Arhitektura i dizajn
Novi studentski paviljon u Osijeku parira hotelu s pet zvjezdica
S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj
Bili smo u Osijeku gdje je početkom ljetnog semestra otvoren novi studentski paviljon. S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj, a na njemu su primijenjena najnovija čuda tehnologije.
Čak 17.000 studenata – broj je koji je u Osijeku zadnjih desetak godina konstanta. A s obzirom na depopulaciju baš tog dijela Hrvatske, važno je da tako i ostane. Potreba za novim paviljonom studenskog doma pojavila se još prije pet godina, a kada je Europska unija odobrila i sredstva za gradnju, sve je bilo jednostavnije. Na natječaj su stigla 34 rada – prvu nagradu je osvojio studio NFO.
Komunikacija sa studentima
‘Za nas je bio poseban izazov što se radi o studentskom domu baš zato što je unutar našeg tima koji je projektirao bilo je ili netom izašlih mladih arhitekata s fakulteta, čak je bilo i nešto studenata koji su radili i bila je zanimljiva komunikacija s njima, kako su oni zamišljali svoj život u nekom budućem domu’, kaže Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.
Prostor za novi paviljon bio je prethodno definiran, te se radilo o vrlo izduženoj čestici na koju je trebalo smjestiti velik broj soba i dodatnih sadržaja. Uz to, izazov je predstavljala i drevna prošlost.
‘Ono što je ograničavajući faktor bio prilikom projektiranja ovog objekta je zapravo da se mi nalazimo nastarim ostacima Murse. Mi nismo mogli zgradu zapravo proširiti van one markice koja je ostala arheološki istražena, kako bi uklopili novu zgradu s postojećim paviljonima, korpus zgrade dijelimo na četiri manja dijela, između kojih su ovi stakleni javni prostori’, pojasnio je Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.
Drugačiji standardi
Današnji studentski domovi imaju drugačije standarde nego oni prije dvadesetak godina.
‘Tako naš dom, osim samih soba, ima i zajedničke kuhinje, ima vježbaonicu, praonicu, mediateku, prostor za dnevne boravke, itd., a posebno interesantno, pogotovo u Osijeku to što ima veliku garažu koja nije za automobile, već je za bicikle’, dodala je Kata.
Pri njegovu projektiranju, trebalo je razmišljati zeleno. Paviljon je energetskog razreda A+, a njegova fasada proizvodi struju. I ne samo to.
Koristi se kišnica
‘Također, projektirano je i korištenje takozvane sive vode, dakle, wc-i se ne ispiru s čistom pitkom vodom, već sa sanitarnom vodom koja je skupljena od kišnice’, istakla je Kata.
Paviljon trenutno nije popunjen jer je otvoren usred akademske godine, ali rektor vjeruje da će njegovu kvalitetu prepoznati i budući i sadašnji studenti.
‘Iskoristit ću priliku i pozvati sve, ne samo brucoše koji će od jeseni biti naši studenti, studenti Osječkoga sveučilišta, nego i studente viših godina da se jave na natječaj koji ide u lipnju i da iskoriste mogućnost zaista velikih kapaciteta koje sveučilište nudi i da za male novce žive u praktički hotelu sa pet zvjezdica’, rekao je prof. dr.sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Projektanti testirali dom
Projektanti su svojih ruku djelo već testirali. ‘Ono što je nama bilo posebno interesantno da smo neposredno nakon otvorenja doma držali neko predavanje isto u Osijeku, i onda smo zamolili da možemo prespavati u studentskom domu. Tako da smo mi kao projektanti zapravo i testirali taj dom jednim noćenjem i bilo je posebno interesantno’, dodaje Kata Marunica.
A tek kad studentima proradi mašta očekujemo da će u ovom studentskom domu biti još interesantnije.
‘Tako da je sama lokacija studentskog paviljona u centru kampusa po sebi izuzetno dobro rješenje, budući da su u kampusu locirani gotovo svi fakulteti izuzev tri, i sve na jednom mjestu, tako da studenti tu ne moraju praktički izaći iz kampusa i sve je na dohvat ruke, tu je studentski restoran, i zaokružena čitava jedna cjelina’, istakao je rektor Guberac. Jer u svakom gradu živahna studentska populacija je pozitivan pomak. Za to im samo treba omogućiti uvjete. Novi studentski paviljon u Osijeku korak je u tom smjeru.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Hrvatski arhitekt koji je desetljećima bio ispred svog vremena ponovno je u fokusu svijeta dizajna
Malo tko zna da je ovaj hrvatski arhitekt još prije nekoliko desetljeća zamišljao gradove budućnosti, a njegov je namještaj tek ove godine predstavljen svijetu u Milanu.
Ima arhitekata koji projektiraju zgrade, a ima onih koji pokušavaju dizajnirati cijeli način života. Vjenceslav Richter bio je nedvosmisleno ovo drugo.
Arhitekt, urbanist, kipar, slikar, dizajner namještaja, scenograf… teško ga je svrstati u jednu kategoriju. Njegova su promišljanja o gradu, stanovanju i dizajnu danas aktualnija nego ikad.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Tko je bio Vjenceslav Richter?
Vjenceslav Richter (1917. – 2002.) studirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1949. godine. Ono što ga ističe u masi je opsesivna potreba da arhitekturu poveže s umjetnošću, dizajnom i svakodnevnim životom.
Za života je ostavio trag u gotovo svakom području vizualne kulture. Osmislio je jugoslavenski paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, koji je nakon kraja izložbe demontiran, prodan i ponovo sastavljen kako bi dobio novu funkciju – katolička škola u Wevelgemu. Projektirao je interijere Kazališne kavane i Kavane Corso u Zagrebu. Razvio je utopijski projekt idealnog grada Sinturbanizam koji će doživjeti brojne iteracije, pa i varijacije imena: Sinturbanizam II. i Heliopolis.
Bio je suosnivač EXAT 51, grupe koja je prekinula s dominantnim socrealizmom i uvela apstrakciju u hrvatsku umjetnost. Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti prikazana je kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva, grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj ove ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika.
Osim u Muzeju suvremene umjetnosti, umjetnički radovi Vjenceslava Richtera nalaze se u mnogim muzejima diljem svijeta, među kojima su The Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Museum of Contemporary Art Kiasma u Helsinkiju, Museo Civico u Padovi i dr.
I na kraju, projektirao je namještaj koji je desetljećima ostao tek na razini skica, prototipova i arhivskih nacrta. Tek ove godine, na Salone del Mobile u Milanu, taj je dizajn prvi put izašao iz arhiva i ušao u stvarnu proizvodnju zahvaljujući projektu “Revisiting Richter” hrvatskog brenda Prostoria.
EXAT 51: kada je Richter promijenio hrvatsku umjetničku scenu
Početkom 1950-ih, u vrijeme kada je socrealizam bio ne samo dominantan nego i politički poželjan, Richter je zajedno s Bernardom Bernardijem, Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom osnovao grupu EXAT 51 — Eksperimentalni atelijer 51.
Njihova je ideja bila jednostavna, a za to doba gotovo provokativna: apstrakcija nije neprijatelj, nego budućnost. I više od toga — arhitektura, slikarstvo, skulptura i dizajn nisu odvojene discipline nego dijelovi jedne cjeline.
Ta sinteza umjetnosti postala je temelj svega što je Richter kasnije radio.
Expo 58: paviljon koji je ostavio Europu bez daha
Richterova izvorna zamisao bila je potpuno viseća konstrukcija — ideja toliko napredna da nije bila tehnički izvediva u tom trenutku. Konačno realizirano rješenje s čeličnim lukovima ipak je postalo simbol modernističke Jugoslavije i međunarodno priznato arhitektonsko djelo.
Nakon izložbe paviljon nije srušen već je premješten na drugu lokaciju u Belgiji i danas tamo postoji kao škola.
Sinturbanizam: grad koji nije bio za tadašnje doba
1960-ih Richter razvija koncept koji naziva Sinturbanizam, vlastitu viziju grada budućnosti.
Zamišljao je vertikalne gradove s racionalnom organizacijom prostora. Predlagao je više zelenila, strogo odvojenim prometom od stanovanja, modularnom gradnjom i megastrukturama koje mogu rasti prema potrebama zajednice. Kasnije razvija i Heliopolis, futuristički model grada koji ide još korak dalje.
Većina tih projekata nikada nije realizirana. No danas, dok Zagreb i drugi europski gradovi s mukom rješavaju pitanja prenapučenosti, dostupnog stanovanja i mobilnosti, Richterove skice izgledaju manje kao utopija, a više kao neiskorišteni priručnik.
Zašto se o Vjenceslavu Richteru ponovno govori upravo sada?
Hrvatski brend Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavio je projekt Revisiting Richter. Time je po prvi put u povijesti pokrenuo serijsku proizvodnju namještaja prema Richterovim originalnim skicama, prototipovima i arhivskim nacrtima.
Kolekcija obuhvaća pet linija — VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61 — s dvadesetak komada razvijenih iz ideja koje za Richterova života nikada nisu dobile šansu za pravu proizvodnju. Projekt su razvili dizajnerski studiji Numen/For Use, Grupa i Neisako zajedno s Prostorijinim timom.
Posebno je znakovito što mnogi od tih komada nisu nastajali kao samostalni proizvodi — nego kao dio većih arhitektonskih vizija, poput paviljona za Expo 58 ili hotelskih interijera. Tek sada, desetljećima kasnije, te ideje ulaze na globalno tržište.
Njegova kuća u Zagrebu — danas muzej koji možete posjetiti
Privatna kuća bračnog para Richter danas je dom Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter kojom upravlja Muzej suvremene umjetnosti i koja je otvorena za javnost.
Ondje se na jednom mjestu mogu vidjeti njegova arhitektura, umjetnost i način razmišljanja — u prostoru koji je sam osmislio kao produžetak vlastite filozofije. Ako vas je zaintrigirao čovjek koji je desetljećima bio ispred svog vremena, upravo je ta Zbirka najbolje mjesto za početak upoznavanja njegova rada.
Richter: arhitekt budućnosti kojeg smo tek počeli razumjeti
Vjenceslav Richter projektirao je gradove koji nikada nisu izgrađeni, dizajnirao namještaj koji je desetljećima ostao u arhivima i promišljao način života o kojem danas ponovno govorimo kroz teme održivosti, fleksibilnog stanovanja i gradova prilagođenih ljudima.
Nije bio ispred svog vremena samo zato što je stvarao futurističke ideje, već zato što je rano prepoznavao probleme koji su danas postali globalne teme — od prenapučenosti gradova do potrebe za kvalitetnijim javnim prostorom.
Danas, kada njegov namještaj prvi put ulazi u proizvodnju, a njegove urbanističke ideje ponovno privlače pažnju, jasno je da svijet možda nije zakasnio na Richtera — nego ga tek sada počinje razumjeti.
Naslovna fotografija: MSU
Arhitektura i dizajn
Od Dana Orisa do Green Energy Expoa: Najvažnija događanja za arhitekte i dizajnere u Hrvatskoj ovog proljeća
Od Zagreba do Opatije, proljetni kalendar donosi niz važnih domaćih događanja za arhitekte, dizajnere i građevinske stručnjake
Sezona stručnih okupljanja je u punom jeku. Pred nama su događanja za arhitekte i dizajnere koja donose nove ideje, trendove i prilike za povezivanje sa strukom.
Od festivala posvećenih arhitekturi i urbanizmu do konferencija koje otvaraju pitanja održive gradnje i energetske budućnosti, proljetni kalendar ispunjen je događajima koje vrijedi zabilježiti.
Ako pratite suvremenu arhitekturu, dizajn interijera, građevinske inovacije ili održive tehnologije, naredni mjeseci nude brojne prilike za edukaciju. Donose i inspiraciju, ali i priliku za networking te razmjenu iskustava unutar struke.
Dani Orisa otvaraju sezonu arhitektonskih događanja u Zagrebu
Prvo veliko događanje za arhitekte i dizajnere održava se 9. i 10. svibnja 2026. u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, gdje se održava novo izdanje Dani Orisa.
U organizaciji Oris Kuća arhitekture, ovaj međunarodni arhitektonski festival već više od dva desetljeća okuplja renomirane arhitekte, urbaniste, dizajnere i studente iz Hrvatske i inozemstva.
Posjetitelji mogu poslušati predavanja nekih od najzanimljivijih domaćih i svjetskih imena arhitekture, upoznati se s aktualnim projektima i saznati kako struka danas promišlja gradove, stanovanje i javni prostor.
Program počinje i dan ranije. U petak, 8. svibnja, u Oris Kuća arhitekture otvara se izložba Revisiting Richter, organizirana povodom 26. izdanja festivala. Projekt je prethodno predstavljen na Salone del Mobile, gdje je Prostoria predstavila novu kolekciju inspiriranu dizajnom namještaja Vjenceslava Richtera, jedne od ključnih figura hrvatskog modernizma. Riječ je o zanimljivom dodatku festivalskom programu koji povezuje arhitekturu, dizajn i domaću modernističku baštinu.
Pogledajte kako je to izgledalo prije 6 godina
Dani OIE u Opatiji donose fokus na energetsku budućnost gradnje
Od 20. do 22. svibnja 2026. Opatija postaje središte razgovora o obnovljivim izvorima energije kroz Dani OIE 2026.
Iako je riječ o energetskoj konferenciji, teme koje ondje otvaraju sve su važnije i za arhitekte, investitore i građevinski sektor.
Govorit će se o energetskoj neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom. Fokus će biti i na ulaganjima u obnovljive izvore te novim tehnologijama koje mogu smanjiti troškove energije za kućanstva i poslovne objekte.
Konferencija okuplja stručnjake, investitore i predstavnike institucija iz brojnih zemalja, a očekuje se još veći međunarodni interes nego prethodnih godina.
Green Energy Expo u Zagrebu predstavlja tehnologije budućnosti
Početkom lipnja ponovno se fokus vraća na Zagreb, gdje će se 9. i 10. lipnja 2026. u The Westin Zagreb održati Green Energy Expo Zagreb 2026.
Ovaj međunarodni sajam i konferencija donose pregled tehnologija koje će sve više utjecati na razvoj gradova i održivu gradnju. Posjetitelji će imati priliku upoznati rješenja vezana uz obnovljivi vodik, baterijske sustave za pohranu energije, obnovljive izvore energije, male modularne nuklearne reaktore, e-metanol i bio goriva. Uz izložbeni dio, održavat će se i panel rasprave te predavanja stručnjaka koji oblikuju zelenu tranziciju.
Dani HKIG-a zatvaraju bogatu sezonu stručnih okupljanja
Već dan kasnije, od 10. do 13. lipnja 2026., održavaju se 20. Dani HKIG, tradicionalno stručno okupljanje koje organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva.
Ovaj kongres namijenjen je stručnjacima iz građevinskog sektora, a program uključuje seminare, okrugle stolove i rasprave o zakonodavnim okvirima, upravljanju projektima i specijalističkim temama iz različitih grana građevinarstva. Sudionici će imati priliku pratiti aktualne promjene u industriji i povezati se s kolegama iz struke.
Proljeće prepuno prilika za inspiraciju i povezivanje
Ovogodišnja događanja za arhitekte i dizajnere pokazuju koliko se struka mijenja. Fokus više nije samo na arhitekturi i dizajnu, već i na energetici, održivosti i tehnološkim inovacijama.
Ako tražite inspiraciju za nove projekte, želite pratiti trendove ili proširiti profesionalnu mrežu, pred vama je sezona koju vrijedi iskoristiti.
A ako vas zanima što se ove godine događa i izvan Hrvatske, u idućem pregledu donosimo i najvažnije svjetske festivale, sajmove i konferencije koji oblikuju globalnu arhitektonsku i dizajnersku scenu.
