Arhitekti i arhitektonski projekti
Mislav Salitrežić: Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Od dječjih snova do projektiranja stadiona
Nogometni klub Osijek u novoj je sezoni dobio najmoderniji stadion u Hrvatskoj – Opus Arenu.
Projekt vrijedan višegodišnjeg truda i planiranja projekt je mladog arhitekta Mislava Salitrežić, koji se prisjeća kako je od dječjih igara s Lego kockicama došao do dizajniranja jednog od najimpresivnijih sportskih objekata u regiji.
Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Mislav Salitrežić odmalena je pokazivao sklonost prema građenju i oblikovanju prostora. Odrastao je uz oca građevinskog inženjera, a ljubav prema arhitekturi razvijala se postupno.
“Uvijek sam govorio da ću biti ono što je tata. Nisam znao razliku između arhitekta i građevinca, ali kada sam shvatio da arhitekt odlučuje o izgledu građevina koje oblikuju gradove, sve mi je postalo jasno.”
Iako su mu u djetinjstvu snovi lutali od pilota do inženjera, odluka o arhitekturi pala je rano. Danas ne može zamisliti da radi bilo što drugo.
Od prvog nacrta do stadiona, koji su bili prvi projekti koje si radio?
Put prema velikim projektima započeo je – malim koracima.
“Prvi zadatak bio mi je nacrtati WC u robnoj kući IKEA. Pomislio sam, netko će to pregledati, ali rekli su mi – moraš to sam riješiti.”
Izazov za izazovom, iskustvo se brzo gomilalo. Rad na industrijskim i trgovačkim objektima proširio je vidike, ali arhitektura je uvijek ostala cilj.
“S vremenom smo se u firmi pokušali više usmjeriti na arhitekturu. To je dug proces, ali s vremenom se otvaraju prave prilike.”
Najveća prilika došla je u obliku projektiranja osječkog stadiona – zadatak koji je preoblikovao njegovu karijeru.
Kako je nastala Opus Arena?
Projekt stadiona trajao je čak pet godina. Prvotna ideja bila je gradnja manjeg stadiona s jednom tribinom, no kako su rasle ambicije, rastao je i projekt.
“U početku je bilo puno sastanaka i uvjeravanja. Investitori su željeli nešto skromnije, ali ubrzo se javila ideja da Osijek zaslužuje pravi nogometni stadion. I onda – krenuli smo.”
Opus Arena prvi je nogometni stadion u Hrvatskoj izgrađen u posljednjih 50 godina. Smješten uz rijeku Dravu, u srcu Slavonije, danas je ponos grada i regije.
Inspiracija iza dizajna
Za dizajn ovakvog objekta, trebalo je puno istraživanja. Salitrežić i njegov tim proučili su stotine sličnih stadiona u Europi i svijetu.
“Čitali smo i komentare navijača – što im smeta, što vole, kakva iskustva žele na stadionu. Svaka sitnica može utjecati na percepciju arhitekture.”
Opus Arena ima engleski tip stadiona, što znači da su tribine blizu travnjaka, bez atletskih staza. To omogućuje bolju atmosferu i intenzivniji doživljaj utakmica.
“Htjeli smo da stadion ne izgleda masivno i teško, već lagano i moderno. Zato dominira bijela boja, a prozirna fasada reflektira zalazak sunca, stvarajući posebne efekte.”
Što te inspiriralo, zašto uopće Arena izgleda tako kako izgleda?
“Ne mogu sad reći da sam povukao jedan potez rukom kao što je Sydney opera ili Eiffelov toranj, uvijek kažu da se vrhunska arhitektura može nacrtat potez jednom rukom. Ovdje smo puno truda, puno je stvari, puno varijabli da bi se dobio konačni proizvod jer specifičnost kod stadiona i zašto mi je to drag projekt, jer on je dijelom infrastruktura
Inspiracija je više došla iz puno sitnih varijabli koje utječu na kako će nešto izgledat, gdje se nalazi, kakve su boje u tom prostoru, to zelenilo, nismo htjeli nešto tamno, nego da bude nešto svijetlo ili lagano. Zato je njegova primarna boja je bijela, bijeli stupovi, bijeli krov, bijela fasadna, polu providna ovojnica koja se u sumrak reflektira zalazak sunca pa se tu pojavljuju
neke nove boje.
Osjećaj kada vidiš vlastiti stadion
Nakon godina planiranja i rada, došao je trenutak kada je stadion postao stvarnost.
“Dok ne vidimo prvi bager, mi arhitekti ne vjerujemo da će se nešto zaista izgraditi.”
Kada je Opus Arena konačno završena, osjećaj je bio neponovljiv.
Što je sljedeće?
Nakon Opus Arene, Salitrežić nije imao puno odmora. Prvo je uslijedio projekt obiteljske kuće, a zatim logistički distributivni centar.
No, sada radi na još jednom stadionu – rekonstrukciji Kranjčevićeve u Zagrebu.
“Lakše je sada kada imamo iskustvo. No, osjećam još veću odgovornost – ipak je to Zagreb, drugačije okruženje.”
Osječka tvrtka Sirrah projekt, u kojoj Salitrežić danas djeluje, preuzela je izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije NK Zagreb stadiona u Kranjčevićevoj.
Kada je riječ o budućim projektima, ne voli pričati o snovima – radije ih naziva planovima.
“Netko može reći da su to snovi, ali ako ih postaviš kao cilj, možda im se i približiš.”, zaključio je Mislav Salitrežić.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
