Arhitektura i dizajn

Kako digitalno doba diktira dinamičniju arhitekturu

Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.

Suvremeni način života

Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.

Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.

Glavna obilježja suvremenog stanovanja

Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.

“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.

Mnoge stvari više nisu iste

Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.

Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.

U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.

Nedostaje nam hrane

Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.

Stambeni prostor mora biti funkcionalan

Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.

Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.

Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.

Nezamislivo je živjeti bez tehnologije

Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa.

Up Next

Prisustvujte stručnome skupu za energetsku učinkovitost i održivost

Ne propustite

Kreativna rješenja za uređenje interijera

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati