Arhitektura i dizajn
Od podruma do krova – najljepša hrvatska vila
Kad se spoje hrvatski projektanti, proizvođači, izvođači radova i investitori nastaje nešto autohtono. Nastaje zapravo jedna od najljepših vila u Hrvatskoj. Posjetili smo je u pitoresknom istarskom mjestu Ribari. A njezina ljepota će vas razoružati.
Vila dostojna careva, tako bismo mogli opisati prvu “hrvatsku vilu” koja se smjestila u Istri. Ime “Valens Residences” dobila je po rimskom caru Valensu koji je sredinom četvrtog stoljeća rođen u Vinkovcima.
“Projektni zadatak je bio veoma specifičan, investitorica je rekla da želi kuću koja će biti prva hrvatska vila, dakle, svaka sitnica, svaki djelić ove kuće, materijali koji su upotrebljavani, oprema, je proizvedena ili dobavljena u Hrvatskoj. Znači stopostotni hrvatski proizvod”, kaže Maja Bručić, mag.ing.arhitekture čiji je tim vilu osmislio.
Arhitektice su otišle i korak dalje, pa su kroz interijer vile provukle reinterpretacije hrvatskih umjetnika, poput Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Celestina Medovića i mnogih drugih koje je na platno prenio Dejan Kljun.
A tu su i djela brojnih hrvatskih književnika, poput Miroslava Krleže i Augusta Šenoe, koja krase biblioteku.
Arhitektice su najviše ponosne što se ovim projektom pokazalo da i u Hrvatskoj imamo kvalitetne proizvode, opremu i materijale. Jedan od tih materijala je i crijep. Riječ je o Wienerbergerovom brendu Tondach proizvedenom u Đakovu.
“Specifičnost našeg crijepa je u tome da, kao osnovna sirovina koristi se visokokvalitetna glina, koja pri visokim temperaturama pečenja, znači preko 1000 ⁰C stvori jedan odličan vrhunski proizvod”, pojašnjava Damir Beletić iz Wienerbergera.
Također, Tondach u svom asortimanu nudi kompletna sistemska rješenja za krov, što je korišteno i u ovom objektu što svakako pridonosi dugotrajnosti i boljoj životnoj klimi u kući.
Od samog ulaza vila obara s nogu
Otvaranje vrata vile izaziva vau efekt jer ono što se krije iza njih nalik na one u dvorcima, je nešto neopisivo. Prekrasno dizajniran dnevni boravak u kojem su se smjetili kauč i dvije fotelje čiju izradu, kao i ostali namještaj, potpisuje Sella Design iz Vinkovaca, upotpunio je tepih sa šahovnicom SagaSaga. S jedne strane biblioteka, a s druge kameni kamin preko kojeg pogled seže u blagovaonicu.
Osim slike i prekrasnog namještaja, blagovaonicu krasi luster specifičnog izgleda za što se, kao i za ostala rasvjetna tijela, pobrinula rasvjeta Corda projekt.
Pogled potom vodi u vrlo modernu i luksuznu kuhinju opremljenu Končar kućanskim aparatima. Dok se u prekrasno dizajnirane ormare, također proizašli iz Sella Designa, smjestilo posuđe iz Inkera u Zaprešiću.
U ovaj su prostor vrlo vješto smještene drvene stepenice dodatno naglašene metalnom kontrukcijom. Njih kao i podove obložili su Parketi Spačva.
Spavaće sobe
U spavaćim sobama cilj je bio pomiriti boje na način da svaka spavaća soba ima svoj karakter. “Tako je u ovoj spavaćoj sobi glavna tema bila slika Vlahe Bukovca koja ima reprezentativne boje poput zlatne, bakrene, žute. Te smo boje iskoristili kako bismo uredili ovu spavaću sobu”, navodi Eva Cotman, mag.ing.arhitekture.
Kako bi naglasak u sobi ostao na slici, kreveti su prekriveni nježno bijelom posteljinom proizvedenoj u Tvornici tekstila Trgovišće.
Svaka soba ima i pripadajuću kupaonicu koja je skrivena iza vrata ogledala, a koje je opremio Nord Produkt. I tu smo primijetili zanimljivu kombinaciju korištenih materijala.
“Ovdje smo također pokušali iskoristiti prirodne materijale, moderne materijale, kao što je ovaj mikrotoping na podu. Isto tako koristili smo kamen koji je iz lokalnog kamenoloma Kamen Pazin koji se nalazi nekoliko kilometara odavde”, dodaje Cotman.
Jer kod osmišljavanja kuća ove se arhitektice vode starom latinskom – genius loci, odnosno da se u opremanju interijera koriste lokalni materijali koji tako predstavljaju tradicionalne duhove mjesta.
Osnovna ideja bila je povezivanje prostora u jedno te povezivanje s vanjskim prostorom u jedno moderno zdanje, kaže arhitektica Bručić te dodaje: “kuća ima dosta kamena , ima topline, drveta, metala, ali ova završna obrada betona je definitivno nešto što u jednoj kuhinji kao što je ova paše najbolje jer umiruje cijelu priču i nekako daje osjećaj mirnoće, naročito kad se povezuje sa zelenilom.”
Skriveni kutak vile za opuštanje
Jedan vrlo poseban dio kuće namijenjen zabavi i opuštanju skriva se u podrumu i ima jednu zanimljivu, zapravo obiteljsku priču.
“U ovoj prostoriji najveća se pažnja posvetila izradi šanka i vinske stalaže, zapravo kredence koja je izrađena od familijskog oraha. Naime, orah je od pradjeda od investitorice sačuvan kao takav kao materijal i evo ga, čekali su dugi niz godina da ga iskoriste za nešto posebno”, priča arhitektica Cotman.
Originalna boja drveta savršeno pristaje u ovu prostoriju čiji su zeleni zidovi iz palete Chromos Svjetlost, osim slika, ukrašeni štukaturama čiju izradu potpisuje Michelangelo iz Čakovca.
A ne treba zaboraviti ni vanjski dio vile koji jednako ostavlja bez daha.
Možemo zaključiti kako je hrvatska vila vrlo atrkativno ogledalo hrvatske industrije, povijesti i umjetnosti.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
You must be logged in to post a comment Login