Arhitekti i arhitektonski projekti
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Rijeka, 21. siječnja 2025. – Započeo je projekt rekonstrukcije i obnove nekadašnjeg motela „Sljeme“, arhitektonske kulturne baštine jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata Ivana Vitića, koji se nalazi na području Preluka u okolici Rijeke. Novi hotel, čije je otvaranje predviđeno za kraj 2026. godine, imat će četiri zvjezdice te će nositi ime Rivia Arts & Culture Hotel. Ukupna vrijednost investicije iznosi 18 milijuna eura, a investitor je tvrtka HGK hoteli, čiji je osnivač Hrvatska gospodarska komora.
Revitalizacija Vitićevog objekta izgrađenog 1965. godine, koji danas ima status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture i medija, provodit će se prema najvišim standardima struke. Za idejno rješenje budućeg Rivia Arts & Culture Hotela zadužen je arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato predvođen riječkim arhitektom Idisom Turatom i arhitektom Marojem Mrduljašem, koji naglašavaju kako će poštovati Vitićevu viziju prilikom gradnje ovog objekta i njegovo modernističko nasljeđe.
„Cjelokupan projekt budućeg hotela usmjeren je na očuvanje autentičnosti te arhitektonske vrijednosti Vitićeva djela, gdje ćemo revitalizirati objekt kroz pažljivu nadogradnju koja će mu osigurati novu funkcionalnost i atraktivnost na turističkoj sceni. Uz unapređenje smještajnih kapaciteta, u planu je uvođenje suvremenih sadržaja koji će odgovarati visokim standardima hotelske industrije, ali uz očuvanje estetskih i povijesnih elemenata originalnog dizajna“, istaknuo je arhitekt Idis Turato te naglasio kako je projekt već u fazi razvoja dobio Veliku nagradu Zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma 2024. godine.
Predstavljanje projekta podržao je i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinc rekavši kako ovakva vrsta kulturne baštine, nastala u doba moderne i modernizma, predstavlja stručni izazovi u smislu njegova stavljanju u funkciju, odnosno njegova korištenja za budućnost. Petrinc je nadodao kako se nada da će novi hotel privući mlade i obrazovane goste koji će biti najbolji promotori hrvatske kulture u svijetu.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina naglasio je da se i osobno zalagao za obnovu Vitićeva motela te da se veseli „novoj Panorami“ jer je ona kulturno nasljeđe Kvarnera te istaknuo kako je bilo vrijeme da se ponovno stavi u funkciju te nastavi biti dio tradicije i života na Kvarneru.
Konferenciju za medije podržao je i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović: „Posebno me veseli da će ovaj projekt, proizvod „domaće pameti“, pridonijeti razvoju Rijeke kao urbane turističke destinacije, povećati broj turista i kvalitetno valorizirati kulturnu baštinu. Iskreno se nadam da će njegova realizacija biti poticaj da se i ostali, slični objekti u Hrvatske obnove na sličan način te stave u funkciju“.
HGK će ovaj projekt financirati kreditima komercijalnih banaka i vlastitim sredstvima koja su osigurana prodajom neaktivne imovine. Ta sredstva nisu korištena za tekuće poslovanje, nego su akumulirana i koristit će se isključivo za investicije u materijalnu imovinu, odnosno ovaj i slične projekte. Prihodi od aktualnih, tekućih članarina ne koriste se za financiranje ovog projekta.
„Jedan od naših ključnih ciljeva je pozicionirati Rivia Arts & Culture Hotel kao ogledni primjer kako revitalizacija kulturne baštine može stvoriti dugoročnu gospodarsku vrijednost i autentičan proizvod. Investiranjem u obnovu starog motela „Sljeme“ stvaramo i platformu koja će okupiti domaće znanje i proizvode. Od arhitekture i dizajna do programskih rješenja i ponude hrane i pića, u ovom hotelu želimo favorizirati ponudu naših članica, svih hrvatskih tvrtki i poduzetnika. Upravo je HGK prije više od 25 godina projektom „Kupujmo hrvatsko“ postavio temelje za sustavnu promociju i vrednovanje domaće proizvodnje uz istovremenu edukaciju novih generacija potrošača. Kontinuirano smo poticali i ukazivali na važnost domaće proizvodnje i snagu hrvatskih brendova, a danas projektom Rivia Arts & Culture Hotela idemo korak dalje jer želimo izgraditi ogledni primjerak, svojevrsni showroom gdje se može doživjeti i iskusiti ono najbolje od Hrvatske“, naglašava Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Burilović je podsjetio i da je HGK početkom prošle godine pokrenuo platformu Stories – Experience Premium Croatia s ciljem promocije i razvoja premium turizma u Hrvatskoj, a koja danas okuplja preko 100 članica. „Autentično iskustvo i kvalitetna te raznolika ponuda bit će usađeni u temelje poslovanja Rivia Arts & Culture Hotela pa stoga vjerujem da će naš hotel, kada bude otvoren, zadovoljiti kriterije članstva u platformi Stories“, zaključuje Burilović.
„U svojem punom kapacitetu Rivia Arts & Culture Hotel zapošljavat će oko 40 ljudi. Već smo pokrenuli i komunikaciju s obrazovnim institucijama u Rijeci i okolici, kako sa srednjim školama, tako i fakultetima, s kojima ćemo razvijati suradnju u cilju edukacije i zaposlenja turističkih stručnjaka. Želimo stvoriti snažnu vezu s lokalnom zajednicom te osigurati najvišu razinu kvalitete usluge u hotelu. Osim toga, ovaj komercijalni projekt je od strateške važnosti za HGK jer predstavlja ključni korak u aktivaciji dosad neiskorištene imovine. Projekt omogućuje optimalno korištenje resursa, istovremeno postavljajući temelje za dugoročnu profitabilnost i održivi rast prihoda. Time HGK dodatno potvrđuje svoju posvećenost jačanju financijske stabilnosti i samoodrživosti“, ističe Tomislav Radoš, direktor tvrtke HGK hoteli.
Rivia Arts & Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, od kojih je šest izdvojenih, koje će funkcionirati kao apartmani. Jedinstvenost u ponudi smještaja je i konceptualna podjela na „retro“ dio u kojemu će gosti iskusiti doživljaj i dizajn soba iz 60-ih i 70-ih godina te „suvremene“ sobe u kojima se dizajnom donosi potpuno novo iskustvo modernizma u današnje vrijeme s visokom tehnologijom kao glavnom premisom. Hotel će ponuditi jedinstveni koncept imerzivnog wellnessa koji pruža nezaboravna senzorička iskustva, kombinirajući scenografije prirodnih ljepota Hrvatske s visokotehnološkim multimedijalnim rješenjima i virtualnom stvarnošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Drago Galić: Arhitekt moderne svakodnevice
Arhitektura koja stavlja svakodnevni život ispred forme i ostaje relevantna desetljećima
Drago Galić (1907.–1963.) jedan je od ključnih arhitekata hrvatske moderne i jedan od najdosljednijih predstavnika zagrebačke arhitektonske škole. Njegov opus, iako relativno kratak, ostavio je snažan trag u oblikovanju zagrebačke stambene arhitekture sredine 20. stoljeća te i danas služi kao referentna točka za razumijevanje funkcionalizma i humanističkog pristupa stanovanju.
Obrazovanje i utjecaji
Galić je studirao arhitekturu u Zagrebu, gdje je djelovao u okruženju snažno obilježenom modernističkim idejama. Poseban utjecaj na njegov rad imao je Drago Ibler, jedan od najvažnijih promotora moderne arhitekture u Hrvatskoj. Kao i drugi pripadnici zagrebačke škole, Galić je prihvatio načela funkcionalizma, ali ih je razvio u vlastitom, suzdržanom i racionalnom izrazu. Za njega arhitektura nije bila sredstvo reprezentacije, već alat za poboljšanje kvalitete svakodnevnog života.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
Arhitektonski pristup i stil
Arhitektonski pristup Drage Galića temelji se na jasnoći i racionalnosti prostorne organizacije, uz snažan naglasak na funkcionalnost i svakodnevnu uporabljivost prostora. Njegove zgrade odlikuju čiste, nenametljive fasade i pažljivo oblikovani stambeni sklopovi u kojima balkoni, lođe i veliki prozorski otvori imaju važnu ulogu u osiguravanju prirodnog svjetla i kvalitetnog odnosa interijera i eksterijera. Galić je arhitekturu promatrao u stalnom dijalogu s gradom, vodeći računa o urbanom kontekstu i ulozi zgrade unutar šireg prostora.
U svom radu dosljedno je izbjegavao dekorativnost i monumentalnost, usmjeravajući se prema arhitekturi prilagođenoj čovjeku, njegovim potrebama i mjeri svakodnevnog života. Horizontalne linije, ritam pročelja i odmjereni volumeni stvaraju prepoznatljiv, ali suzdržan arhitektonski izraz u kojem konstrukcija i funkcija čine temelj estetske vrijednosti, a arhitektura ostaje trajna upravo zbog svoje jednostavnosti i promišljenosti.
Dražen Arbutina: Arhitekt koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Stambena arhitektura kao glavni doprinos
Najveći dio opusa Drage Galića čine stambene zgrade, osobito one nastale nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju intenzivne urbanizacije Zagreba, kada je pitanje kvalitetnog stanovanja postalo jedno od ključnih društvenih tema. Upravo je u tom segmentu arhitekture Galić ostvario svoj najznačajniji doprinos, razvijajući modele stanovanja koji su odgovarali stvarnim potrebama svojih korisnika.
Među njegovim najpoznatijim djelima ističe se stambena zgrada u Vukovarskoj ulici, često nazivana Galićeva zgrada, koja se smatra jednim od najuspjelijih primjera hrvatske stambene moderne. Vrijednost tog ostvarenja leži u promišljenoj organizaciji stanova, jasnom razgraničenju privatnih i zajedničkih prostora te arhitektonskom izrazu koji je u vrijeme nastanka bio suvremen, ali se pokazao trajnim i dugoročno održivim. Činjenica da zgrada i danas funkcionira kao kvalitetan stambeni prostor potvrđuje relevantnost i dugovječnost Galićeva arhitektonskog pristupa.
Društvena odgovornost arhitekture
Za Dragu Galića arhitektura je imala društvenu ulogu. Smatrao je da arhitekt mora razumjeti potrebe korisnika i širi društveni kontekst u kojem gradi. Njegove zgrade nisu zamišljene kao izolirani objekti, već kao dio urbanog tkiva koji doprinosi kvaliteti grada. U tom smislu, Galićev rad može se čitati kao tiha, ali jasna kritika arhitekture koja zanemaruje svakodnevnog korisnika u korist forme ili prestiža.
Iako nije ostavio golem opus, Drago Galić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatske arhitekture. Njegova djela često se spominju u stručnim analizama moderne, a sve češće i u raspravama o održivosti, kvaliteti stanovanja i dugovječnosti arhitektonskih rješenja. U vremenu kada se arhitektura često svodi na vizualni efekt, Galićev rad podsjeća na vrijednost promišljenog, skromnog i odgovornog projektiranja — arhitekture koja traje jer je nastala iz stvarne potrebe.
