Arhitektura i dizajn
BAU 2023: Odgovori na izazove u arhitekturi i gradnji
Prošloga tjedna u Münchenu održan je vodeći svjetski sajam građevinarstva. Izlagači su pokazali najnovija dostignuća iz područja građevinarstva, arhitekture, materijala za gradnju i sustava koji se primjenjuju u gradnji. Sajam je posjetila i naša ekipa.
Više od dvije tisuće izlagača
Nakon 4 godine pauze u Münchenu je održan BAU, najveći svjetski sajam arhitekture, građevinskih materijala i sistema. Sajam se prostirao na čak 200.000 četvornih metara, a više od 2200 izlagača iz 47 zemalja, predstavilo je svoje proizvode i novitete. Osim izloženog i demonstracijskog dijela, posjetiteljima je ponuđena opširna podrška u smislu seminara i foruma.
Vodeći svjetski sajam BAU trajao je šest dana i pokazao raznolikosti građevinske industrije fokusirajući se na glavne teme sajma -izazovi klimatskih promjena, digitalna transformacija, budućnost stanovanja, resursi i recikliranje te modularna gradnja.
Energetska učinkovitost i briga o okolišu
“Vjerujem da je na sajmu prikazano u najvećoj mjeri ono što i očekujemo u današnje vrijeme, a to je vrijeme energetske učinkovitosti, brige o okolišu, zelene gradnje, isto tako dekarbonizacija, problemi sa energentima koji se sigurno odražavaju i na razvoj cijelog graditeljskog sektora”, govori arhitekt Tihomil Matković.
Ono što također očekuje je i promišljanje o kulturi građenja u Europi, koja je značajna tema i novog europskog bauhausa, odnosno jedne velike teme koju razvija Europska komisija, a koja bi zapravo trebala doprinijeti kvaliteti gradnje cijele Europe pa jednako tako i Hrvatske.
Građevinska industrija ima veliku ulogu
Klimatske promjene definiraju nove generacije, a građevinska industrija ima ključnu ulogu u vođenju kolektivne globalne zajednice prema smanjenju emisija ugljika. Građevinarstvo trenutno čini 39 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i suočava se s novim zakonima o energetskoj učinkovitosti i održivosti.
“Prva tema počinje odmah u samom planiranju, zatim slijedi druga faza, a to je izvođenje, treća faza je korištenje i na kraju reciklaža. Kroz te četiri teme Schüco radi fokus na kontroli karbona, i na taj način će kroz te četiri faze doći do smanjenja karbona u građevinarstvu. Naravno, to je proces koji će trajati nekoliko godina i to je budućnost u kojoj će se kompletna struka fokusirati u nadolazećem periodu”, govori izlagač Emir Vehabović.
Korišteni su održivi materijali
Kompletan izložbeni prostor sajma BAU napravljen je korištenjem održivih materijala, a u gradnji su sudjelovala njemačka i švicarska tehnološka sveučilišta te instituti. Cijeli jedan paviljon bio je posvećen inovacijama gdje su predstavljena rješenja i proizvodi za gradnju budućnosti.
“Sve te stvari koje se razvijaju, a ako još nisu u primjeni, bit će, pitanje je vremena. Naravno da neke ne zažive, ali ako se netko ozbiljno posveti nekom proizvodu i ozbiljno ga razvija, apsolutno se stvar koristi, svi idu u tom smjeru”, ističe arhitektica Zora Salopek – Baletić.
Modularna, serijska gradnja obećavajuće je višenamjensko rješenje za nedostatak stambenog prostora, a smanjuje i dugotrajne procese planiranja te nedostatak materijala. Bau je bio idealno mjesto za predstavljanje novih rješenja u modularnim konstrukcijama.
Sve veći broj hrvatskih izlagača
Na sajmu je bilo više od 250 000 posjetitelja, a među njima i hrvatski arhitekti kojima je susret s proizvođačima i upoznavanje s novitetima na tržištu značajan.
“Pokazuje se već i brojem hrvatskih izlagača kojih je ovdje nemali broj, jednako kao što ima i talijanskih izlagača, da je ovo značajan sajam i za naše hrvatsko područje djelovanja, a svakako je i na svjetskim razmjerima uistinu veliki sajam gdje se ono najnovije iz graditeljskog sektora može vidjeti”, ističe Matković.
“Nama arhitektima je važno da s vremena na vrijeme obiđemo ovo, naravno da je danas sve dostupno na internetu, ali zapravo ponekad ne znate što da tražite, a ovdje ćete naići na neke nove ideje, poglede”, govori Salopek – Baletić.
Prema studijama UN-a, globalno društvo raste nešto sporijim tempom ali će do 2050. godine dosegnuti 9.7 milijardi ljudi. Sukladno tome, postat će sve važnije drugačije koristiti postojeće nekretnine, a koncepti održivog stanovanja, koji štede resurse i strategije za prenamjenu prostora, traženije su nego ikad. Bau 2023 bavio se i tim građevinskim izazovom, kao i korištenjem umjetne inteligencije i robotike u građevinskoj industriji.
Urbanizam
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja
Gradovi su mnogo više od zgrada, ulica i trgova. Oni su živi sustavi u kojima se svakodnevno susreću različiti ljudi, interesi i identiteti. U njima radimo, družimo se, stvaramo pripadnost i oblikujemo društvene odnose. No grad nije samo kulisa našeg života – on aktivno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Upravo tim odnosom između prostora i društva bavi se urbana sociologija – disciplina koja grad promatra kao složen društveni fenomen.
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Što proučava urbana sociologija?
Urbana sociologija grad analizira kao kompleksan sustav koji istodobno ima fizičke i socijalne karakteristike. Fizički, grad čine kvartovi, susjedstva, centar i periferija. Socijalno, riječ je o izrazito heterogenoj zajednici u kojoj koegzistiraju različiti identiteti – kulturni, ekonomski, obrazovni i generacijski.
Grad je, možda više nego bilo koje drugo mjesto, prostor susreta različitosti. Upravo ta raznolikost čini ga zanimljivim predmetom istraživanja.
„Grad proučavamo kao fenomen koji ima i socijalne i fizičke karakteristike, a koje su u međusobnoj interakciji“, ističe se u objašnjenju pristupa. Bez razumijevanja te dvosmjernosti – prostora koji oblikuje društvo i društva koje oblikuje prostor – nije moguće razumjeti kako grad funkcionira.
Grad kao izvor novih vrijednosti
Gradovi nisu samo mjesta koncentracije stanovništva, nego i žarišta inovacija. U njima nastaju nove ideje, kulturne vrijednosti i društveni obrasci koji se često prenose izvan urbanih granica.
Urbanost podrazumijeva dinamiku. Grad afirmira određene vrijednosti, ali istovremeno i sam generira nove društvene obrasce. Zbog svoje gustoće i raznolikosti, on postaje prostor u kojem se promjene najbrže uočavaju – i najbrže šire.
U tom smislu, urbana sociologija ne promatra grad samo kao fizički entitet, već kao proces.
Kvartovi i identitet grada
Osjećaj pripadnosti u velikim gradovima ne razvija se jednako kao u manjim sredinama. Veze među stanovnicima slabije su, socijalna kontrola je manja, a individualna sloboda veća. Upravo to mnogima predstavlja privlačnost urbanog života.
No identitet grada ne nastaje apstraktno. On se gradi kroz kvartove i susjedstva.
„Formiraju se kvartovski i susjedski identiteti koji zajedno čine mozaik urbanog identiteta grada.“
Kvart kao fizički oblikovan prostor utječe na način života, ali i obrnuto – stanovnici svojim navikama i vrijednostima oblikuju njegov karakter.
Prostor i ponašanje – dvosmjeran odnos
Početkom 20. stoljeća, unutar tzv. Čikaške škole, razvija se ideja prostornog determinizma – uvjerenje da pravilno planiran prostor može izravno mijenjati ljudsko ponašanje.
Danas se takav jednostrani pogled smatra pojednostavljenim. Iako je jasno da prostor može poticati ili obeshrabrivati određena ponašanja, jednako je važno razumjeti da ljudi aktivno oblikuju prostor prema svojim potrebama, ciljevima i vrijednostima.
Urbana sociologija danas taj odnos promatra kao dvosmjernu interakciju: društvo djeluje na prostor, a prostor povratno djeluje na društvo.
Javna mjesta kao prostor demokracije
Gradovi su socijalno heterogeni – u njima žive bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani, različite generacije i kulture. No gdje se svi oni susreću?
Ulica, trg i javni prostor.
Javni prostor jedino je mjesto gdje različitost grada postaje vidljiva. Ondje se ostvaruju interakcije, izražavaju identiteti i artikuliraju društveni zahtjevi. Upravo zato borba za javni prostor često znači i borbu za veću demokratizaciju urbanog života.
Bez kvalitetnih javnih prostora grad gubi svoju društvenu funkciju.
Zašto je urbana sociologija danas važnija nego ikad?
Danas se gotovo svi ključni društveni procesi odvijaju u gradovima. U njima se koncentriraju moć, interesi i društvene napetosti, ali i rješenja.
Zbog toga urbana sociologija ima sve važniju ulogu – ne samo u razumijevanju grada, nego i u njegovu planiranju. Ona pomaže sagledati kako urbanističke odluke utječu na kvalitetu života, kako se oblikuju identiteti i kako prostor može poticati inkluzivnost ili produbljivati podjele.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja. A upravo taj proces – susret prostora i ljudi – temelj je razumijevanja svakog suvremenog grada.
Arhitektura i dizajn
Marcel Breuer: Ikona modernog dizajna i revolucija u svijetu stolica
Kako su Wassily i Cesca stolice zauvijek promijenile lice modernog dizajna.
Marcel Breuer (1902–1981) bio je ugledni mađarski arhitekt i dizajner, jedan od najutjecajnijih vizionara modernog dizajna 20. stoljeća i ključna figura Bauhaus pokreta. Njegov rad obilježio je radikalan odmak od tradicionalnog poimanja namještaja, uvodeći industrijske materijale, čiste linije i funkcionalnost kao temelj suvremene estetike.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Najpoznatiji je po svojim revolucionarnim stolicama i namještaju koji su redefinirali odnos između forme, funkcije i tehnologije — osobito kroz legendarne Wassily i Cesca stolice. Ovi bezvremenski dizajni nisu samo promijenili način na koji se namještaj proizvodi i koristi, već su postali simbol modernizma, utjecavši na generacije dizajnera i arhitekata diljem svijeta. Njegova djela i danas ostaju nezaobilazan dio suvremenih interijera, muzeja i dizajnerske povijesti.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Bauhaus, ideja i početak revolucije
Breuer je svoje profesionalno putovanje započeo u legendarnom Bauhausu u Njemačkoj — školi koja je spojila umjetnost i industrijski dizajn. Filozofija Bauhausa, koja zagovara praktičnost, funkcionalnost i minimalizam, duboko je oblikovala njegov pristup dizajnu. U Bauhausu je počeo eksperimentirati s neobičnim materijalima za namještaj — osobito tubularnim čelikom — inspiriran konstrukcijom bicikla. Čelik je u to vrijeme bio radikalna inovacija u dizajnu namještaja: lagan, izdržljiv i vizualno „prozračan“, što je omogućilo elegantne i minimalističke forme.
Wassily ili B3 — prva ikona
Godine 1925. Breuer je dizajnirao svoje prvo veliko djelo — stolicu poznatu kao Model B3, danas slavnu Wassily stolicu. Inspirirana Bauhaus estetikom i industrijskim materijalima, stolica se smatra jednim od simbola modernog dizajna. Iako u početku nije nosila to ime, kasnije je nazvana po slikaru Vasiliju Kandinskom, koji je bio jedan od prvih vlasnika i veliki zagovornik ovog revolucionarnog dizajna. Ova stolica predstavlja revoluciju jer koristi savijene čelične cijevi koje nose sjedalo i naslon bez tradicionalnih zglobova ili ukrasa — rezultat minimalističkog i funkcionalnog pristupa. Breuer je stolicu zamišljao kao „dematerijaliziran“ objekt: laganu, prozračnu, ali stabilnu i udobnu.
Cesca – spoj topline i moderne
Nakon Wassilyja, Breuer je nastavio istraživati nove koncepte — a Cesca stolica iz 1928. postala je još jedan klasik dizajna. Nazvana prema njegovoj kćeri Francesci, ova stolica kombinira drvo i čelik te koristi tzv. konzolnu konstrukciju bez stražnjih nogu, što joj daje dodatnu fleksibilnost i udobnost. Cesca stolica danas je priznata kao jedan od najvažnijih komada modernog namještaja i ostaje popularna u suvremenim interijerima diljem svijeta.
Suradnja s Knollom i naslijeđe
Iako Breuer nikada nije izravno radio za Knoll, imao je veliki utjecaj na povijest te kompanije. Bio je mentor Florence Knoll tijekom njezina rada u uredu Waltera Gropiusa 1930-ih, a njegovi koncepti i pristupi inspirirali su mnoge druge dizajnere u Knollovoj postavi. Naknadno je svoju kolekciju namještaja prodao talijanskoj tvrtki Gavina SpA, a ta kolekcija bila je jedan od razloga zašto je Knoll 1968. preuzeo Gavinu — uključujući i Breuerove klasike poput Wassily, Cesca i Laccio stolova.
Bezvremenska snaga jednostavnosti
Breuerove stolice nisu tek funkcionalni komadi namještaja, već snažni simboli modernističke estetike i novog načina razmišljanja o dizajnu. One pokazuju kako se umjetnost i funkcija mogu spojiti bez kompromisa, kroz jasnoću forme, čiste linije i odbacivanje suvišnih ukrasa. Breuer je vjerovao da dizajn mora biti iskren prema materijalu i svrsi, a upravo je ta filozofija rezultirala namještajem koji djeluje lagano, suvremeno i bezvremenski.
Njegova inovativna upotreba čeličnih cijevi otvorila je vrata masovnoj proizvodnji namještaja, bez gubitka kvalitete ili estetske vrijednosti. Time je dizajn postao dostupniji, ali nimalo banalniji — naprotiv, dobio je novu razinu elegancije i funkcionalnosti. Breuerovi komadi brzo su pronašli svoje mjesto ne samo u privatnim interijerima, već i u muzejima, uredima i javnim prostorima diljem svijeta, postavši trajni simbol moderne elegancije i dizajnerske izvrsnosti.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
