Arhitekti i arhitektonski projekti
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Rijeka, 21. siječnja 2025. – Započeo je projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela „Sljeme“, arhitektonske kulturne baštine jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata Ivana Vitića, koji se nalazi na području Preluka u okolici Rijeke. Novi hotel, čije je otvaranje predviđeno za kraj 2026. godine, imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura, a investitor je tvrtka HGK hoteli, čiji je osnivač Hrvatska gospodarska komora.
Revitalizacija Vitićevog objekta izgrađenog 1965. godine, koji danas ima status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture i medija, provodit će se prema najvišim standardima struke. Za idejno rješenje budućeg Rivia Arts & Culture Hotela zadužen je arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato predvođen riječkim arhitektom Idisom Turatom i arhitektom Marojem Mrduljašem, koji naglašavaju kako će poštovati Vitićevu viziju prilikom gradnje ovog objekta i njegovo modernističko nasljeđe.
„Cjelokupan projekt budućeg hotela usmjeren je na očuvanje autentičnosti te arhitektonske vrijednosti Vitićeva djela, gdje ćemo revitalizirati objekt kroz pažljivu nadogradnju koja će mu osigurati novu funkcionalnost i atraktivnost na turističkoj sceni. Uz unapređenje smještajnih kapaciteta, u planu je uvođenje suvremenih sadržaja koji će odgovarati visokim standardima hotelske industrije, ali uz očuvanje estetskih i povijesnih elemenata originalnog dizajna“, istaknuo je arhitekt Idis Turato te naglasio kako je projekt već u fazi razvoja dobio Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma 2024. godine.
Predstavljanje projekta podržao je i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinc rekavši kako ovakva vrsta kulturne baštine, nastala u doba moderne i modernizma, predstavlja stručni izazovi u smislu njegova stavljanju u funkciju, odnosno njegova korištenja za budućnost. Petrinc je nadodao kako se nada da će novi hotel privući mlade i obrazovane goste koji će biti najbolji promotori hrvatske kulture u svijetu.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina naglasio je da se i osobno zalagao za obnovu Vitićeva motela te da se veseli „novoj Panorami“ jer je ona kulturno nasljeđe Kvarnera te istaknuo kako je bilo vrijeme da se ponovno stavi u funkciju te nastavi biti dio tradicije i života na Kvarneru.
Konferenciju za medije podržao je i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović: „Posebno me veseli da će ovaj projekt, proizvod „domaće pameti“, pridonijeti razvoju Rijeke kao urbane turističke destinacije, povećati broj turista i kvalitetno valorizirati kulturnu baštinu. Iskreno se nadam da će njegova realizacija biti poticaj da se i ostali, slični objekti u Hrvatske obnove na sličan način te stave u funkciju“.
HGK će ovaj projekt financirati kreditima komercijalnih banaka i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine. Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
„Jedan od naših ključnih ciljeva je pozicionirati Rivia Arts & Culture Hotel kao ogledni primjer kako revitalizacija kulturne baštine može stvoriti dugoročnu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod. Investiranjem u obnovu starog motela „Sljeme“ stvaramo i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode. Od arhitekture i dizajna do programskih rješenja i ponude hrane i pića, u ovom hotelu želimo favorizirati ponudu naših članica, svih hrvatskih tvrtki i poduzetnika. Upravo je HGK prije više od 25 godina projektom „Kupujmo hrvatsko“ postavio temelje za sustavnu promociju i vrednovanje domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača. Kontinuirano smo poticali i ukazivali na važnost domaće proizvodnje i snagu hrvatskih brendova, a danas projektom Rivia Arts & Culture Hotela idemo korak dalje jer želimo izgraditi ogledni primjerak, svojevrsni showroom gdje se može doživjeti i iskusiti ono najbolje od Hrvatske“, naglašava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Burilović je podsjetio i da je HGK početkom prošle godine pokrenuo platformu Stories – Experience Premium Croatia s ciljem promocije i razvoja premium turizma u Hrvatskoj, a koja danas okuplja preko 100 članica. „Autentično iskustvo i kvalitetna te raznolika ponuda bit će usađeni u temelje poslovanja Rivia Arts & Culture Hotela pa stoga vjerujem da će naš hotel, kada bude otvoren, zadovoljiti kriterije članstva u platformi Stories“, zaključuje Burilović.
„U svojem punom kapacitetu Rivia Arts & Culture Hotel zapošljavat će oko 40 ljudi. Već smo pokrenuli i komunikaciju s obrazovnim institucijama u Rijeci i okolici, kako sa srednjim školama, tako i fakultetima, s kojima ćemo razvijati suradnju u cilju edukacije i zaposlenja turističkih stručnjaka. Želimo stvoriti snažnu vezu s lokalnom zajednicom te osigurati najvišu razinu kvalitete usluge u hotelu. Osim toga, ovaj komercijalni projekt je od strateške važnosti za HGK jer predstavlja ključni korak u aktivaciji dosad neiskorištene imovine. Projekt omogućuje optimalno korištenje resursa, istovremeno postavljajući temelje za dugoročnu profitabilnost i održivi rast prihoda. Time HGK dodatno potvrđuje svoju posvećenost jačanju financijske stabilnosti i samoodrživosti“, ističe Tomislav Radoš, direktor tvrtke HGK hoteli.
Rivia Arts & Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Jedinstvenost u ponudi smještaja je i konceptualna podjela na „retro“ dio u kojemu će gosti iskusiti doživljaj i dizajn soba iz 60-ih i 70-ih godina te „suvremene“ sobe u kojima se dizajnom donosi potpuno novo iskustvo modernizma u današnje vrijeme s visokom tehnologijom kao glavnom premisom. Hotel će ponuditi jedinstveni koncept imerzivnog wellnessa koji pruža nezaboravna senzorička iskustva, kombinirajući scenografije prirodnih ljepota Hrvatske s visokotehnološkim multimedijalnim rješenjima i virtualnom stvarnošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
Norman Robert Foster jedno je od najutjecajnijih imena suvremene arhitekture, vizionar koji je zauvijek promijenio način na koji promatramo gradove, tehnologiju i održivost. Njegovi projekti — od londonskog Gherkina i njujorškog Hearst Towera do berlinskog Reichstaga — ističu se hrabrim konstrukcijskim rješenjima, inovativnim korištenjem stakla i čelika te neprestanim naglaskom na ekologiji i društvenoj odgovornosti arhitekture. Dobitnik je niza najprestižnijih nagrada, među kojima se ističe Pritzker, a od 2016. je i dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Norman Robert Foster rođen je 1935. u skromnoj radničkoj obitelji u Manchesteru, gdje je rano razvio fascinaciju tehnologijom, avionima i graditeljstvom. Nakon što je radio razne poslove, uključujući i službu u Kraljevskom ratnom zrakoplovstvu, upisao je arhitekturu na University of Manchester, a potom završio prestižni Yale, gdje se dodatno oblikovao njegov modernistički pogled na arhitekturu. Njegovi rani profesionalni koraci uključuju osnivanje studija Team 4, a zatim i Foster + Partners, kroz koji je izgradio karijeru jednog od najutjecajnijih arhitekata današnjice, poznatog po inovacijama, tehnološkoj eleganciji i strastvenoj predanosti održivosti.
Arhitektura kao društveni i ekološki manifest
Projekti Normana Fostera ne nastoje samo impresionirati oblikom, nego poboljšati kvalitetu života, smanjiti potrošnju energije i potaknuti transparentniji odnos društva i institucija. Često je naglašavao da arhitektura mora biti humanistička disciplina — ona koja služi ljudima i prirodi te predviđa potrebe budućih generacija.
Najpoznatiji projekti Normana Fostera
1. The Gherkin (London, 2003)
Ikoničan londonski neboder, prepoznatljiv po aerodinamičnom obliku „krastavca“, visok je 180 metara i predstavio je sasvim novu filozofiju poslovnih zgrada. Njegova fasadna dijagrid struktura omogućava prirodnu ventilaciju i obilje dnevnog svjetla, čineći zgradu jednim od pionira ekološki orijentirane visoke gradnje u Europi. The Gherkin je postao simbol Londona i jedan od najfotografiranijih modernih objekata u svijetu.
2. Hearst Tower (New York, 2003 – 2006)
Prva certificirana „zelena“ uredska zgrada u New Yorku uzdigla se iznad povijesne baze iz 1920-ih, pokazujući kako se staro i novo mogu spojiti u skladnu cjelinu. Prepoznatljiva dijagonalna čelična mreža eliminira potrebu za klasičnim vertikalnim stupovima, smanjujući količinu čelika i energiju potrebnu za gradnju. Hearst Tower postao je simbol održive arhitekture u srcu Manhattan-a.
3. City Hall (London, 2002)
Ova obla, futuristička građevina dizajnirana je tako da smanjuje površinu, čime se poboljšava energetska učinkovitost. Zgrada London City Halla odiše transparentnošću: spiralne unutarnje rampe i dominantno staklo simboliziraju otvorenost gradske uprave javnosti, ideju koja proizlazi iz Fosterove duboke vjere u društvenu ulogu arhitekture.
4. Reichstag – kupola Bundestaga (Berlin, 1999)
Rekonstrukcija povijesne zgrade njemačkog parlamenta jedan je od najpoznatijih Fosterovih zahvata. Staklena kupola s unutarnjim konusom obloženim reflektirajućim panelima usmjerava prirodno svjetlo u dvoranu i služi kao element prirodne ventilacije. Zgrada je projektirana da bude gotovo „0-carbon“ još krajem 1990-ih, što je u to vrijeme bilo revolucionarno.
Foster je ovaj projekt opisao riječima:
„Ta kupola s konusom koji reflektira prirodno svjetlo i koji izvlači zrak kroz zgradu dio je ekologije i čini je praktički zgradom s nultom emisijom – manifestom čiste energije izgrađenim još 1990-ih. Iznad svega, ona je demokracija u akciji, jer u kupoli je javnost doslovno iznad političara, koji moraju odgovarati narodu.“
5. Millennium Bridge (London, 2000)
Millennium Bridge, pješački most preko Temze koji povezuje St Paul’s Cathedral i Tate Modern, nastao je kroz suradnju Foster + Partnersa, inženjera Ove Arupa i kipara Anthonyja Cara. Dizajniran kao lagana, elegantna „oštrica svjetla“, most naglašava minimalizam i prozračnost, ne zaklanjajući panoramu grada. Iako je zbog početnog kolebanja stekao nadimak „Wobbly Bridge“, nakon tehničkih dorada postao je jedan od najprepoznatljivijih londonskih mostova i još jedan primjer Fosterova karakterističnog spoja estetike i inženjerske inovacije.
Savjet mladim arhitektima i kreatorima budućnosti
Na pitanje kakav bi savjet dao mladim studentima koji su tek diplomirali, Foster je odgovorio:
„Taj bih savjet dao i sam sebi – ostani student. Ako ne učiš, to znači da nisi kreativan.“
Taj citat savršeno oslikava njegov pristup radu: biti arhitekt znači biti trajno znatiželjan, otvoren i spreman učiti. Upravo je ta filozofija omogućila Fosteru da više od šest desetljeća ostane na samom vrhu svjetske arhitekture.
Norman Robert Foster nije samo tvorac nekih od najprepoznatljivijih građevina našeg vremena — on je arhitekt koji je redefinirao povezanost tehnologije, ekologije i društva. Njegovi projekti postali su simboli transparentnosti, inovacije i održivosti, dok njegov životni credo podsjeća da se istinska kreativnost rađa iz neprestanog učenja.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dame Zaha Hadid bila je vizionarka čije ćemo djelo cijeniti još generacijama. Pomaknula je granice mogućeg i ostala dosljedna svojoj viziji, odbijajući kompromis u arhitekturi.
Zaha Hadid obilježila je suvremenu arhitekturu radikalnim odmakom od konvencionalnih formi. Njezini projekti, prepoznatljivi po fluidnosti, dinamičnim linijama i kompleksnoj geometriji, uvode pojam arhitekture kao kontinuiranog kretanja. Upravo je zbog tih inovativnih pristupa javnost je proziva “kraljicom oblina”.
Razvoj jedinstvenog profesionalnog identiteta
Rođena 1950. u Bagdadu, Hadid je rasla u dobrostojećoj i intelektualno stimulativnoj obitelji: otac joj je bio industrijalac i političar, a majka umjetnica, što je snažno oblikovalo njezinu sklonost interdisciplinarnom razmišljanju. Visoko obrazovanje započinje studijem matematike u Bejrutu, što će kasnije utjecati na njezinu sposobnost razumijevanja i oblikovanja kompleksnih geometrijskih sustava. Sedamdesetih godina seli u London kako bi upisala Architecture Association School of Architecture. Tamo upoznaje neka od najznačajnijih imena moderne arhitekture: Rema Koolhaasa, Eliju Zenghelisa i Bernarda Tschumija s kojima je kasnije radila u njihovom studiju OMA. Iako je suradnja bila kratka, Hadid je već tada razvila snažan profesionalni identitet i ambiciju koja ju je izdvajala od kolega.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od avangardnog “paper architect” do međunarodne afirmacije
U ranim je fazama stvarala pod snažnim utjecajem ruske avangarde i dekonstruktivizma. Godine 1979. osniva vlastiti studio, Zaha Hadid Architects. Iako je njezin rad bio vrlo cijenjen u teorijskim i akademskim krugovima, često je nailazio na institucionalne i rodne barijere. Mnogi projekti tog razdoblja, iako nagrađivani, ostali su nerealizirani, zbog čega je dobila status “paper architect” – arhitektice čiji vizionarski nacrti nadilaze tadašnje tehničke, kulturne ili financijske mogućnosti i ostaju sam na papiru. Posebno se isticao projekt The Peak u Hong Kongu, čiji su fragmentirani volumeni i dramatična geometrija predstavljali potpuno novi pristup oblikovanju prostora.
Vatrogasna postaja Vitra
Prijelomni trenutak: Vatrogasna postaja Vitra
Temeljni pomak u njezinoj karijeri dogodio se kasnih osamdesetih, kada je pozvana da projektira vatrogasnu postaju unutra tvorničkog kompleksa Vitra u Njemačkoj. Rezultat je betonska struktura oštrih kutova i nagnutih ploha, oblikovana kao prostorna manifestacija kretanja i latentne energije. Premda su korisnici navodno izrazili određene rezerve prema funkcionalnosti, projekt je međunarodnu arhitektonsku scenu uvjerio u njezine iznimne sposobnosti i jedinstven potpis.
Tehnološki napredak i globalno priznanje
Uskoro je njezina sposobnost da poveže tradicionalno arhitektonsko znanje s novim, revolucionarnim računalnim alatima doprinijela njezinu probijanju na scenu kao jedne od najutjecajnijih arhitektica svoje generacije. Stvarala je oblike za koje mnogi nisu vjerovali da ih je uopće moguće izvesti. Takvi su projekti bili bolje prihvaćeni u inozemstvu nego u njezinoj novoj domovini, Velikoj Britaniji, gdje je značajniji trag ostavila tek 2012 projektiranjem bazena za Olimpijske igre. Pratila ju je reputacija temperamentne i zahtjevne osobe, a pojedini su njezine zgrade smatrali nepraktičnima ili pretjerano ambicioznima. Ipak, njezina dosljednost i odbijanje kompromisa omogućili su joj da nadvlada predrasude i skepsu te stvori djela koja su osvajala najznačajnije strukovne nagrade. Godine 2004. osvojila je Pritzkerovu nagradu, jedno od najprestižnijih priznanja u arhitekturi. Heydar Aliyev Center u Azerbajdžanu dodatno je produbio njezinu dizajnersku filozofiju: briše granice između arhitekture i krajolika, stvarajući građevine koje djeluju kao da su u stalnom pokretu, gotovo prkoseći gravitaciji.
Zaha Hadid Architects nakon Zahe Hadid
Zaha Hadid preminula je 2016. godine, ali njezin studio Zaha Hadid Architects i dalje djeluje pod vodstvom njezina dugogodišnjeg partnera Patrika Schumachera. Nakon njezine smrti završeni su i neki veliki projekti, među kojima:
- Leeza SOHO, Peking – s jednim od najviših atrija na svijetu
- Beijing Daxing International Airport
- Port House, Antwerpen – reinterpretacija povijesne lučke zgrade
Iako je ponekad nailazila na kritike vezane uz funkcionalnost i troškovnu zahtjevnost, njezin doprinos arhitekturi je neosporan: Hadid je pomaknula granice mogućega i otvorila put novim generacijama arhitekata.
Zaha Hadid bila je i ostala simbol radikalne arhitektonske hrabrosti. Odbijanje kompromisa bilo je dio njezina profesionalnog identiteta, a njezino djelo nastavlja inspirirati arhitekte diljem svijeta. Kroz fluidne, tehnološki sofisticirane forme, ostavila je neizbrisiv trag u povijesti arhitekture.
Le Corbusier: Arhitekt koji je oblikovao svijet kakvog poznajemo
Oscar Niemeyer: Arhitekt koji je brazilski duh pretočio u beton i krivulje
