Arhitektura i dizajn
Kulturni centar Atatürk – Prva turska modernistička zgrada
Izvorno nazvana Istanbulska palača kulture

Tijekom posjeta Istanbulu, Blaine Brownell za Architectmagazine.com otkriva jedinstven pristup očuvanju s prvom turskom modernističkom zgradom.
Trg Taksim, kao jedno od rijetkih prostranih i relativno ravnih područja u gradu, koje se nalazi na spoju linija istanbulskog metroa, ne iznenađuje da je trg popularno mjesto za javna okupljanja.

Usidren na istočnom kraju Taksima
Uz istočni rub trga Taksim stoji zgrada koja je postala poznata pozadina prostora. Kulturni centar Ataturk, izvorno nazvan Istanbulska palača kulture, usidrio se istočni kraj Taksima, otkako je otvoren 1969. Monumentalna staklena fasada zgrade služila kao vizualni kraj pogleda niz ulicu Tak-ı Zafer, odražavajući aktivnosti u trg kao i obrisa grada.
Onima koji nisu posjećivali Taksim posljednjih godina može se činiti da se ništa nije promijenilo. Međutim, današnji Atatürk kulturni centar jest, zapravo, potpuno nova zgrada – rezultat napora obnove započetog 2018. godine, kako bi se zamijenila oronula struktura iz 1969. godine. Ponovno otvoren prošle jeseni, centar je primjer pametnog arhitektonskog ažuriranje koje podsjeća na nekadašnju građevinu, a sadrži mnoga nova iznenađenja.
Očuvanje povijesti sastoji se od različitih pristupa, ali Atatürk kulturni centar predstavlja neobičnu strategiju. Arhitekt Arata Isozaki opisuje je kao dvije uobičajene filozofije očuvanja u obliku usporedbe između zapadnog i istočnjačkog pristupa. U japanskoj arhitekruti on suprotstavlja očuvanje Partenona (zapad) s onim Velikog svetišta u Iseu (istok).
Dva primjera strategija
U Partenonu, koji je stoljećima stajao u poluruševnom stanju, povijesna vrijednost povezana je s materijalnim ostacima izvorne građevine. Alternativno, u Velikom svetištu, koje se obnavlja svakih 20 godina (uz njegovu arhitektonsku karbonsku kopiju), povijesna vrijednost povezana je s oblikom zgrade u njezinom rekonstruiranom stanju. Bez obzira na kulturu, ova dva primjera strategije – održavanje povijesne relikvije ili ponovna izgradnja njezine replike – standardne su tehnike očuvanja. Međutim, zgrada na trgu Taksim krši obje tradicije.
Kulturni centar Atatürk vuče svoje porijeklo od plana francuskog urbanista Henrija Prosta da u svom planu iz 1930-ih posjeduje opernu kuću u blizini trga Taksim. Godine 1946. gradnja je odgođena zbog početnog projekta arhitekata Feriduna Kipa i Rüknettina Güneya, a arhitekt-inženjer Hayati Tabanlıoğlu nadzirao je projekt počevši od 1956.

Jednostavne, čiste linije
Prvi centar, izgrađen 1969., a zatim ponovno otvoren 1978. godine nakon velikog požara. Struktura 1970. zaslužan je za njega. Jednostavne kutije s čistim linijama i detaljima inspiriranim Bauhausom, smatrali su je prvom modernističkom zgradom u Turskoj. Unatoč tome što je postala kultno mjesto na trgu Taksim, zgrada je propala i zatvorena je 2008. Neizvjesna budućnost centra postala je predmetom burne rasprave.
Kulturni centar Atatürk u Istanbulu predstavlja trenutak izniklog poput feniksa za omiljeno arhitektonsko djelo: slučaj u kojem je zgrada zapravo uništena, ne zbog nezadovoljstva javnosti, već kako bi se napravio prostor za ekspanzivniju i trajniju rekonstrukciju.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.
Što je „Zona pobjede“?
„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.
Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu
Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.
Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Saznajte u prvoj epizodi:
- Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena.
- Kako Baumit razvija proizvode za budućnost.
- Što arhitekti danas očekuju od materijala.
- Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača.
Zašto poslušati podcast?
Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:
- kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
- koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
- što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
- kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život.
„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.
Gdje poslušati „Zonu pobjede“?
Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Arhitektura i dizajn
Što znači moderno uređenje doma i kako to postići
Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako

Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.
Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.
Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?
U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.
Što podrazumjeva moderno uređenje stana?
Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.
Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.
Danas moderno uređenje znači:
- otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
- puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
- prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
- neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
- manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.

Od modernizma do modernog
Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.
Prepoznaje se po:
- ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
- odsustvu dekoracije,
- funkcionalnom namještaju,
- svijetlim i prostranim prostorima
Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.
A još modernije od modernizma – postmodernizam
Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.
Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti
Karakteristike postmodernizma:
- kombinacija različitih stilova i epoha,
- korištenje boja i kontrasta,
- razigrani oblici i neočekivani detalji,
- povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način
Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.
Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.
Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?
Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.
Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:
- Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
- Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
- Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
- Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
- Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.
Razlika između arhitekta i dizajnera interijera
Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:
Arhitekt
- bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
- ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
- ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
- osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv
Dizajner interijera
- fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
- nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
- specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
- unosi osobnost i stil u vaš dom.
Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.
Inspiracija iz suvremenih projekata
Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.
Inspiraciju možete pronaći u:
- pasivnim kućama – koji štede energiju,
- zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
- adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
- pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.
Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.
Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom
Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.
Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.