Arhitektura i dizajn
Od Simsa do vlastite firme za dizajn interijera: Ana Banfić i AB Team design
Upoznajte vlasnicu AB Team designa, i saznajte kako je izgradila uspješnu karijeru u dizajnu interijera
Razgovarali smo s Anom Banfić, vlasnicom AB Team designa, studija za dizajn interijera.
Ana, rodom iz Velike Gorice, završila je Ekonomski fakultet, no njezina strast prema dizajnu interijera odvela ju je na različite tečajeve poput AutoCAD-a, SketchUp-a i 3ds Max-a. Ipak, kako sama kaže, najviše je naučila kroz rad i praksu.
Uz vođenje vlastite firme za dizajn interijera, Ana se bavi i glazbom te sa suprugom vodi Acoustic duo pod nazivom Bruno & Ana.
Kako si se odlučila za karijeru u dizajnu interijera? Kako je zapravo strast postala karijera?
Kao mala obožavala sam igrati Simse, ali sam se, za razliku od svojih prijatelja, u njima zabavljala isključivo uređenjem prostora. Ostatak igre bi mi vrlo brzo dosadio.
Još od srednjoškolskih dana, na “veselje” svojih ukućana, neprestano sam razmještala raspored svoje sobe i uređivala je na sve moguće načine. Nijedna stvar za uređenje obiteljskog doma nije mogla proći bez mog sudjelovanja, a ponekad i kritiziranja odluka svojih roditelja.
Tijekom pandemije, moj muž i ja započeli smo s vizijom preuređenja starog stana njegovih roditelja, koji je zahtijevao kompletnu adaptaciju i renovaciju. Imala sam jasnu viziju kako bi prostor mogao izgledati, no nisam znala kako je prenijeti drugima. Majstori i suprug me često nisu shvaćali ozbiljno.
U izolaciji sam odlučila pronaći alat koji će mi pomoći da vizualiziram svoje ideje. Tako sam se prvi put susrela s programom SketchUp, koji je postao moj ulazak u svijet dizajna interijera. Vrlo brzo sam savladala osnove i otkrila novu životnu strast.
Uz pohađanje raznih tečajeva, stekla sam iskustvo kroz rad u studiju za dizajn, gdje sam se susrela s prvim stvarnim klijentima i projektima.
Kako izgleda tvoj kreativni proces kada radiš na novom projektu?
Proces započinje sastankom s klijentom kako bih razumjela njihove želje, stil i potrebe. Klijenti često nemaju jasnu viziju, pa ih upućujem na internetske stranice poput Pinteresta kako bismo zajednički stvorili osnovnu ideju.
Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?
Nakon toga izrađujem 3D vizualizacije, koje klijentima pružaju bolji uvid u konačni izgled prostora i pomažu izbjeći potencijalne greške. Najviše uživam kada imam potpunu slobodu jer tada mogu biti najkreativnija.
Koje su najvažnije stvari koje uzimaš u obzir kada dizajniraš prostor za klijenta?
Funkcionalnost i praktičnost prostora su mi prioriteti, ali jednako važno je da prostor odražava stil klijenta i bude estetski privlačan.
Dizajn prilagođavam njihovim navikama i osiguravam dugotrajnost korištenjem kvalitetnih materijala.
Koji je najizazovniji projekt na kojem si radila i kako si ga riješila?
Najizazovniji projekt bio je uređenje vlastitog stana. Bila sam mlada, neiskusna i tada još needucirana. Suočila sam se s mnogim odlukama i pitanjima majstora na koja nisam znala odgovoriti. To me natjeralo da brzo učim i upoznam standarde struke.
Ovo iskustvo mi je pokazalo koliko uređenje prostora može biti stresno, što me dodatno motiviralo da pomažem drugima u tom procesu.
Kako se nosiš s budžetskim ograničenjima klijenata, a da zadržiš kvalitetu i estetiku?
Savjetujem klijentima da ulože više u elemente koji će trajati godinama, poput podova i kuhinje, dok na dekoracijama mogu uštedjeti jer se one lako zamjenjuju.
Izbor boja i materijala ključ su uspješnog uređenja interijera
Kreativna rješenja i praćenje tržišta ključni su za zadržavanje kvalitete unutar budžeta.
Kako tehnologija utječe na tvoj rad? Koristiš li digitalne alate u procesu dizajniranja?
Tehnologija je neizostavni dio mog rada. Uz SketchUp i AutoCAD, trenutačno učim koristiti 3ds Max, koji je standard za vizualizacije. Ovi alati omogućuju mi da klijentima pružim jasnu sliku kako će prostor izgledati i funkcionirati.
Koje materijale i boje preferiraš u svom radu i zašto?
Preferiram prirodne materijale poput drveta i kamena jer su dugotrajni i stvaraju osjećaj topline.
Neutralne tonove koristim kao bazu, a odvažnije tonove ili tamne detalje dodajem prema željama klijenta.
Postoji li stil koji smatraš svojim zaštitnim znakom?
Volim suvremene i moderne prostore s prirodnim materijalima i tamnim detaljima. Nastojim kombinirati jednostavan i elegantan namještaj s rješenjima prilagođenima klijentima.
Po tvom mišljenju, koji su neki trendovi u dizajnu interijera za 2025.?
Zemljani tonovi i prirodni materijali, poput drveta i kamena, ostat će popularni. Minimalistički dizajn s funkcionalnim prostorima i integriranim uređajima nastavit će dominirati. Kupaonice se sve više pretvaraju u privatne “wellness” zone.
Ovo su trendovi u svijetu uređenja kupaonica za 2025., otkrivaju dizajneri
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
