Arhitektura i dizajn
BAU 2023: Odgovori na izazove u arhitekturi i gradnji
Prošloga tjedna u Münchenu održan je vodeći svjetski sajam građevinarstva. Izlagači su pokazali najnovija dostignuća iz područja građevinarstva, arhitekture, materijala za gradnju i sustava koji se primjenjuju u gradnji. Sajam je posjetila i naša ekipa.
Više od dvije tisuće izlagača
Nakon 4 godine pauze u Münchenu je održan BAU, najveći svjetski sajam arhitekture, građevinskih materijala i sistema. Sajam se prostirao na čak 200.000 četvornih metara, a više od 2200 izlagača iz 47 zemalja, predstavilo je svoje proizvode i novitete. Osim izloženog i demonstracijskog dijela, posjetiteljima je ponuđena opširna podrška u smislu seminara i foruma.
Vodeći svjetski sajam BAU trajao je šest dana i pokazao raznolikosti građevinske industrije fokusirajući se na glavne teme sajma -izazovi klimatskih promjena, digitalna transformacija, budućnost stanovanja, resursi i recikliranje te modularna gradnja.
Energetska učinkovitost i briga o okolišu
“Vjerujem da je na sajmu prikazano u najvećoj mjeri ono što i očekujemo u današnje vrijeme, a to je vrijeme energetske učinkovitosti, brige o okolišu, zelene gradnje, isto tako dekarbonizacija, problemi sa energentima koji se sigurno odražavaju i na razvoj cijelog graditeljskog sektora”, govori arhitekt Tihomil Matković.
Ono što također očekuje je i promišljanje o kulturi građenja u Europi, koja je značajna tema i novog europskog bauhausa, odnosno jedne velike teme koju razvija Europska komisija, a koja bi zapravo trebala doprinijeti kvaliteti gradnje cijele Europe pa jednako tako i Hrvatske.
Građevinska industrija ima veliku ulogu
Klimatske promjene definiraju nove generacije, a građevinska industrija ima ključnu ulogu u vođenju kolektivne globalne zajednice prema smanjenju emisija ugljika. Građevinarstvo trenutno čini 39 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i suočava se s novim zakonima o energetskoj učinkovitosti i održivosti.
“Prva tema počinje odmah u samom planiranju, zatim slijedi druga faza, a to je izvođenje, treća faza je korištenje i na kraju reciklaža. Kroz te četiri teme Schüco radi fokus na kontroli karbona, i na taj način će kroz te četiri faze doći do smanjenja karbona u građevinarstvu. Naravno, to je proces koji će trajati nekoliko godina i to je budućnost u kojoj će se kompletna struka fokusirati u nadolazećem periodu”, govori izlagač Emir Vehabović.
Korišteni su održivi materijali
Kompletan izložbeni prostor sajma BAU napravljen je korištenjem održivih materijala, a u gradnji su sudjelovala njemačka i švicarska tehnološka sveučilišta te instituti. Cijeli jedan paviljon bio je posvećen inovacijama gdje su predstavljena rješenja i proizvodi za gradnju budućnosti.
“Sve te stvari koje se razvijaju, a ako još nisu u primjeni, bit će, pitanje je vremena. Naravno da neke ne zažive, ali ako se netko ozbiljno posveti nekom proizvodu i ozbiljno ga razvija, apsolutno se stvar koristi, svi idu u tom smjeru”, ističe arhitektica Zora Salopek – Baletić.
Modularna, serijska gradnja obećavajuće je višenamjensko rješenje za nedostatak stambenog prostora, a smanjuje i dugotrajne procese planiranja te nedostatak materijala. Bau je bio idealno mjesto za predstavljanje novih rješenja u modularnim konstrukcijama.
Sve veći broj hrvatskih izlagača
Na sajmu je bilo više od 250 000 posjetitelja, a među njima i hrvatski arhitekti kojima je susret s proizvođačima i upoznavanje s novitetima na tržištu značajan.
“Pokazuje se već i brojem hrvatskih izlagača kojih je ovdje nemali broj, jednako kao što ima i talijanskih izlagača, da je ovo značajan sajam i za naše hrvatsko područje djelovanja, a svakako je i na svjetskim razmjerima uistinu veliki sajam gdje se ono najnovije iz graditeljskog sektora može vidjeti”, ističe Matković.
“Nama arhitektima je važno da s vremena na vrijeme obiđemo ovo, naravno da je danas sve dostupno na internetu, ali zapravo ponekad ne znate što da tražite, a ovdje ćete naići na neke nove ideje, poglede”, govori Salopek – Baletić.
Prema studijama UN-a, globalno društvo raste nešto sporijim tempom ali će do 2050. godine dosegnuti 9.7 milijardi ljudi. Sukladno tome, postat će sve važnije drugačije koristiti postojeće nekretnine, a koncepti održivog stanovanja, koji štede resurse i strategije za prenamjenu prostora, traženije su nego ikad. Bau 2023 bavio se i tim građevinskim izazovom, kao i korištenjem umjetne inteligencije i robotike u građevinskoj industriji.
Stilovi u arhitekturi
Mala povijest arhitekture kroz stilove
Razumijevanje stilova pomaže nam da današnje gradove čitamo svjesnije i promišljenije oblikujemo prostore u kojima živimo
Kako su se mijenjali prostori – i način na koji u njima živimo
Arhitektura je jedan od najtrajnijih zapisa ljudske civilizacije. Dok se društva, tehnologije i ideje neprestano mijenjaju, prostori koje gradimo ostaju kao materijalni tragovi načina na koji živimo, razmišljamo i organiziramo svakodnevicu. Povijest arhitekture kroz stilove nije niz estetskih smjena, već priča o tome kako se čovjek odnosio prema prostoru, zajednici i samome sebi.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Svaki arhitektonski stil nastaje kao odgovor na konkretne potrebe svoga vremena. Ponekad je to potreba za sigurnošću, ponekad za reprezentacijom, duhovnošću, učinkovitošću ili identitetom. Upravo zato stilovi nisu zatvorene epohe, već se nadovezuju jedan na drugi, reagirajući na promjene u društvu i kulturi življenja.
Antika – arhitektura javnog života i zajednice
(otprilike od 7. stoljeća pr. Kr. do 5. stoljeća)
U antičkom svijetu svakodnevni život odvijao se ponajprije u javnom prostoru. Trgovi, hramovi, kupališta i kazališta bili su mjesta političkog odlučivanja, društvenih susreta i kulturnih događanja, dok je privatni prostor imao sporednu ulogu.
Arhitektura se temelji na jasnoći proporcija, simetriji i redu, a monumentalne građevine izražavaju stabilnost, moć i organiziranost države ili grada.
Neki od reprezentativnih primjera su Partenon u Ateni i Kolosej u Rimu u svijetu te Dioklecijanova palača u Splitu i Arena u Puli u Hrvatskoj.
Rani srednji vijek – arhitektura povlačenja i duhovnog središta
(od 6. do 10. stoljeća)
Nakon pada Rimskog Carstva gradovi gube svoju nekadašnju važnost, a život se fragmentira i povlači u manje, zatvorene zajednice. Arhitektura se koncentrira oko sakralnih građevina koje postaju središta duhovnog, ali i društvenog života.
Prostor se ne oblikuje radi udobnosti ili reprezentacije, već radi simbolike, trajnosti i osjećaja sigurnosti u razdoblju političke i društvene nestabilnosti.
Neki od reprezentativnih primjera su Palatinska kapela u Aachenu u svijetu te crkve sv. Donata u Zadru i sv. Križa u Ninu u Hrvatskoj.
Romanika – arhitektura sigurnosti i zatvorenog svijeta
(11. i 12. stoljeće)
Romanika se razvija u vremenu čestih sukoba i nesigurnosti, pa arhitektura poprima masivne, teške i zatvorene oblike. Debeli zidovi, mali prozori i jednostavni volumeni stvaraju osjećaj zaštite i trajnosti.
Život se odvija unutar jasno definiranih okvira, a crkve i samostani postaju središta rada, obrazovanja i svakodnevnog okupljanja zajednice.
Neki od reprezentativnih primjera su katedrala u Pisi u svijetu te romanička jezgra Trogira i katedrala sv. Stošije u Zadru u Hrvatskoj.
Gotika – arhitektura svjetla, rasta i urbanog života
(od 12. do 15. stoljeća)
Razvojem trgovine i jačanjem gradova arhitektura se uzdiže u visinu i otvara svjetlu. Tehnički napredak omogućuje vitke konstrukcije, velike prozore i vitraje, a prostor dobiva novu duhovnu i simboličku dimenziju.
Katedrale postaju vizualna i društvena središta gradova, dok se urbanizam razvija oko javnih prostora, cehova i trgova.
Neki od reprezentativnih primjera su katedrale Notre-Dame u Parizu i Chartres u svijetu te Zagrebačka katedrala i katedrala sv. Stjepana u Hvaru u Hrvatskoj.
Renesansa – arhitektura čovjeka i svakodnevice
(15. i 16. stoljeće)
Renesansa vraća čovjeka u središte prostora i promatra arhitekturu kao racionalno oblikovan okvir svakodnevnog života. Inspiracija antičkim uzorima donosi jasnoću, simetriju i sklad.
Stanovanje postaje ugodnije, prostori se logično organiziraju, a grad se promatra kao cjelina prilagođena ljudskoj mjeri i društvenom životu.
Neki od reprezentativnih primjera su Firenca i Villa Rotonda u svijetu te renesansna urbana cjelina Dubrovnika i Trogira u Hrvatskoj.
Barok – arhitektura dojma i društvene moći
(17. i 18. stoljeće)
Barokna arhitektura prostor oblikuje kao snažan emocionalni doživljaj. Dinamične forme, raskošni interijeri i naglašene vizure služe stvaranju dojma moći i autoriteta.
Način života viših društvenih slojeva obilježen je ceremonijom i reprezentacijom, a arhitektura jasno odražava društvenu hijerarhiju.
Neki od reprezentativnih primjera su palača Versailles i barokni Rim u svijetu te Varaždin i crkva sv. Katarine u Zagrebu u Hrvatskoj.
19. stoljeće – grad kao organizirani sustav života
Industrijska revolucija donosi snažne promjene u načinu života i gradnje. Stanovanje, higijena i infrastruktura postaju ključne teme urbanog planiranja.
Gradovi se planski oblikuju kroz avenije, parkove i javne institucije, a arhitektura se sve više prilagođava potrebama rastuće građanske klase.
Neki od reprezentativnih primjera su bečka Ringstrasse i secesijska Barcelona u svijetu te Zelena potkova u Zagrebu i urbana jezgra Osijeka u Hrvatskoj.
Moderna – arhitektura novog načina življenja
(prva polovica 20. stoljeća)
Moderna arhitektura odgovara na ubrzani ritam industrijskog društva i uvodi funkcionalne, svijetle i racionalne prostore. Ornament se odbacuje, a naglasak stavlja na konstrukciju, funkciju i higijenu.
Stan se promatra kao promišljena cjelina koja mora podržavati svakodnevni život, zdravlje i dugoročnu kvalitetu stanovanja.
Neki od reprezentativnih primjera su Bauhaus i Villa Savoye u svijetu te zagrebačka moderna stambena arhitektura u Hrvatskoj.
Suvremena arhitektura – prostor identiteta i održivosti
(kraj 20. i 21. stoljeće)
Današnja arhitektura ne pripada jednom stilu, već kombinira tehnologiju, održivost, lokalni kontekst i autorski izraz. Umjesto univerzalnih rješenja, naglasak se stavlja na prilagodbu stvarnim potrebama korisnika.
Kvaliteta života ponovno postaje ključno mjerilo, a prostor se vrednuje prema tome koliko podržava svakodnevicu, zajednicu i odnos prema okolišu.
Neki od reprezentativnih primjera su Heydar Aliyev Center u svijetu te Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hotel Lone u Rovinju u Hrvatskoj.
Povijest arhitekture kroz stilove
Povijest arhitekture kroz stilove pokazuje da se prostor neprestano prilagođava čovjeku, ali i da čovjek kroz prostor izražava svoje vrijednosti, ambicije i način života.
Razumijevanje tih stilova pomaže nam da današnje gradove čitamo svjesnije i promišljenije oblikujemo prostore u kojima živimo.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
