Arhitektura i dizajn
Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?
Saznajte zašto se kultni pariški muzej zatvara na pet godina i kako će izgledati nakon obnove
Nakon gotovo pola stoljeća, kultna pariška građevina zatvara svoja vrata – no ne zauvijek. Centre Pompidou, jedan od najprepoznatljivijih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, kreće u najveću obnovu u svojoj povijesti. Donosimo pregled ključnih razloga, planiranih promjena i vizije budućnosti ovog arhitektonskog dragulja.
Kultni muzej moderne i suvremene umjetnosti, poznat po svom industrijskom high-tech izgledu i obojenim cijevima, zatvorio je svoja vrata krajem 2025. godine, a ponovno otvaranje planirano je za 2030.
Tko je projektirao Centre Pompidou i zašto je bio revolucionaran?
Ideja o izgradnji novog centra za suvremenu umjetnost u srcu Pariza potekla je od tadašnjeg francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua, koji je želio stvoriti kulturni prostor dostupan svima, a ne isključivo eliti.
Projekt je raspisan kao međunarodni natječaj 1971., a pobjednici su bili tada mladi arhitekti – Talijan Renzo Piano i Britanac Richard Rogers, u suradnji s Gianfrancom Franchinijem. Njihova vizija radikalno se razlikovala od tada prevladavajućih arhitektonskih rješenja.
Umjesto klasične fasade, predložili su zgradu s infrastrukturom izloženu prema van.
Ljeto je idealno vrijeme za obnovu fasade – evo što trebate znati
Cijevi, stepenice i kanale obojili su različitim bojama kako bi istaknuli funkcije (plava za zrak, zelena za vodu, žuta za struju, crvena za komunikaciju). Ta „izvrnuta“ arhitektura izazvala je šok i divljenje u isto vrijeme, a mnogi su ga u početku nazivali i „rafinerijom u središtu Pariza“.
Zgrada se nalazi u četvrti Beaubourg, na mjestu koje je prije bilo zapušteno i urbanistički zanemareno. Upravo zbog toga Centre Pompidou ima i službeni naziv Centre national d’art et de culture Georges-Pompidou, ali u svakodnevnom govoru često se koristi skraćeno Beaubourg, po nazivu kvarta.
Kada je otvoren 1977., Pompidou je bio jedno od najavangardnijih arhitektonskih djela u Europi i jedan od prvih muzeja u kojem je kultura viđena kao otvorena, demokratska i interaktivna. Danas se smatra pretečom mnogih suvremenih kulturnih centara diljem svijeta.
Zašto je potrebna obnova Centre Pompidou-a?
Centre Pompidou otvoren je 1977. godine i od tada nije prošao temeljitu obnovu. Tijekom godina pojavili su se problemi s instalacijama, ventilacijom i infrastrukturom, a u konstrukciji su prisutni i azbestni materijali, čije uklanjanje zahtijeva dugotrajan i opsežan proces.
Glavni ciljevi obnove su:
- uklanjanje azbesta iz konstrukcije,
- modernizacija sustava grijanja, hlađenja i ventilacije,
- poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade,
- prilagodba za osobe s invaliditetom,
- restauracija pročelja, metalne strukture i prepoznatljivih cijevi.
Kako će Centre Pompidou izgledati nakon obnove?
Iako će zgrada proći kroz potpunu obnovu, arhitekti i uprava centra najavili su da će zadržati svoj originalni industrijski izgled po kojem je poznata diljem svijeta. Planirane promjene uključuju:
- Očuvanje pokretnih stepenica i panoramskih vidikovaca, koji su među najomiljenijim dijelovima centra,
- bolju organizaciju unutarnjih prostora za izložbe, radionice i programe,
- otvaranje prostora prema gradu, čineći centar dostupnijim i povezanijim s urbanim životom Pariza,
- uvođenje održivih i energetski učinkovitih rješenja kako bi zgrada ispunjavala suvremene standarde
La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona
Koliko će trajati obnova?
Prema službenim informacijama, Centre Pompidou bit će zatvoren pet godina, od kraja 2025. do 2030. godine. Tijekom tog razdoblja, zbirke Muzeja bit će premještene u druge institucije, a planirane su i putujuće izložbe kako bi publika imala priliku vidjeti dio kolekcije i tijekom obnove.

Budućnost Pompidoua
Obnova Centre Pompidou najveća je investicija u povijesti ove institucije, procijenjena na 260 milijuna eura. Prema najavama, cilj obnove nije samo očuvanje arhitektonske baštine, već i stvaranje prostora koji će odgovarati potrebama 21. stoljeća i novih generacija posjetitelja.
Kako ističu iz uprave, Centre Pompidou i dalje će biti mjesto susreta umjetnosti, kulture i svakodnevnog života, ali prilagođeno suvremenim izazovima, s naglaskom na transparentnost, funkcionalnost i održivost.
Obnova Centre Pompidou transformirat će ovaj pariški simbol u još funkcionalniji i suvremeniji kulturni centar, zadržavajući njegov jedinstveni arhitektonski identitet. S nestrpljenjem očekujemo 2030. godinu i ponovno otvaranje vrata ove arhitektonske i umjetničke ikone.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada
Studio Brigada je 2023. godine osvojio čak dvije nagrade prestižnog priznanja Architecture MasterPrize: nagradu Best of the Best u kategoriji Workplaces Interior, te Special Mention u kategoriji Conceptual Interior, obje za uređenje vlastitog hibridnog ureda i showrooma u Kaptol Centru. Ovim uspjehom Brigada se svrstala među ugledne dobitnike jednog od najcjenjenijih međunarodnih arhitektonskih priznanja. Veliki uspjeh nastavljen je i 2024. godine, kada je studio ušao u uži izbor za nagradu The Firm of the Year.
I dok stručni žiri odlučuje o ovogodišnjim pobjednicima donosimo pregled projekata nagrađenih prošle godine.
Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti
Zašto je Brigadin novi ured sakriven iza trgovine u shopping centru?
Nagrada Architecture MasterPrize 2024: pregled i značenje
Nagrada Architecture MasterPrize 2024 još je jednom potvrdila važnost inovativnog pristupa u suvremenoj arhitekturi, unutarnjem uređenju i krajobraznom oblikovanju. Prošlogodišnje izdanje naglasilo je kako se struka sve snažnije usmjerava prema rješenjima koja odgovaraju aktualnim društvenim, ekološkim i estetskim izazovima. Prema riječima organizatora, nagrađeni projekti „ističu se svojom inovativnošću, ambicijom i sposobnošću postavljanja novih mjerila onoga što arhitektura može postići“.
Istaknuti nagrađeni projekti „Architecture MasterPrize“ 2024.
Hopkins University Bloomberg Center, Washington D.C: – Arhitektonski projekt godine

Najprestižniju nagradu, Architectural Design of the Year, osvojio je Bloomberg Center na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu (SAD), čiji su autori Rockwell Group u suradnji s Ennead Architects i SmithGroup. Johns Hopkins University Bloomberg Center okuplja odjele Sveučilišta iz Baltimorea i Washingtona pod jednim krovom. Nastao prenamjenom i obnovom nekadašnjeg muzeja, projekt je nagrađen zbog iznimne sposobnosti spajanja konteksta, programa i inovacije: zgrada unutar kampusa povezuje prostore za učenje i javnost te je u kratkom roku postala nova gradska znamenitost.
54 Social Housing in Inca (Mallorca, Španjolska) – Projekt s društvenim utjecajem godine

Jedna od ključnih novosti izdanja 2024. jest uvođenje kategorije Social Impact Project of the Year, kojom se naglašava društvena odgovornost arhitekture. Nagrada je pripala projektu 54 Social Housing in Inca, Mallorca arhitekata Fortuny-Alventosa, Morell Arquitectes (F-AM Arquitectes). Projekt se bavi temom pristupačnog stanovanja, s naglaskom na zajednicu i uklapanje u lokalni kontekst, potvrđujući da arhitektura može istodobno biti estetska, funkcionalna i društveno angažirana.
Nobu (Meksiko) – Interijer godine

U kategoriji unutarnjeg uređenja nagradu je osvojio projekt renovacije terase restorana Nobu u Meksiku, autora studija Cuaik CDS. Nobu potvrđuje da AMP ne nagrađuje samo monumentalne građevine, već i prostorne doživljaje. Promišljenim odabirom namještaja, izloženih umjetničkih djela i rasvjete stvorena je nova, osvježena slika prostora jedinstvenog ugođaja.
Qin Lake Park (Kina) – Krajobrazni projekt godine

Nagradu Landscape Architecture of the Year osvojio je projekt Qin Lake Park: From Culture to Nature studija Grasp Earth Architecture & Landscape Design Co., Ltd. Park pokazuje kako krajobrazna arhitektura može povezati kulturu, prirodu i dizajn – stvarajući prostore identiteta, refleksije i ekološke osviještenosti.
Arhitektura kao društvena i kulturna odgovornost
Nagrade poput AMP-a ne slave samo lijepe zgrade – one oblikuju razumijevanje o tome što arhitektura danas jest i što bi trebala biti.
Prošlogodišnji izbor naglašava društvenu odgovornost, interdisciplinarni pristup i globalnu razmjenu ideja. Pobjednički projekti pokazuju kako visoki dizajn može istodobno služiti zajednici, okolišu i kulturnom identitetu. Za studente, profesionalce i klijente, AMP pruža dragocjen uvid u aktualne trendove. Čak i bez sudjelovanja u natjecanju, principi koji stoje iza pobjedničkih projekata – održivost, kontekstualnost i društvena relevantnost – postaju univerzalni standardi suvremene arhitekture.
Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?
Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov
Arhitekti i arhitektonski projekti
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Arhitekt Damjan Geber u svom radu spaja analitiku i intuiciju, psihologiju i dizajn
Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.
Kombinacija strukture i slobode
„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“
Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“
Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.

Psihologija prostora i moć intuicije
Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“
Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.

Prostor koji uči iz ponašanja
„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“
U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“
Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“
Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.

Centar Kaptol – prostor koji živi
Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“
Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“
Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.



Showroom koji spaja dizajn i emociju
Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.
Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna

Od trgovina do svemira
Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.
Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.
Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.





