – sportsko-rekreacijsku, stambenu i zonu uz marinu.“
Tijekom analize grada pojavio se i novi koncept koji je postao ključ projekta.
„Predložili smo liniju dugu oko tri i pol kilometra koja bi povezala različite dijelove grada. Ta ideja je kasnije prerasla u zaseban projekt na kojem smo radili dodatnih godinu dana.“
Transformacija vojne zone u Puli
Jedan od najambicioznijih projekata na kojem je Žunić radio odnosi se na transformaciju bivše vojne zone u Puli.
Riječ je o prostoru od oko 25 hektara koji je desetljećima bio zatvoren za javnost.
„Na tom području nalazi se više od trideset objekata. Naš pristup bio je da se svi očuvaju i revitaliziraju, bez rušenja. Prenamjena postojećih zgrada danas je važan princip održive arhitekture.“
Plan predviđa razvoj inovacijskog kampusa okruženog zelenilom, koji bi postao novi javni prostor za građane.
„Ideja je da taj prostor postane sjeme budućeg razvoja grada, model transformacije koji se može primijeniti i na druge napuštene vojne ili industrijske zone.“
Povezivanje prakse i obrazovanja
Uz projektiranje, Žunić aktivno sudjeluje i u akademskom radu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Studentima nastoji prenijeti iskustva iz međunarodne prakse, ali i važnost interdisciplinarnog pristupa arhitekturi.
„Arhitektura, urbanizam i krajobrazna arhitektura ne mogu se promatrati odvojeno. Bez tog integriranog pristupa projekti često ostaju fragmentirani.“
Takav način razmišljanja, kaže, naučio je upravo tijekom studija u Americi.
Arhitektura kao istraživanje i komunikacija
Uz projektiranje i predavanje, Žunić se bavi i znanstvenim istraživanjem. Kao gostujući istraživač boravio je i na Sveučilištu Columbia u New Yorku.
„Tamo sam imao priliku raditi s istraživačima iz potpuno različitih područja – od medicine do prava. Takva interdisciplinarna razmjena znanja bila je iznimno inspirativna.“
Pisanje znanstvenih radova, dodaje, pomaže i u arhitektonskoj praksi.
„Znanstveni rad uči vas kako jasno strukturirati ideje i prenijeti ih publici. To je važno jer arhitektura ne smije ostati zatvorena u stručnom jeziku – ideje treba moći objasniti i onima koji nisu arhitekti.“
Gradovi budućnosti
Razgovor s Alenom Žunićem pokazuje koliko se arhitektura danas mijenja. Ona više nije samo projektiranje zgrada, nego promišljanje načina na koji gradovi funkcioniraju i razvijaju se.
Upravo urbana transformacija gradova postaje jedno od ključnih pitanja suvremene arhitekture – pitanje koje će u sljedećim desetljećima oblikovati način na koji živimo u gradovima.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Split dobiva novi ulaz u grad: pobjedničko rješenje za most preko Kaštelanskog zaljeva
Split bi u narednim godinama mogao dobiti jednu od svojih najvažnijih infrastrukturnih građevina – novi most preko Kaštelanskog zaljeva koji će povezati splitski poluotok s Kaštelima i postati novi sjeverni ulaz u grad. Pobjedničko rješenje međunarodnog natječaja za njegovo projektiranje izradili su hrvatski arhitektonski studio 3LHD i slovenski projektanti iz tvrtke Pipenbaher Inženirji.
Most će biti dug oko 1,6 kilometara i povezivat će područje Stinica u Splitu s Kaštel Sućurcem, stvarajući novu prometnu os koja će značajno promijeniti način ulaska u grad. Osim rasterećenja postojeće prometnice, most će omogućiti bržu i izravniju vezu između Splita, Kaštela, Trogira, splitske zračne luke i autoceste A1. Upravo zbog toga projekt se smatra jednim od ključnih infrastrukturnih zahvata za razvoj šire splitske aglomeracije.
Courtesy of 3LHD
Nova prometna žila kucavica Splita
Most preko Kaštelanskog zaljeva dio je velikog prometnog projekta Novi ulaz u Split – čvor Vučevica (A1) – tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split. Riječ je o strateškom infrastrukturnom zahvatu koji će grad povezati s europskom prometnom mrežom TEN-T i dugoročno smanjiti prometne gužve koje opterećuju splitsko područje.
Planirani most imat će četiri prometne trake, a njegova najveća visina iznad mora dosezat će oko 65 metara, čime će se omogućiti nesmetan prolazak brodova kroz zaljev. Glavni raspon mosta iznosit će 400 metara, dok će konstrukciju nositi dva vitka pilona visoka 157 metara koji će se uzdizati iz mora i spajati iznad kolničke konstrukcije.
Takvo rješenje oblikuje jasnu os plovidbe prema budućoj međunarodnoj pomorskoj luci i stvara prepoznatljiva „pomorska vrata“ Splita, odnosno novu vizuru sjevernog ulaza u grad.
Courtesy of 3LHD
Arhitektonski simbol inspiriran dalmatinskim kamenom
Arhitektonski identitet mosta oblikuju visoki piloni inspirirani kristalnom strukturom dalmatinskog vapnenca, materijala koji je stoljećima obilježavao graditeljstvo na istočnoj obali Jadrana. Njihova vitka forma daje mostu elegantnu i pročišćenu siluetu, a ujedno ga čini jednim od najviših građevinskih elemenata u Hrvatskoj.
Projektanti ističu kako je cilj bio stvoriti konstrukciju koja će se uklopiti u horizont Kaštelanskog zaljeva, ali istovremeno imati potencijal postati nova prepoznatljiva ikona Splita i Dalmacije.
Arhitekt Marko Dabrović iz studija 3LHD naglašava kako most nije zamišljen samo kao prometna infrastruktura.
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Prema njegovim riječima, most predstavlja novu prostornu os koja može potaknuti razvoj sjevernog dijela Splita i Kaštela. Elegantni piloni oblikuju nova gradska vrata, dok šetnica s vidikovcima pretvara most u novi javni prostor iznad mora.
Courtesy of 3LHD
Most kao prostor za šetnju i rekreaciju
Jedna od posebnosti projekta je način na koji most integrira javni prostor. Uz kolnički dio predviđene su pješačke i biciklističke staze, ali one neće biti na istoj razini kao promet.
Šetnice će biti spuštene oko dva metra ispod kolnika, čime će korisnici biti zaštićeni od buke, prometa i ispušnih plinova. Ovakvo rješenje omogućuje ugodnije kretanje pješaka i rekreativaca, a most pretvara u prostor za svakodnevnu šetnju i rekreaciju.
Staza je zamišljena kao rekreacijska „trim staza“ iznad mora, s četiri vidikovca koji nude panoramske poglede prema gradu, Marjanu i cijelom zaljevu. Ti prostori mogu služiti i kao mjesta okupljanja tijekom sportskih događanja, regata ili velikih proslava.
O arhitektonskom konceptu projekta Marko Dabrović iz studija 3LHD kaže:
“Most smo promatrali kao novu prostornu os i snažan generator razvoja sjevernog dijela Splita i Kaštela. To je infrastruktura koja ujedno postaje i novi javni prostor. Njegov identitet oblikuju elegantni piloni kao nova gradska vrata, dok upuštena šetnica s vidikovcima pretvara ovaj inženjerski pothvat u novi splitski dnevni boravak i trim stazu iznad mora.”
Courtesy of 3LHD
Arhitektonski studio 3LHD proslavio 30 godina rada izložbom brojnih projekata
Tehnički zahtjevan i inovativan projekt
Konstrukcijsko rješenje mosta osmišljeno je kao koso obješena konstrukcija s vitkim pilonima koji omogućuju premošćivanje velikog raspona uz minimalan broj nosača u moru.
Projektant mostova Marjan Pipenbaher ističe kako je riječ o iznimno zahtjevnom i inovativnom projektu. Posebna pažnja posvećena je potresnoj otpornosti konstrukcije te aerodinamičkoj stabilnosti mosta u uvjetima jakih i udarnih vjetrova koji su karakteristični za područje srednje Dalmacije.
Predviđeno je da most, uz redovno održavanje, ima vijek trajanja od najmanje 100 godina.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Poticanje lokalne industrije i održiva gradnja
Projekt također predviđa značajan udio lokalne proizvodnje građevinskih elemenata. Prema procjenama projektanata, čelične sekcije mosta mogle bi se izrađivati u splitskom brodogradilištu, dok bi se betonski elementi proizvodili u pogonima u Kaštelima.
Takav pristup smanjuje emisije povezane s transportom građevinskog materijala, ali i potiče razvoj regionalne industrije i gospodarstva.
Courtesy of 3LHD
Investicija od oko 250 milijuna eura
Procijenjeni trošak izgradnje mosta i pristupnih prometnica iznosi oko 250 milijuna eura. Prema planovima investitora, sljedeće tri godine bit će posvećene izradi projektne dokumentacije i ishođenju svih potrebnih dozvola, uključujući studiju utjecaja na okoliš.
Sama gradnja mosta trebala bi trajati približno tri godine, što znači da bi Split u narednom desetljeću mogao dobiti potpuno novi prometni ulaz u grad.
Transformacija sjeverne obale zaljeva
Osim prometnog značaja, most bi mogao imati i snažan urbanistički i razvojni utjecaj. Projektanti ističu kako će nova prometna os potaknuti transformaciju prostora sjeverne obale Kaštelanskog zaljeva, koji je desetljećima bio obilježen industrijskom i vojnom infrastrukturom.
Otvaranjem mosta taj prostor dobiva potencijal za razvoj novog urbanog pročelja grada, čime infrastruktura dobiva širu društvenu i prostornu ulogu.
U tom smislu, most preko Kaštelanskog zaljeva nije zamišljen samo kao prometnica, nego kao nova vizura, novi javni prostor i novi ulaz u Split – infrastrukturni projekt koji bi mogao značajno oblikovati budući razvoj grada i cijele regije.
Glavni projektant Pelješkog mosta:’ Hvala Hrvatskoj na privilegiji što ste mi dali’
