Arhitektura i dizajn
Kako digitalno doba diktira dinamičniju arhitekturu
Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.
Suvremeni način života
Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.
Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.
Glavna obilježja suvremenog stanovanja
Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.
“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.
Mnoge stvari više nisu iste
Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.
Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.
U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.
Nedostaje nam hrane
Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.
Stambeni prostor mora biti funkcionalan
Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.
Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.
Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.
Nezamislivo je živjeti bez tehnologije
Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
