Arhitektura i dizajn
Od Simsa do vlastite firme za dizajn interijera: Ana Banfić i AB Team design
Upoznajte vlasnicu AB Team designa, i saznajte kako je izgradila uspješnu karijeru u dizajnu interijera

Razgovarali smo s Anom Banfić, vlasnicom AB Team designa, studija za dizajn interijera.
Ana, rodom iz Velike Gorice, završila je Ekonomski fakultet, no njezina strast prema dizajnu interijera odvela ju je na različite tečajeve poput AutoCAD-a, SketchUp-a i 3ds Max-a. Ipak, kako sama kaže, najviše je naučila kroz rad i praksu.
Uz vođenje vlastite firme za dizajn interijera, Ana se bavi i glazbom te sa suprugom vodi Acoustic duo pod nazivom Bruno & Ana.
Kako si se odlučila za karijeru u dizajnu interijera? Kako je zapravo strast postala karijera?
Kao mala obožavala sam igrati Simse, ali sam se, za razliku od svojih prijatelja, u njima zabavljala isključivo uređenjem prostora. Ostatak igre bi mi vrlo brzo dosadio.
Još od srednjoškolskih dana, na “veselje” svojih ukućana, neprestano sam razmještala raspored svoje sobe i uređivala je na sve moguće načine. Nijedna stvar za uređenje obiteljskog doma nije mogla proći bez mog sudjelovanja, a ponekad i kritiziranja odluka svojih roditelja.
Tijekom pandemije, moj muž i ja započeli smo s vizijom preuređenja starog stana njegovih roditelja, koji je zahtijevao kompletnu adaptaciju i renovaciju. Imala sam jasnu viziju kako bi prostor mogao izgledati, no nisam znala kako je prenijeti drugima. Majstori i suprug me često nisu shvaćali ozbiljno.
U izolaciji sam odlučila pronaći alat koji će mi pomoći da vizualiziram svoje ideje. Tako sam se prvi put susrela s programom SketchUp, koji je postao moj ulazak u svijet dizajna interijera. Vrlo brzo sam savladala osnove i otkrila novu životnu strast.
Uz pohađanje raznih tečajeva, stekla sam iskustvo kroz rad u studiju za dizajn, gdje sam se susrela s prvim stvarnim klijentima i projektima.

Kako izgleda tvoj kreativni proces kada radiš na novom projektu?
Proces započinje sastankom s klijentom kako bih razumjela njihove želje, stil i potrebe. Klijenti često nemaju jasnu viziju, pa ih upućujem na internetske stranice poput Pinteresta kako bismo zajednički stvorili osnovnu ideju.
Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?
Nakon toga izrađujem 3D vizualizacije, koje klijentima pružaju bolji uvid u konačni izgled prostora i pomažu izbjeći potencijalne greške. Najviše uživam kada imam potpunu slobodu jer tada mogu biti najkreativnija.

Koje su najvažnije stvari koje uzimaš u obzir kada dizajniraš prostor za klijenta?
Funkcionalnost i praktičnost prostora su mi prioriteti, ali jednako važno je da prostor odražava stil klijenta i bude estetski privlačan.
Dizajn prilagođavam njihovim navikama i osiguravam dugotrajnost korištenjem kvalitetnih materijala.
Koji je najizazovniji projekt na kojem si radila i kako si ga riješila?
Najizazovniji projekt bio je uređenje vlastitog stana. Bila sam mlada, neiskusna i tada još needucirana. Suočila sam se s mnogim odlukama i pitanjima majstora na koja nisam znala odgovoriti. To me natjeralo da brzo učim i upoznam standarde struke.
Ovo iskustvo mi je pokazalo koliko uređenje prostora može biti stresno, što me dodatno motiviralo da pomažem drugima u tom procesu.

Kako se nosiš s budžetskim ograničenjima klijenata, a da zadržiš kvalitetu i estetiku?
Savjetujem klijentima da ulože više u elemente koji će trajati godinama, poput podova i kuhinje, dok na dekoracijama mogu uštedjeti jer se one lako zamjenjuju.
Izbor boja i materijala ključ su uspješnog uređenja interijera
Kreativna rješenja i praćenje tržišta ključni su za zadržavanje kvalitete unutar budžeta.
Kako tehnologija utječe na tvoj rad? Koristiš li digitalne alate u procesu dizajniranja?
Tehnologija je neizostavni dio mog rada. Uz SketchUp i AutoCAD, trenutačno učim koristiti 3ds Max, koji je standard za vizualizacije. Ovi alati omogućuju mi da klijentima pružim jasnu sliku kako će prostor izgledati i funkcionirati.

Koje materijale i boje preferiraš u svom radu i zašto?
Preferiram prirodne materijale poput drveta i kamena jer su dugotrajni i stvaraju osjećaj topline.
Neutralne tonove koristim kao bazu, a odvažnije tonove ili tamne detalje dodajem prema željama klijenta.

Postoji li stil koji smatraš svojim zaštitnim znakom?
Volim suvremene i moderne prostore s prirodnim materijalima i tamnim detaljima. Nastojim kombinirati jednostavan i elegantan namještaj s rješenjima prilagođenima klijentima.

Po tvom mišljenju, koji su neki trendovi u dizajnu interijera za 2025.?
Zemljani tonovi i prirodni materijali, poput drveta i kamena, ostat će popularni. Minimalistički dizajn s funkcionalnim prostorima i integriranim uređajima nastavit će dominirati. Kupaonice se sve više pretvaraju u privatne “wellness” zone.
Ovo su trendovi u svijetu uređenja kupaonica za 2025., otkrivaju dizajneri
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.