Arhitektura i dizajn
Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?
Arhitektura iz perspektive našeg velikog arhitekta Andrije Rusana.
Suvremena i moderno uređena obala u lošinjskoj uvali Čikat jedan je od recentnih realiziranih projekata našeg poznatog arhitekta. U sklopu projekta uređenja i obnove prekrasne uvale Andrija Rusan radio je već na rekonstrukciji hotela Bellevue.
Osim Male dvorane i Kavane Lisinski, dizajnirao je i fotelju u kojoj smo ga intervjuirali. Za Dom na kvadrat govorio je o izazovima u arhitekturi.
Proteklu 21 godinu organizator je Dana Orisa pa se prvo pitanje nametnulo samo od sebe.
Koliko je izazovno bilo organizirati Dane Orisa?
„Mi smo se u organizaciji prije par mjeseci koncentrirali da svaki dan pročitamo situaciju, izvještaj stožera, sami smo bili nekakvi prognozeri, sigurno vrlo subjektivni i nadali smo se da će četvrti val u 11.mjesecu već zapravo sasvim slegnuti. To se, nažalost nije dogodilo. I stoga, nakon održanih Dana Orisa mogu reći da sam impresioniran ljudima koji su došli, koji su se disciplinirano držali mjera“, kazao je organizator Dana Orisa.
Već znamo da je dovesti svjetski poznate arhitekte u ovako izazovnim vremenima u Zagreb gotovo nemoguća misija, ali stvari se mogu i dodatno zakomplicirati kad vam u goste treba stići dobitnik Prizkerove nagrade – takozvanog Oscara arhitekture.
Projekt Miljana
„Alvaro Siza je, ja mislim prije 13-14 godina, 13 godina recimo, bio pozvan da napravi projekt i da se gradi kapelica koja je u kolovozu ove godine napokon otvorena u Hrvatskom Zagorju. I zapravo sve skupa je trebalo biti prezentirano na Danima Orisa na način da Alvaro Siza, on nije mogao doći, ali je rekao da će vrlo rado napraviti prikaz projekta Miljana. Nažalost, doslovce dva dana pred početak dana Orisa on me konačno obavijestio da, nažalost, neće stići“, kazao je Rusan.
U manje od 48 sati arhitekt Rusan je s ekipom iz Orisa organizirao snimanje kratkog videa u kojem su prezentirali taj izuzetan projekt.
Dani Orisa djelomično su bili i online što nas je inspiriralo za iduće pitanje.
Može li u arhitekturi online zamijeniti uživo?
„Arhitektura je jedna spora djelatnost. I to smo vidjeli na ovim predavanjima. Imate projekte koji od prve skice, poziva investitora, do realizacije šalju 10, traju 10-15 godina. Ja vjerujem da se neće ništa promijeniti s ovim COVID-om što se tiče rada na arhitekturi. I ogromna većina ljudi, bez obzira kojeg su godišta, osjećaju da je prijenos ideje o arhitekturi je najbolje napraviti uživo i to nema alternative“, priznaje je Rusan.
Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta, poput klimatskih promjena?
„Ono što se događa u prirodi sa klimom, to je odgovor na ono kako se čovjek ponaša. Arhitektura je dio čovjekove djelatnosti, zapravo jako puno može doprinijeti klimatskim promjenama, odnosno umanjenju ili boljem usmjeravanju klimatskih promjena. Da li su to materijali, da li su to tehnologije, da li su to forme, da li su to razne tehnike, itd. Postoji jako puno prostora u razvoju arhitekture, a da arhitektura ostane arhitektura“, ističe Andrija Rusan.
Oblikovanje arhitekture u službi ljepote, kreativnosti i čovjeka
A da bi arhitektura bila dugotrajna i pamtljiva, ne treba zanemariti ni materijale koje arhitekti koriste. Jedan od njih je i mramor. Realizaciju razgovora s poznatim hrvatskim arhitektom omogućila je talijanska tvrtka Margraf.
Već 115 godina pretvaraju prirodu u arhitekturu i oblikuju je tako da bude u službi ljepote, kreativnosti i čovjekova blagostanja. Konstantni poticaj prema istraživanju i tehnološkoj inovaciji omogućuje im da pretvaraju prošlost u sadašnjost. S ponosom oblikuju mramor kako bi danas izgradili buduću povijest.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Od mračnog hodnika do svijetlog, otvorenog interijera: Pogledajte kako je ovaj stan dobio potpuno novi doživljaj prostora
Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku
Stan iz 70-ih na zagrebačkim Ravnicama, u neposrednoj blizini parka Maksimir, prošao je temeljitu transformaciju koja pokazuje koliko kvalitetna adaptacija stana može promijeniti način života. Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Iako je stan i u izvornom stanju imao značajnu prednost, obilje prirodnog svjetla i pogled na krošnje, njegova unutarnja organizacija to nije pratila. Upravo je zato adaptacija bila usmjerena na oslobađanje prostora, smanjenje komunikacijskih zona i stvaranje protočnog, suvremenog interijera.
Renovacija stana prije i poslije: od zatvorenog tlocrta do protočnog prostora
Stan je prije adaptacije bio ispunjen pregradama, a velik dio površine zauzimao je hodnik. Takav raspored bio je tipičan za razdoblje gradnje, no u suvremenom načinu života pokazao se kao ograničavajući.
“Stan smo zatekli s velikim udjelom hodnika i nizom pregrada koje su ograničavale njegov potencijal”, objašnjava arhitekt.
Prostorije su bile jasno odvojene – dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica – ali njihov međusobni odnos nije omogućavao maksimalno korištenje svjetla i prostora. Dnevna zona, iako smještena uz otvore, nije u potpunosti koristila potencijal prirodnog osvjetljenja.
Nakon adaptacije stana uklonjen je višak pregrada, a prostor je dobio novu protočnost. Razlika između prije i poslije najviše se očituje u dojmu – interijer je danas otvoreniji, svjetliji i vizualno povezan.
Lounge umjesto hodnika
“Postojeći raspored soba, s obzirom na raspodjelu otvora, pokazao se kao logična osnova za novo rješenje. Polazišna točka bila je pojačati prisutnost svjetla i pogleda na krošnje”, ističe arhitekt.
Umjesto klasičnog hodnika uveden je centralni prostor koji funkcionira kao svojevrsni lounge – linearna zona koja povezuje sve dijelove stana. Upravo taj prostor postaje ključna točka interijera i najveća promjena u odnosu na izvorni tlocrt.
Lounge više nije samo komunikacija, već aktivni dio stana. Opremljen je klupama, diskretnom rasvjetom i ogledalom koje reflektira svjetlo i dodatno produbljuje prostor.
Posebnu fleksibilnost omogućuju klizna vrata pune širine, koja prostor po potrebi zatvaraju ili otvaraju. Time stan postaje prilagodljiv različitim scenarijima – od otvorenog dnevnog prostora do intimnijih cjelina.
Više svjetla i povezanost s okolinom
Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je naglasiti prirodno svjetlo kao ključni element interijera. To je postignuto premještanjem spavaćih soba prema središtu stana, čime su pročelja oslobođena za dnevne zone.
Rezultat je prostor u kojem svjetlo prodire dublje u interijer, dok pogled na zelenilo Maksimira postaje sastavni dio svakodnevnog iskustva. Stan koji je prije djelovao zatvoreno danas odiše prozračnošću i smirenošću.
Pametna organizacija servisnih prostora
Uz sjeverni nosivi zid organiziran je kompaktan servisni blok koji uključuje ulazni prostor, kupaonicu i kuhinju. Smanjenjem tih zona na optimalne dimenzije oslobođen je dodatni prostor za dnevne funkcije.
Kuhinja je pritom značajno povećana i danas djeluje kao ravnopravan dio stana. Nekada izdvojena i ograničena, sada je funkcionalnija i vizualno povezana s ostatkom interijera.
Materijali i boje: ravnoteža između neutralnog i naglašenog
Interijer se temelji na neutralnoj paleti – bijelim zidovima i svijetlom mikrocementu koji se proteže kroz većinu prostora. Takva baza omogućuje kontinuitet i naglašava prostornu protočnost.
Središnje zone, poput spavaćih soba, dodatno su naglašene parketom koji unosi toplinu i jasno definira različite funkcionalne cjeline.
Karakter prostoru daju pažljivo uvedeni akcenti – kuhinja u desaturiranoj zelenoj boji te crveni stolarski elementi u loungeu i kupaonici. Namještaj je većinom odabran u smirenim tonovima kako bi se postigla ravnoteža između dinamike i jednostavnosti.
Prostor je dodatno obogaćen biljkama, umjetninama i detaljima, među kojima se ističe rad „Crvena zemlja“ autora Tomislava Šen.
Adaptacija stana kao primjer suvremenog stanovanja
Ovaj projekt jasno pokazuje kako adaptacija stana može nadmašiti estetsku razinu i postati alat za unapređenje kvalitete života. Bez povećanja kvadrature, prostor je dobio novu funkcionalnost, više svjetla i veću fleksibilnost.
Uklanjanjem suvišnih pregrada i uvođenjem prilagodljivih zona stvoren je interijer koji odgovara suvremenim potrebama – otvoren, ali istovremeno intiman kada je to potrebno.
Ova adaptacija pokazuje da ključ kvalitetnog stanovanja nije u veličini prostora, već u promišljenom rasporedu.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
You must be logged in to post a comment Login