Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Od podruma do krova – najljepša hrvatska vila

Kad se spoje hrvatski projektanti, proizvođači, izvođači radova i investitori nastaje nešto autohtono. Nastaje zapravo jedna od najljepših vila u Hrvatskoj. Posjetili smo je u pitoresknom istarskom mjestu Ribari. A njezina ljepota će vas razoružati.

Vila dostojna careva, tako bismo mogli opisati prvu “hrvatsku vilu” koja se smjestila u Istri. Ime “Valens Residences” dobila je po rimskom caru Valensu koji je sredinom četvrtog stoljeća rođen u Vinkovcima.

prva-hrvatska-vila-domnakvadrat

“Projektni zadatak je bio veoma specifičan, investitorica je rekla da želi kuću koja će biti prva hrvatska vila, dakle, svaka sitnica, svaki djelić ove kuće, materijali koji su upotrebljavani, oprema, je proizvedena ili dobavljena u Hrvatskoj. Znači stopostotni hrvatski proizvod”, kaže Maja Bručić, mag.ing.arhitekture čiji je tim vilu osmislio.

Arhitektice su otišle i korak dalje, pa su kroz interijer vile provukle reinterpretacije hrvatskih umjetnika, poput Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Celestina Medovića i mnogih drugih koje je na platno prenio Dejan Kljun.

slika-blagovaonica-domnakvadrat

A tu su i djela brojnih hrvatskih književnika, poput Miroslava Krleže i Augusta Šenoe, koja krase biblioteku.

biblioteka-hrvatska-vila-domnakvadrat

Arhitektice su najviše ponosne što se ovim projektom pokazalo da i u Hrvatskoj imamo kvalitetne proizvode, opremu i materijale. Jedan od tih materijala je i crijep. Riječ je o Wienerbergerovom brendu Tondach proizvedenom u Đakovu.

crijep-bijeli-tondach-domnakvadrat

“Specifičnost našeg crijepa je u tome da, kao osnovna sirovina koristi se visokokvalitetna glina, koja pri visokim temperaturama pečenja, znači preko 1000 ⁰C stvori jedan odličan vrhunski proizvod”, pojašnjava Damir Beletić iz Wienerbergera.

Također, Tondach u svom asortimanu nudi kompletna sistemska rješenja za krov, što je korišteno i u ovom objektu što svakako pridonosi dugotrajnosti i boljoj životnoj klimi u kući.

Od samog ulaza vila obara s nogu

ulazna-vrata-izvana-vila-domnakvadrat

Otvaranje vrata vile izaziva vau efekt jer ono što se krije iza njih nalik na one u dvorcima, je nešto neopisivo. Prekrasno dizajniran dnevni boravak u kojem su se smjetili kauč i dvije fotelje čiju izradu, kao i ostali namještaj, potpisuje Sella Design iz Vinkovaca, upotpunio je tepih sa šahovnicom SagaSaga. S jedne strane biblioteka, a s druge kameni kamin preko kojeg pogled seže u blagovaonicu.

Osim slike i prekrasnog namještaja, blagovaonicu krasi luster specifičnog izgleda za što se, kao i za ostala rasvjetna tijela, pobrinula rasvjeta Corda projekt.

blagovaonica-valens-residences-domnakvadrat
luster-blagovaonica-domnakvadrat

Pogled potom vodi u vrlo modernu i luksuznu kuhinju opremljenu Končar kućanskim aparatima. Dok se u prekrasno dizajnirane ormare, također proizašli iz Sella Designa, smjestilo posuđe iz Inkera u Zaprešiću.

kuhinja-crno-drveno-moderno-domnakvadrat

U ovaj su prostor vrlo vješto smještene drvene stepenice dodatno naglašene metalnom kontrukcijom. Njih kao i podove obložili su Parketi Spačva.

podovi-stepenice-domnakvadrat

Spavaće sobe

U spavaćim sobama cilj je bio pomiriti boje na način da svaka spavaća soba ima svoj karakter. “Tako je u ovoj spavaćoj sobi glavna tema bila slika Vlahe Bukovca koja ima reprezentativne boje poput zlatne, bakrene, žute. Te smo boje iskoristili kako bismo uredili ovu spavaću sobu”, navodi Eva Cotman, mag.ing.arhitekture.

slika-soba-domnakvadrat
spavaća-soba-crna-vila-domnakvadrat

Kako bi naglasak u sobi ostao na slici, kreveti su prekriveni nježno bijelom posteljinom proizvedenoj u Tvornici tekstila Trgovišće.

spavaća-soba-siva-domnakvadrat

Svaka soba ima i pripadajuću kupaonicu koja je skrivena iza vrata ogledala, a koje je opremio Nord Produkt. I tu smo primijetili zanimljivu kombinaciju korištenih materijala.

kupaonica-plavi-ormar-domnakvadrat
kupaonica-crni-ormar-domnakvadrat

“Ovdje smo također pokušali iskoristiti prirodne materijale, moderne materijale, kao što je ovaj mikrotoping na podu. Isto tako koristili smo kamen koji je iz lokalnog kamenoloma Kamen Pazin koji se nalazi nekoliko kilometara odavde”, dodaje Cotman.

Jer kod osmišljavanja kuća ove se arhitektice vode starom latinskom – genius loci, odnosno da se u opremanju interijera koriste lokalni materijali koji tako predstavljaju tradicionalne duhove mjesta.

kamen-pazin-kamin-domnakvadrat

Osnovna ideja bila je povezivanje prostora u jedno te povezivanje s vanjskim prostorom u jedno moderno zdanje, kaže arhitektica Bručić te dodaje: “kuća ima dosta kamena , ima topline, drveta, metala, ali ova završna obrada betona je definitivno nešto što u jednoj kuhinji kao što je ova paše najbolje jer umiruje cijelu priču i nekako daje osjećaj mirnoće, naročito kad se povezuje sa zelenilom.”

Skriveni kutak vile za opuštanje

Jedan vrlo poseban dio kuće namijenjen zabavi i opuštanju skriva se u podrumu i ima jednu zanimljivu, zapravo obiteljsku priču.

podrum-opuštanje-biljar-vila-domnakvadrat

“U ovoj prostoriji najveća se pažnja posvetila izradi šanka i vinske stalaže, zapravo kredence koja je izrađena od familijskog oraha. Naime, orah je od pradjeda od investitorice sačuvan kao takav kao materijal i evo ga, čekali su dugi niz godina da ga iskoriste za nešto posebno”, priča arhitektica Cotman.

podrum-šank-domnakvadrat

Originalna boja drveta savršeno pristaje u ovu prostoriju čiji su zeleni zidovi iz palete Chromos Svjetlost, osim slika, ukrašeni štukaturama čiju izradu potpisuje Michelangelo iz Čakovca.

štukature-zeleni-zid-podrum-domnakvadrat

A ne treba zaboraviti ni vanjski dio vile koji jednako ostavlja bez daha.

vanjski-dio-vile-domnakvadrat

Možemo zaključiti kako je hrvatska vila vrlo atrkativno ogledalo hrvatske industrije, povijesti i umjetnosti.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice