Arhitekti i arhitektonski projekti

Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel

Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku

Rijeka, 21. siječnja 2025. – Započeo je projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela „Sljeme“, arhitektonske kulturne baštine jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata Ivana Vitića, koji se nalazi na području Preluka u okolici Rijeke. Novi hotel, čije je otvaranje predviđeno za kraj 2026. godine, imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura, a investitor je tvrtka HGK hoteli, čiji je osnivač Hrvatska gospodarska komora.

Revitalizacija Vitićevog objekta izgrađenog 1965. godine, koji danas ima status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture i medija, provodit će se prema najvišim standardima struke. Za idejno rješenje budućeg Rivia Arts & Culture Hotela zadužen je arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato predvođen riječkim arhitektom Idisom Turatom i arhitektom Marojem Mrduljašem, koji naglašavaju kako će poštovati Vitićevu viziju prilikom gradnje ovog objekta i njegovo modernističko nasljeđe.

„Cjelokupan projekt budućeg hotela usmjeren je na očuvanje autentičnosti te arhitektonske vrijednosti Vitićeva djela, gdje ćemo revitalizirati objekt kroz pažljivu nadogradnju koja će mu osigurati novu funkcionalnost i atraktivnost na turističkoj sceni. Uz unapređenje smještajnih kapaciteta, u planu je uvođenje suvremenih sadržaja koji će odgovarati visokim standardima hotelske industrije, ali uz očuvanje estetskih i povijesnih elemenata originalnog dizajna“, istaknuo je arhitekt Idis Turato te naglasio kako je projekt već u fazi razvoja dobio Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma 2024. godine.

Predstavljanje projekta podržao je i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinc rekavši kako ovakva vrsta kulturne baštine, nastala u doba moderne i modernizma, predstavlja stručni izazovi u smislu njegova stavljanju u funkciju, odnosno njegova korištenja za budućnost. Petrinc je nadodao kako se nada da će novi hotel privući mlade i obrazovane goste koji će biti najbolji promotori hrvatske kulture u svijetu.

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina naglasio je da se i osobno zalagao za obnovu Vitićeva motela te da se veseli „novoj Panorami“ jer je ona kulturno nasljeđe Kvarnera te istaknuo kako je bilo vrijeme da se ponovno stavi u funkciju te nastavi biti dio tradicije i života na Kvarneru.

Konferenciju za medije podržao je i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović: „Posebno me veseli da će ovaj projekt, proizvod „domaće pameti“, pridonijeti razvoju Rijeke kao urbane turističke destinacije, povećati broj turista i kvalitetno valorizirati kulturnu baštinu. Iskreno se nadam da će njegova realizacija biti poticaj da se i ostali, slični objekti u Hrvatske obnove na sličan način te stave u funkciju“.

HGK će ovaj projekt financirati kreditima komercijalnih banaka i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine. Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.

„Jedan od naših ključnih ciljeva je pozicionirati Rivia Arts & Culture Hotel kao ogledni primjer kako revitalizacija kulturne baštine može stvoriti dugoročnu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod. Investiranjem u obnovu starog motela „Sljeme“ stvaramo i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode. Od arhitekture i dizajna do programskih rješenja i ponude hrane i pića, u ovom hotelu želimo favorizirati ponudu naših članica, svih hrvatskih tvrtki i poduzetnika. Upravo je HGK prije više od 25 godina projektom „Kupujmo hrvatsko“ postavio temelje za sustavnu promociju i vrednovanje domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača. Kontinuirano smo poticali i ukazivali na važnost domaće proizvodnje i snagu hrvatskih brendova, a danas projektom Rivia Arts & Culture Hotela idemo korak dalje jer želimo izgraditi ogledni primjerak, svojevrsni showroom gdje se može doživjeti i iskusiti ono najbolje od Hrvatske“, naglašava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Burilović je podsjetio i da je HGK početkom prošle godine pokrenuo platformu Stories – Experience Premium Croatia s ciljem promocije i razvoja premium turizma u Hrvatskoj, a koja danas okuplja preko 100 članica. „Autentično iskustvo i kvalitetna te raznolika ponuda bit će usađeni u temelje poslovanja Rivia Arts & Culture Hotela pa stoga vjerujem da će naš hotel, kada bude otvoren, zadovoljiti kriterije članstva u platformi Stories“, zaključuje Burilović.

„U svojem punom kapacitetu Rivia Arts & Culture Hotel zapošljavat će oko 40 ljudi. Već smo pokrenuli i komunikaciju s obrazovnim institucijama u Rijeci i okolici, kako sa srednjim školama, tako i fakultetima, s kojima ćemo razvijati suradnju u cilju edukacije i zaposlenja turističkih stručnjaka. Želimo stvoriti snažnu vezu s lokalnom zajednicom te osigurati najvišu razinu kvalitete usluge u hotelu. Osim toga, ovaj komercijalni projekt je od strateške važnosti za HGK jer predstavlja ključni korak u aktivaciji dosad neiskorištene imovine. Projekt omogućuje optimalno korištenje resursa, istovremeno postavljajući temelje za dugoročnu profitabilnost i održivi rast prihoda. Time HGK dodatno potvrđuje svoju posvećenost jačanju financijske stabilnosti i samoodrživosti“, ističe Tomislav Radoš, direktor tvrtke HGK hoteli.

Rivia Arts & Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Jedinstvenost u ponudi smještaja je i konceptualna podjela na „retro“ dio u kojemu će gosti iskusiti doživljaj i dizajn soba iz 60-ih i 70-ih godina te „suvremene“ sobe u kojima se dizajnom donosi potpuno novo iskustvo modernizma u današnje vrijeme s visokom tehnologijom kao glavnom premisom. Hotel će ponuditi jedinstveni koncept imerzivnog wellnessa koji pruža nezaboravna senzorička iskustva, kombinirajući scenografije prirodnih ljepota Hrvatske s visokotehnološkim multimedijalnim rješenjima i virtualnom stvarnošću.

Up Next

Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?

Ne propustite

Ranko Skansi: Majstor svjetla koji spaja znanost i dizajn

Arhitekti i arhitektonski projekti

Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje

Wonderwoods Vertical Forest pokazuje kako arhitektura može integrirati prirodu i potaknuti zdraviji gradski život.

Utrecht, modern architecture, green building

Utrecht, 7. studenoga 2025. — Projekt Wonderwoods Vertikalna šuma iz Utrechta dobio je nagradu “Global Model of Smart Green Building” na ovogodišnjoj dodjeli New Sustainable Cities and Human Settlements Awards 2025, održanoj Ženevi. Riječ je o međunarodnom priznanju koje dodjeljuje Global Forum on Human Settlements (GFHS) uz podršku Ujedinjenih naroda s ciljem poticanja razvoja održivih gradova i naselja širom svijeta.

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

Photo by: Giovanni Nardi

Nagrada u sklopu globalnog programa za održive gradove

Program nagrada pokrenut je prije 20 godina, a prepoznaje projekte koji doprinose ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebice cilja SDG 11 — održivi gradovi i zajednice. Ove je godine 19 projekata iz različitih dijelova svijeta nagrađeno za doprinos u području urbanizma i klimatskih rješenja. Žiri su činili međunarodno priznati stručnjaci, među kojima Carlos Moreno, urbanist i autor koncepta “15-minutnog grada”, te Vicente Guallart, bivši glavni arhitekt Gradskog vijeća Barcelone . Nagrade su uručene na svečanosti u sjedištu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), uz potpisivanje tzv. Ženevske deklaracije o urbanim transformacijama i održivom razvoju.

Photo by: Giovanni Nardi

Živi vertikalni ekosustav u srcu grada

Wonderwoods Vertical Forest dio je urbanističkog kompleksa u središtu Utrechta koji obuhvaća dvije povezane zgrade — jednu koju je projektirao talijanski studio Stefano Boeri Architetti, a drugu nizozemski MVSA Architects. Boeri je poznat po projektu Bosco Verticale u Milanu, a Wonderwoods je 14. izvedba koncepta “vertikalna šuma”. Zgrada je prepoznatljiva po fasadi prekrivenoj biljkama, stablima i grmljem. U ovoj vertikalnoj šumi raste ukupno oko 360 stabala i 50.000 biljaka, što odgovara površini jednog hektara šume. Ovo je istinski urbani ekosustav potiče bioraznolikost i pruža utočište lokalnim vrstama ptica, zahvaljujući kružnim otvorima za smještaj ptičjih gnijezda posebno integriranim u fasadu zgrada.

Photo by: Giovanni Nardi

Arhitektura posvećena ljudima i prirodi

Projekt nije samo stambena zgrada, već “vertikalni zeleni grad” — s restoranima, uredima, sportskim sadržajima, javnim prostorima i podignutim pješačkim mostom koji povezuje oba tornja. Most na sedmom katu pretvoren je u panoramsku šetnicu i vrt dostupan svim građanima. Stanovi imaju prostrane terase s bogatom vegetacijom, obiljem dnevnog svjetla i otvorenim pogledima na grad, dok sofisticirani sustav senzora upravlja navodnjavanjem i održavanjem bilja.

Photo by: Giovanni Nardi

Tehnička izvedba i održivost

Vertical Forest Wonderwoods je izgrađena korištenjem prefabriciranih elemenata kako bi se smanjio utrošak materijala i vrijeme gradnje. Arhitektonska forma oblikovana je kroz sustav rotirajućih volumena i terasa koje omogućuju optimalno osvjetljenje i prostor za rast bilja. Wonderwoods je dosad već osvojio više međunarodnih priznanja, uključujući MIPIM Awards 2025 i International Architecture Awards 2025.

Photo by: Giovanni Nardi

Primjer nove generacije urbanizma

Vertical Forest Wonderwoods smatra se primjerom novog pristupa urbanom planiranju u kojem se bioraznolikost i klimatska otpornost integriraju u svakodnevni život grada. Svojim pristupom, Wonderwoods pridonosi širem cilju stvaranja održivijih i zdravijih gradskih prostora, što je u središtu suvremenih europskih i globalnih urbanističkih politika.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.

Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama

U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA

Parkroyal Collection Pickering – Singapur

Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio

Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu

Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.

View this post on Instagram

A post shared by Gizem Fazlıoğlu (@archgiz)

Namba Parks – prirodna oaza u Osaki

Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.

Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza

I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD

Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu

Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD

Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom

Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.

View this post on Instagram

A post shared by Hotel Bellevue, Losinj, Croatia (@bellevuelosinj)

Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila

Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.

Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.

Vertikalni vrtovi za svježinu prostora

Nastavite čitati