Arhitektura i dizajn
BAU 2023: Odgovori na izazove u arhitekturi i gradnji
Prošloga tjedna u Münchenu održan je vodeći svjetski sajam građevinarstva. Izlagači su pokazali najnovija dostignuća iz područja građevinarstva, arhitekture, materijala za gradnju i sustava koji se primjenjuju u gradnji. Sajam je posjetila i naša ekipa.
Više od dvije tisuće izlagača
Nakon 4 godine pauze u Münchenu je održan BAU, najveći svjetski sajam arhitekture, građevinskih materijala i sistema. Sajam se prostirao na čak 200.000 četvornih metara, a više od 2200 izlagača iz 47 zemalja, predstavilo je svoje proizvode i novitete. Osim izloženog i demonstracijskog dijela, posjetiteljima je ponuđena opširna podrška u smislu seminara i foruma.
Vodeći svjetski sajam BAU trajao je šest dana i pokazao raznolikosti građevinske industrije fokusirajući se na glavne teme sajma -izazovi klimatskih promjena, digitalna transformacija, budućnost stanovanja, resursi i recikliranje te modularna gradnja.
Energetska učinkovitost i briga o okolišu
“Vjerujem da je na sajmu prikazano u najvećoj mjeri ono što i očekujemo u današnje vrijeme, a to je vrijeme energetske učinkovitosti, brige o okolišu, zelene gradnje, isto tako dekarbonizacija, problemi sa energentima koji se sigurno odražavaju i na razvoj cijelog graditeljskog sektora”, govori arhitekt Tihomil Matković.
Ono što također očekuje je i promišljanje o kulturi građenja u Europi, koja je značajna tema i novog europskog bauhausa, odnosno jedne velike teme koju razvija Europska komisija, a koja bi zapravo trebala doprinijeti kvaliteti gradnje cijele Europe pa jednako tako i Hrvatske.
Građevinska industrija ima veliku ulogu
Klimatske promjene definiraju nove generacije, a građevinska industrija ima ključnu ulogu u vođenju kolektivne globalne zajednice prema smanjenju emisija ugljika. Građevinarstvo trenutno čini 39 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i suočava se s novim zakonima o energetskoj učinkovitosti i održivosti.
“Prva tema počinje odmah u samom planiranju, zatim slijedi druga faza, a to je izvođenje, treća faza je korištenje i na kraju reciklaža. Kroz te četiri teme Schüco radi fokus na kontroli karbona, i na taj način će kroz te četiri faze doći do smanjenja karbona u građevinarstvu. Naravno, to je proces koji će trajati nekoliko godina i to je budućnost u kojoj će se kompletna struka fokusirati u nadolazećem periodu”, govori izlagač Emir Vehabović.
Korišteni su održivi materijali
Kompletan izložbeni prostor sajma BAU napravljen je korištenjem održivih materijala, a u gradnji su sudjelovala njemačka i švicarska tehnološka sveučilišta te instituti. Cijeli jedan paviljon bio je posvećen inovacijama gdje su predstavljena rješenja i proizvodi za gradnju budućnosti.
“Sve te stvari koje se razvijaju, a ako još nisu u primjeni, bit će, pitanje je vremena. Naravno da neke ne zažive, ali ako se netko ozbiljno posveti nekom proizvodu i ozbiljno ga razvija, apsolutno se stvar koristi, svi idu u tom smjeru”, ističe arhitektica Zora Salopek – Baletić.
Modularna, serijska gradnja obećavajuće je višenamjensko rješenje za nedostatak stambenog prostora, a smanjuje i dugotrajne procese planiranja te nedostatak materijala. Bau je bio idealno mjesto za predstavljanje novih rješenja u modularnim konstrukcijama.
Sve veći broj hrvatskih izlagača
Na sajmu je bilo više od 250 000 posjetitelja, a među njima i hrvatski arhitekti kojima je susret s proizvođačima i upoznavanje s novitetima na tržištu značajan.
“Pokazuje se već i brojem hrvatskih izlagača kojih je ovdje nemali broj, jednako kao što ima i talijanskih izlagača, da je ovo značajan sajam i za naše hrvatsko područje djelovanja, a svakako je i na svjetskim razmjerima uistinu veliki sajam gdje se ono najnovije iz graditeljskog sektora može vidjeti”, ističe Matković.
“Nama arhitektima je važno da s vremena na vrijeme obiđemo ovo, naravno da je danas sve dostupno na internetu, ali zapravo ponekad ne znate što da tražite, a ovdje ćete naići na neke nove ideje, poglede”, govori Salopek – Baletić.
Prema studijama UN-a, globalno društvo raste nešto sporijim tempom ali će do 2050. godine dosegnuti 9.7 milijardi ljudi. Sukladno tome, postat će sve važnije drugačije koristiti postojeće nekretnine, a koncepti održivog stanovanja, koji štede resurse i strategije za prenamjenu prostora, traženije su nego ikad. Bau 2023 bavio se i tim građevinskim izazovom, kao i korištenjem umjetne inteligencije i robotike u građevinskoj industriji.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.
Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.
Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.
Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.
Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Frank Gehry: Arhitekt koji je zgrade pretvarao u skulpture
U petak, 5. prosinca, preminuo je Frank O. Gehry — vizionar čije su fluidne forme i hrabre strukture obilježile suvremenu arhitekturu i inspirirale generacije.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno ostavio trag u promišljanju moderne arhitekture. Gehry je bio poznat po arhitekturi koja više nalikuje kiparstvu nego tradicionalnoj gradnji. Zgrade koje je projektirao često imaju zakrivljene, valovite, asimetrične formacije. Metal, staklo, čelik i druge neklasične kombinacije postaju dio organskog, ponekad gotovo futurističkog ili nadrealnog doživljaja.
Ovaj pristup — ponekad dramatičan, ponekad provokativan — natjerao je promatrače da preispitaju što arhitektura može biti: ne samo funkcionalna, nego i emotivna, simbolična vizualna izjava.
Iako ga mnogi smatraju američkim arhitektom Frank Gehry rođen 28. veljače 1929. u Torontu. Godine 1947. seli u Kaliforniju i 1951. završava studiji arhitekrure na University of Southern California. Nakon kraćeg iskustva rada u uredima Welton Becket&Associates i onom Victora Gruena, 1962. osniva svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu.
Već u ranim radovima manifestirala se njegova želja da odbaci hladnu, strogu uobičajenu modernističku estetiku i da stvara na način koji je eksperimentalniji i osobniji — neobični oblici, neočekivani materijali, fluidne linije.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Eksperimenti s namještajem i “spretnim materijalima”
U kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih lansirao je kolekciju namještaja pod nazivom Easy Edges — seriju stolica i stolova od višeslojno presavinutog kartona. Materijala koji je u to vrijeme mnogima djelovao trivijalno, Gehry je pretočio u neočekivano čvrste, praktične i vizualno jedinstvene objekte.
Prvi arhitektonski zaokret — kuća u Santa Monici
Prekretnica u Gehryjevoj karijeri dogodila se 1978. kada je rekonstruirao vlastitu kuću u Santa Monici. Staru drvenu kuću — običan američki bungalow — “umotao” je u slojeve industrijskih materijala: metalne ploče, lančanu ogradu, staklo i neobrađeno drvo. Time je stvorio dramatičnu, dekonstruiranu formu koja je izazvala negodovanje susjeda, ali i ogromno zanimanje arhitektonske javnost. Ta kuća nije bila samo dom — bila je izjava: arhitektura ne mora biti uglađena i “skupa”, može biti sirova, iskrena, eksperimentalna. Gehry više nije bio samo arhitekt — postao je inovator, ekscentrik, nekonvencionalni umjetnik koji preispituje granice prostora.
Najznačajniji radovi – kada arhitekura postane skulptura
Kako se njegova karijera razvijala, Gehry je dobijao sve veće zadatke — i slobode. U osamdesetim i devedesetim godinama počeli su ključni međunarodni projekti koji su ga učinili legendom.
Guggenheim Museum Bilbao
Guggenheim Museum Bilbao, otvoren 1997., predstavlja možda njegovo najprepoznatljivije djelo i nezaobilazan simbol suvremene arhitekture. Njegova fasada obložena titanijem — savijena, valovita, razigranih oblika — daje zgradi dinamičan, gotovo živ karakter. Kao da je građevina u stalnom pokretu. Unutrašnjost muzeja, s fluidnom raspodjelom prostora i atrijima, omogućava slobodan protok posjetitelja i igru svjetla i sjene — često su istaknutu kao dio jedinstvene čarolije prostora. No značaj Guggenheima u Bilbau nadilazi estetiku: projekt je pokrenuo veliku kulturnu i gospodarsku preobrazbu grada — fenomen poznat kao Bilbao effect. U prvim godinama nakon otvaranja, milijuni posjetitelja izmijenili su percepciju grada. Time je dokazano da arhitektura — atraktivna, hrabra, neuobičajena — može redefinirati urbani identitet.
Walt Disney Concert Hall
Walt Disney Concert Hall, dovršen 2003., svakako je jedan od najvažnijih kulturnih objekata Los Angeles-a. Zgrada je ujdeno i jedan od najboljih primjera kako arhitektura i akustika mogu spojiti estetiku i funkcionalnost. Eksterijer zgrade čine valovite, zakrivljene površine od brušenog nehrđajućeg čelika. Paneli koji svjetlucaju na suncu i reflektiraju svjetlost grada dijeluju poput jedra broda zarobljena u urbanim vjetrovima. Taj “pokret” u metalu, simbolizirajući glazbu, ritam i dinamiku Los Angelesa, postao je vizualni potpis Gehryjevog pristupa.
Dancing House u Pragu
Među Gehryjevim najpoznatijim europskim projektima ističe se i Dancing House u Pragu (1996.), zgrada koju je realizirao u suradnji s arhitektom Vlado Milunićem. Smještena uz rijeku Vltavu, na mjestu koje je dugo čekalo obnovu nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, Dancing House postala je simbol moderne transformacije povijesnog grada. Sastavljena od dva kontrastna volumena — jednog valovitog, staklenog oblika koji djeluje nestabilno i plesno, te drugog čvršćeg, cilindričnog, “ukoso” raščlanjenog kamenom — građevina je ubrzo dobila nadimak “Fred and Ginger”, prema slavnom plesnom dvojcu. Gehry je kasnije isticao da nije želio da se taj naziv koristi službeno, ali ideja pokreta, ritma i plesne dinamike ostala je ključna za razumijevanje zgrade. Dancing House označava i važan trenutak u njegovom opusu — pokazuje kako Gehry uspijeva uvesti fluidnost, razigranost i eksperimentalnu energiju u urbane cjeline koje su povijesno stroge, ali istovremeno poštovati kontekst, ljestvicu i duh mjesta. Danas se smatra jednim od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture u Pragu.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno promijenio tijek moderne arhitekture. Njegova sposobnost da kombinira skulpturalnu slobodu s funkcionalnošću rezultirala je građevinama koje nisu samo prostori, nego doživljaji—arhitektonska djela koja iznova definiraju odnos između materijala, forme i emocije. Gehryjev rad predstavlja nepresušan izvor inspiracije i dokaz da arhitektura može biti jednako provokativna, poetična i inovativna kao i svaka druga umjetnička disciplina.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
