Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Podzemne željeznice koje oduzimaju dah

Podzemne željeznice neizostavan su element urbanog života mnogih svjetskih gradova. Prijevoz gradom čine bržim i jednostavnijim, no u većini slučajeva riječ je o pomalo bezličnim prostorima. Donosimo vam osam podzemnih željeznica koje privlače pozornost svojim jedinstvenim dizajnom.

Moskovska podzemna željeznica

Nakon Tokija, Moskva ima drugu najprometniju podzemnu željeznicu na svijetu kroz koju dnevno procirkulira oko 7 milijuna ljudi. Metro je dugačak 305 kilometara te sadrži čak 185 stanica, a iako se neke postaje ničime ne razlikuju od standardnog dizajna metro stanica, neke su uistinu veličanstvene. Jedna od najljepših i najstarijih je postaja Komsomolskaya izgrađena 30-tih godina prošloga stoljeća koju krase bogati ornamentalni ukrasi, raskošni lusteri i stupovi.

Moskovska podzemna željeznica Dom2

Njujorška postaja “Abandoned City Hall”

Iako je zatvorena za javnost, Njujorška postaja “Abandoned City Hall” može se razgledati samo tijekom rijetkih turističkih obilazaka. Postaja je zatvorena 1945. godine, a od tad je za javnost otvorena samo jednom. Rijetki sretnici koji ju uspiju vidjeti mogu posvjedočiti ljepoti njenog dizajna i bogatoj arhitekturi prve polovice 20. stoljeća.

Njujorška postaja “Abandoned City Hall” Dom2

Podzemna željeznica u gradu Tapei

Metro glavnog tajvanskog grada popularnost je stekao zbog svojeg živahnog dizajna kojeg oplemenjuju raznobojni vitraji, murali, svjetlosne i interaktivne instalacije te mnoga druga umjetnička djela. Tako je prostor poprimio izgled svojevrsne umjetničke galerije, što ga čini ugodnim i privlačnim mjestom.

Podzemna željeznica u gradu Tapei Dom2

Stockholmski Metro

Metro glavnog švedskog grada Stockholma mnogi smatraju jednim od najljepših podzemnih željeznica na svijetu, a čak je i prozvan “najdužom umjetničkom galerijom na svijetu”. Postaje na plavoj liniji posebno su atraktivne, a neke od njih karakterizira grubo obrađeni kamen koji modernom ambijentu daje prirodni izgled. Upečatljiva je i stanica Rissne čija oba zida krasi informativna freska o povijesti civilizacije.

Stockholmski Metro Dom2

Metro u Washingtonu

Metro u glavnom gradu Sjedinjenih Država slovi kao jedan od vizualno najdomljivijih sistema podzemnih željeznica u toj zemlji. Većina postaja izrađena je od betona s uzorkom kartonske kutije za jaja, a dizajn potpisuje arhitekt Harry Weese. Progresivan dizajn u prostor donosi dovoljne količine prirodnog svjetla koje u kombinaciji s dobrom umjetnom rasvjetom, metro čini sigurnijim.

Metro u Washingtonu Dom2

Podzemna željeznica u Frankfurtu

U petom najvećem njemačkom gradu, U-Bahn dnevno preveze oko 300 tisuća ljudi, kroz 86 postaja i preko 64 kilometara tračnica. Dizajn stanica varira od modernih do onih razigranih, živog kolorita. Posebna atrakcija je ulaz u frankfurtski U-Bahn u obliku vagona podzemne željeznice koji se probija kroz površinu.

Podzemna željeznica u Frankfurtu Dom2

Metro u kazahstanskom gradu Almathy

Kazahstanski metro je najmlađi metro na svijetu koji je svoja vrata otvorio 1.prosinca 2011. godine i tako postao drugi sistem podzemne željeznice na prostoru središnje Azije. Dizajn koji je istovremeno moderan i klasičan odlikuju geometrijski uzorci, vitraji te mnoštvo rasvjetnih tijela među kojima se posebno ističu ornamentalni lusteri. Gradnja metroa trajala je 23 godine.

Metro u kazahstanskom Almathyu Dom2

Podzemna željeznica “Montreal Metropolitan”

Baš poput metroa u Moskvi i Taipeiu, podzemna željeznica u Montrealu svojevrsni je izložbeni prostor mnogim umjetničkim djelima. Preko 50 postaja dekorirano je s više od stotinu umjetničkih instalacija poput murala, skulptura i vitraja poznatih kanadskih umjetnika, među kojima je i slavni umjetnički pokret Automatistes.

Montreal metropolitan metro Dom2
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice