Liu Jiakun jedan je od onih arhitekata čiji se rad ne nameće formom, već se polako otkriva kroz odnos prema mjestu, ljudima i svakodnevnom životu. Dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2025. godine, Liu je tijekom više od četiri desetljeća karijere razvio prepoznatljiv, ali nenametljiv arhitektonski jezik koji duboko poštuje lokalni kontekst Kine, njezinu povijest i društvene promjene.

Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade 2025.: arhitektura zajednice, održivosti i humanog prostora

Liu Jiakun, kineski arhitekt rođen 1956. godine u Chengduu, proglašen je dobitnikom Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2025. — jedne od najprestižnijih svjetskih arhitektonskih nagrada koja se često naziva i „Nobelovom nagradom za arhitekturu“. Ova nagrada dodjeljuje se arhitektima čije djelo znatno doprinosi čovječanstvu i izgrađenom prostoru kroz umjetnost arhitekture.

Luyeyuan Stone Sculpture Art Museum 2002, Photo courtesy of Bi Kejian

Autobiografija: Od djetinjstva do arhitekture

Rođen 1956. godine u Chengduu, u provinciji Sichuan, Liu je odrastao u obitelji liječnika, no vrlo rano pokazuje interes za umjetnost i književnost. Tijekom mladosti, kao dio državnog programa „educated youth“, bio je poslan na selo gdje je radio na poljoprivrednim poslovima – iskustvo koje je, kako se često navodi u biografijama, ostavilo snažan trag na njegov pogled na društvo i svakodnevni život, iako ga sam Liu rijetko romantizira.

Suzhou Museum of Imperial Kiln Brick 2016, Photo courtesy of Yao Li

Po povratku u grad upisuje Institut za arhitekturu i inženjerstvo u Chongqingu (danas Sveučilište Chongqing), gdje je diplomirao arhitekturu 1982. godine. Nakon studija radi u državnim projektnim uredima, uključujući i zahtjevne projekte u Tibetu, u ekstremnim klimatskim i prostornim uvjetima. Paralelno se bavi pisanjem – objavljuje eseje i prozu – što će kasnije snažno obilježiti njegov promišljen i narativan pristup arhitekturi.

Prijelomni trenutak u njegovoj profesionalnoj karijeri događa se početkom 1990-ih, kada se ponovno, s punim uvjerenjem, okreće arhitekturi. Godine 1999. osniva Jiakun Architects u Chengduu, gdje i danas živi i radi.

Novartis (Shanghai) Block-C6, Photo courtesy of Arch-Exist

Arhitektura kao odgovor na mjesto, ljude i život

U službenoj izjavi povodom dodjele Pritzkerove nagrade 2025., Liu Jiakun vrlo jasno artikulira kako razumije ulogu arhitekture u društvu. On arhitekturu ne vidi kao autonomni objekt, već kao sredstvo koje razotkriva vrijednosti zajednice i prostora:

„Arhitektura bi trebala nešto otkriti — trebala bi apstrahirati, destilirati i učiniti vidljivima unutarnje kvalitete lokalnih ljudi. Ona ima moć oblikovati ljudsko ponašanje i stvarati atmosfere, nudeći osjećaj smirenosti i poezije, potičući suosjećanje i blagost te njegujući osjećaj zajedništva.“
(Liu Jiakun, Pritzker Prize Media Kit, 2025.)

Suzhou Museum of Imperial Kiln Brick 2016, Photo courtesy of Jiakun Architects

Jedan od njegovih najpoznatijih projekata, West Village u Chengduu (2015.), savršen je primjer takvog pristupa. Riječ je o velikom gradskom bloku koji objedinjuje javne i privatne funkcije: kulturne prostore, sportske terene, šetnice, trgovine i stanovanje. Projekt je istovremeno masivan i otvoren, urbana megastruktura koja ipak djeluje prijateljski i pristupačno.

Novartis (Shanghai) Block – C6, Photo courtesy of Arch-Exist

Slično razmišljanje vidljivo je i u Sichuan Fine Arts Institute – Odjelu za kiparstvo u Chongqingu, gdje Liu koristi vanjske platforme i mostove kako bi proširio prostor učenja izvan zatvorenih učionica, ili u muzejima unutar Jianchuan Museum Clustera, gdje arhitektura služi kao tihi nositelj kolektivnog pamćenja.

Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada

Posebno snažan dio njegova rada vezan je uz potres u Wenchuanu 2008. godine. Liu tada razvija koncept tzv. „rebirth bricks“ – opeke izrađenih od ruševina – koje koristi u memorijalnim i javnim projektima. Najpoznatiji među njima je Memorijal Hu Huishan, posvećen djevojci stradaloj u potresu, gdje materijal sam postaje nositelj emocije i sjećanja.

Suzhou Museum of Imperial Kiln Brick 2016, Photo courtesy of Jiakun Architects

Arhitektura koja nastaje iz ljudi, mjesta i vremena

Pritzkerov žiri nagradio je Liu Jiakuna jer njegova arhitektura pokazuje kako suvremeni prostori mogu nastati iz poštovanja prema lokalnoj kulturi, bez nostalgije i bez agresivne modernizacije. U vremenu kada se arhitektura često pretvara u globalni proizvod, Liu ostaje dosljedan ideji da je svaka zgrada dio šire društvene priče.

Njegov rad nije usmjeren na ikoničnost, već na trajnost – društvenu, prostornu i emocionalnu. Zgrade koje projektira potiču susrete, zajedništvo i svakodnevno korištenje, a pritom su čvrsto ukorijenjene u lokalne materijale, graditeljske tradicije i realne potrebe korisnika.

Kako je istaknuto u obrazloženju nagrade, Liu Jiakun uspijeva „pomiriti kolektivno i individualno, prošlost i sadašnjost, pragmatičnost i poeziju“. Njegova arhitektura ne traži pažnju – ona ju zaslužuje dugoročnim djelovanjem.

West Village 2015, Photo courtesy of Arch-Exist

Najznačajnija djela

Liu Jiakun ima više od 30 realiziranih projekata tijekom četiri desetljeća karijere, a njegova arhitektura obuhvaća kulturne, akademske, urbane i javne prostore diljem Kine. 

West Village 2015, Photo courtesy of Qian Shen Photography

1. West Village (2015, Chengdu)

Ovaj projekt predstavlja petokatnicu koja obuhvaća čitav blok i stvara vibrantnu urbanu zajednicu s mješavinom javnih prostora, kulturnih sadržaja, biciklističkih i pješačkih staza te zelenih površina. Projekt inovativno pristupa problemu gustoće u urbanim sredinama. 

Department od Sculpture, Sichuan Fine Arts Institute 2004, Photo courtesy of Arch-Exist

2. Sichuan Fine Arts Institute – Department of Sculpture (2004, Chongqing)

Projekt demonstrira kako se uz ograničen prostor može postići maksimalna funkcionalnost proširenjem prostora vanjskim strukturama, naglašavajući istovremeno otvorenost i fleksibilnost prostora. 

Museum of Clocks, Jianchuan Museum Cluster 2007, Photo courtesy of Bi Kejian

3. Museum of Clocks, Jianchuan Museum Cluster (2007)

Muzej koji spaja tradicionalne materijale s modernim pristupom i njegovim arhitektonskim jezikom evocira lokalnu povijest i kolektivno sjećanje. 

Hu Huishan Memorial 2009, Photo courtesy of Jiakun Architects

4. „Rebirth Bricks“ i projekt Hu Huishan Memorial

Nakon razornog potresa u Wenchuanu 2008., Liu je razvio „rebirth bricks“ — opeke napravljene od razrušenog materijala koje je ponovno upotrijebio u gradnji, uključujući i emotivni memorijal Hu Huishan u čast djevojke stradale u potresu.

The Renovation of Tianbao Cave District of Erlang Town 2021, Photo courtesy of Arch-Exist

5. Renovacija Tianbao Cave District (2021, Luzhou)

Projekt koji pokazuje kako se arhitektura može organski uklopiti u prirodni krajolik i povijesnu arhitekturu kroz osjetljivo oblikovanje i poštovanje povijesnog konteksta. 

Liu Jiakun svojim radom pokazuje da arhitektura ne mora biti monumentalna da bi bila značajna — važna je sposobnost razumijevanja ljudi i prostora u kontekstu njihove svakodnevice. Kroz rad koji je duboko ukorijenjen u lokalnoj kulturi, ljudskim potrebama i društvenim okolnostima, Liu je zasluženo izabran za dobitnika Pritzkerove nagrade za 2025. godinu — priznanje koje potvrđuje njegov jedinstveni i humanistički doprinos suvremenoj arhitekturi.

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov

Raspored prostora često doživljavamo kao tehničko pitanje – gdje će stajati sofa, stol ili krevet. No način na koji je prostor organiziran ima puno veći utjecaj na našu svakodnevicu nego što mislimo.

Jeste li se ikada zapitali zašto se u nekim domovima osjećamo smireno i opušteno čim zakoračimo unutra, dok nas drugi – iako estetski lijepo uređeni – brzo počnu zamarati? Razlika često nije u kvadraturi, stilu ili cijeni namještaja, već u tome kako je prostor organiziran.

Kada organizacija doma prati naše stvarne navike i potrebe, prostor nas podržava. U suprotnom, čak i najatraktivniji interijer može postati izvor frustracije i mentalnog opterećenja.

Predstavljamo dom naše urednice: Pogledajte kako je stan izgledao prije i poslije

Ako raspored ne odgovara našim stvarnim navikama, prostor s vremenom može postati izvor frustracije, umora i napetosti.

Organizacija prostora kao temelj ugodnog doma

Dom je mjesto u kojem tražimo ravnotežu, kontrolu i osjećaj pripadnosti. Dobro osmišljen raspored prostora omogućuje jasno razdvajanje zona za rad, odmor, druženje i povlačenje u mir. Ako je prostor nefunkcionalan, loše zoniran ili pretrpan, svakodnevne radnje postaju naporne, a osjećaj nelagode se postupno gomila.

S druge strane, preveliki i prazni prostori mogu djelovati hladno i neosobno. Upravo zato dobra organizacija nije pitanje količine, već odnosa između elemenata i načina na koji se prostor koristi.

Raspored namještaja u malom dnevnom boravku

U manjim dnevnim boravcima raspored prostora ima presudnu ulogu u stvaranju osjećaja ugode.

Ključ je u omogućavanju nesmetanog kretanja i vizualne prozračnosti. Sofa se najčešće postavlja uz zid, čime se oslobađa središnji dio prostorije i stvara osjećaj većeg prostora.

Položaj prozora treba uzeti kao polazišnu točku – visoki ormari ili police ne bi smjeli zaklanjati prirodno svjetlo. Manji klub stolići ili vitrine koji se lako pomiču te višenamjenski komadi poput taburea s pohranom omogućuju fleksibilnost i lakšu prilagodbu prostora svakodnevnim potrebama.

Jasno definirane zone, čak i u malim gabaritima, sprječavaju osjećaj kaosa i prenatrpanosti.

Kako organizirati veliki dnevni boravak

Veliki dnevni boravci često ostavljaju dojam slobode, no bez jasnog plana mogu djelovati hladno i neosobno.

Umjesto razmještaja namještaja uz zidove, preporučuje se razbijanje prostora na više funkcionalnih cjelina. Sjedeća garnitura može formirati zatvorenu zonu za razgovor, dok se ostatak prostora koristi za čitanje, rad ili opuštanje.

Tepisi, rasvjeta i tekstili pomažu u vizualnom definiranju zona, dok položaj prozora može naglasiti pojedine dijelove prostora.

Cilj dobrog rasporeda prostora u velikom dnevnom boravku jest zadržati osjećaj prostranosti, ali istovremeno stvoriti intimnije, ljudske proporcije.

Raspored kreveta u spavaćoj sobi i utjecaj na san

Spavaća soba zahtijeva posebno promišljen raspored prostora jer izravno utječe na kvalitetu sna i opuštanja. Položaj kreveta pritom ima ključnu ulogu.

Mislite da je vašem madracu “istekao rok”? 7 znakova da je vrijeme za novi

Idealno je da uzglavlje bude postavljeno uz puni zid, čime se stvara osjećaj stabilnosti i sigurnosti.

Ako veličina sobe dopušta, krevet je najbolje postaviti tako da nije izravno ispod prozora, jer takav položaj može djelovati nesigurno i ometati san.

U manjim spavaćim sobama često su potrebna kompromisna rješenja – tada je važno osigurati barem jednu slobodnu stranu kreveta za nesmetano kretanje te ne zatrpavati prostor viškom namještaja.

Ormari ne bi smjeli blokirati prirodno svjetlo ni otežavati pristup prozoru.

Ravjeta igra veliku ulogu u prostoru. Mekša rasvjeta i umjerena količina tekstila dodatno pridonose osjećaju mira.

Hodnik i ulazni prostor kao prijelazna zona

Hodnik je često zanemaren, iako predstavlja prvi kontakt s domom.

Loše organiziran ulaz može otežati prijelaz iz vanjskog svijeta u privatni prostor i stvoriti osjećaj napetosti već pri dolasku kući.

Dobar raspored prostora u hodniku podrazumijeva jasno definirana mjesta za odlaganje cipela, jakni i torbi.

Plitki ormari, klupe s pohranom i otvorene vješalice omogućuju funkcionalnost bez gušenja prostora. U hodnicima bez prirodnog svjetla ogledala i kvalitetna rasvjeta stvaraju osjećaj širine i svjetline, dok minimalizam u dekoraciji sprječava vizualni nered.

Kako raspored utječe na akustiku doma

Raspored prostora ne oblikuje samo vizualni dojam, već i zvučnu atmosferu doma.

Velike, gole površine i tvrdi materijali pojačavaju jeku, što dugoročno može uzrokovati nelagodu i mentalni zamor.

Tapecirani namještaj, zavjese i tepisi pomažu u upijanju zvuka, dok police s knjigama ili otvoreni regali razbijaju zvučne valove i poboljšavaju akustiku.

Umjesto praznih zidnih ploha, preporučuje se uvođenje dekorativnih elemenata koji istovremeno imaju i funkcionalnu ulogu.

Ne postoji jedan ispravan raspored prostora

Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima. Nekima minimalizam donosi mir, dok drugima slojevit, osoban interijer stvara osjećaj doma. Ključ uspješne organizacije leži u prilagodbi životnom stilu, navikama i ritmu svakodnevnice.

Kada prostor počne raditi za vas

Dobar raspored prostora ne mora značiti renovaciju ili velika ulaganja. Ponekad je dovoljno pomaknuti namještaj, osloboditi prolaze ili drugačije zonirati prostor. Kada interijer počne pratiti vaš način života, promjena se osjeti – u raspoloženju, koncentraciji i svakodnevnom osjećaju ugode.