Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta?

Arhitektura iz perspektive našeg velikog arhitekta Andrije Rusana.

Suvremena i moderno uređena obala u lošinjskoj uvali Čikat jedan je od recentnih realiziranih projekata našeg poznatog arhitekta. U sklopu projekta uređenja i obnove prekrasne uvale Andrija Rusan radio je već na rekonstrukciji hotela Bellevue.

hotela-Bellevue-Andrija-Rusan

Osim Male dvorane i Kavane Lisinski, dizajnirao je i fotelju u kojoj smo ga intervjuirali. Za Dom na kvadrat govorio je o izazovima u arhitekturi.

Andrija-Rusan-fotelja-intervju-lisinski-dom-na-kvadrat.

Proteklu 21 godinu organizator je Dana Orisa pa se prvo pitanje nametnulo samo od sebe.

Koliko je izazovno bilo organizirati Dane Orisa?

„Mi smo se u organizaciji prije par mjeseci koncentrirali da svaki dan pročitamo situaciju, izvještaj stožera, sami smo bili nekakvi prognozeri, sigurno vrlo subjektivni i nadali smo se da će četvrti val u 11.mjesecu već zapravo sasvim slegnuti. To se, nažalost nije dogodilo. I stoga, nakon održanih Dana Orisa mogu reći da sam impresioniran ljudima koji su došli, koji su se disciplinirano držali mjera“, kazao je organizator Dana Orisa.

Dani-Orisa-Dom-na-kvadrat.

Već znamo da je dovesti svjetski poznate arhitekte u ovako izazovnim vremenima u Zagreb gotovo nemoguća misija, ali stvari se mogu i dodatno zakomplicirati kad vam u goste treba stići dobitnik Prizkerove nagrade – takozvanog Oscara arhitekture.

Projekt Miljana

„Alvaro Siza je, ja mislim prije 13-14 godina, 13 godina recimo, bio pozvan da napravi projekt i da se gradi kapelica koja je u kolovozu ove godine napokon otvorena u Hrvatskom Zagorju. I zapravo sve skupa je trebalo biti prezentirano na Danima Orisa na način da Alvaro Siza, on nije mogao doći, ali je rekao da će vrlo rado napraviti prikaz projekta Miljana. Nažalost, doslovce dva dana pred početak dana Orisa on me konačno obavijestio da, nažalost, neće stići“, kazao je Rusan.

alvaro-siza-projekt-miljana
Projekt Miljana

U manje od 48 sati arhitekt Rusan je s ekipom iz Orisa organizirao snimanje kratkog videa u kojem su prezentirali taj izuzetan projekt.

Dani Orisa djelomično su bili i online što nas je inspiriralo za iduće pitanje.

Može li u arhitekturi online zamijeniti uživo?

„Arhitektura je jedna spora djelatnost. I to smo vidjeli na ovim predavanjima. Imate projekte koji od prve skice, poziva investitora, do realizacije šalju 10, traju 10-15 godina. Ja vjerujem da se neće ništa promijeniti s ovim COVID-om što se tiče rada na arhitekturi. I ogromna većina ljudi, bez obzira kojeg su godišta, osjećaju da je prijenos ideje o arhitekturi je najbolje napraviti uživo i to nema alternative“, priznaje je Rusan.

Andrija-Rusan-arhitekt-intervju-dom-na-kvadrat.jpg

Može li arhitektura riješiti izazove današnjeg svijeta, poput klimatskih promjena?

„Ono što se događa u prirodi sa klimom, to je odgovor na ono kako se čovjek ponaša. Arhitektura je dio čovjekove djelatnosti, zapravo jako puno može doprinijeti klimatskim promjenama, odnosno umanjenju ili boljem usmjeravanju klimatskih promjena. Da li su to materijali, da li su to tehnologije, da li su to forme, da li su to razne tehnike, itd. Postoji jako puno prostora u razvoju arhitekture, a da arhitektura ostane arhitektura“, ističe Andrija Rusan.

Oblikovanje arhitekture u službi ljepote, kreativnosti i čovjeka

A da bi arhitektura bila dugotrajna i pamtljiva, ne treba zanemariti ni materijale koje arhitekti koriste. Jedan od njih je i mramor. Realizaciju razgovora s poznatim hrvatskim arhitektom omogućila je talijanska tvrtka Margraf.

Margraf-dom-na-kvadrat

Već 115 godina pretvaraju prirodu u arhitekturu i oblikuju je tako da bude u službi ljepote, kreativnosti i čovjekova blagostanja. Konstantni poticaj prema istraživanju i tehnološkoj inovaciji omogućuje im da pretvaraju prošlost u sadašnjost. S ponosom oblikuju mramor kako bi danas izgradili buduću povijest.

www.magraf.hr

Dani Orisa

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Gordana Đerić

Arhitektura, greškom

Goga, zašto arhitektura?

„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”

Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.

Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda

Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?

„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“

Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

Kreativna rješenja u 55 kvadrata: Adaptacija stana za obitelj glazbenika

Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?

„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Stan koji djeluje veći nego što zapravo je

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu

Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?

„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“

Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić

Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“

Posao kao terapija i poziv

Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?

„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“

Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?

„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“

Adaptacija iznutra

Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?

„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“

Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?

Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?

U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.

Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Regent International kao model vertikalnog grada

Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.

Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom

Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.

Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo

Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.

Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.

Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja

Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.

Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?

Inspiracija ili upozorenje?

S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.

Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice