Povežimo se

Arhitektura

Moderni vrtić projektiran po najnovijim standardima

Zavirite u jedan novi zagrebački dječji vrtić koji je ujedno i zgrada gotovo nulte energije.

Petnaest su godina stanovnici zagrebačkih Vrbana čekali novi dječji vrtić. I dočekali su ga, čak i u boljoj verziji nego što je prvotno bio projektiran jer u tom su se razdoblju promijenili standardi gradnje. Tako je ovaj dječji vrtić zgrada gotovo nulte energije.

vrtić-iz-zraka-vrbani-domnakvadrat

Projektanti su ga htjeli uklopiti u prostor i dati mu prirodan izgled. Iz tog razloga prevladava zelena boja. Zeleni je limeni krov, sve instalacije su zelene, a i unutrašnjošću dominira zeleno uređenje.

Puno svjetla

ormarići-kolica-nzeb-domnakvadrat

Pred projektantima ovog vrtića Sinišom Blaženkom, Marinom Biničkim, te Markom Salopekom bio je veliki izazov i prije 15 godina. Naime parcela za vrtić je dugačka, a uz njega, treba biti mjesta i za igralište na čistom zraku. Izazovima unatoč, projektirali su modernu zgradu punu svjetla.

sat- prozori-hodnik-domnakvadrat

Zgrada je dugačka 100 metara, a svjetlost u unutrašnjosti pružaju staklene stijene, bijeli zidovi i nadsvjetla.

Grijanje

Vrtići se sami po sebi griju na višu temperaturu od ostalih zgrada, a tu je i dodatan zahtjev za uštedom energije. Cijela je zgrada dodatno izolirana, a na nju je dodana i mehanička ventilacija s rekuperacijom u prostorijama gdje se očekuje puno ljudi, odnosno djece.

Osnovni sustav grijanja je dizalica topline, dok je plinski sustav pomoćni izvor topline.

Na krovu zgrade je dodatno 28 kvadrata solarnih panela pomoću kojih se priprema topla voda za korištenje u kuhinji, ali i za dogrijavanje vode za grijanje.

Preglednost

igraonica-wc-staklena-stijena-domnakvadrat

Poseban zahtjev kod projektiranja vrtića je da bude što otvoreniji i pregledniji kako bi tete cijelo vrijeme imale djecu na oku. Zato su postavljene staklene stijene koje po sebi imaju grafičke aplikacije u obliku trava kako bi bile uočljive.

igraonica-gimnastika-domnakvadrat

Dodatna zaštita za djecu

Projektirati za djecu nije nimalo lak zadatak jer ništa se ne nalazi na visini koja je inače logična. Projektanti su se oslanjali na iskustva ravnatelja i odgajatelja drugih vrtića, ali na kraju su neke stvari mijenjali u hodu. Tako su tek naknadno naručivali finger stopere kako se djeca ne bi ozlijedila prste gurajući ih između vrata i štoka.

wc-dječji-nzeb-domnakvadrat

Uz to, trebalo je zaštiti i rub terase koji je prvotno bio betonski. Tu su iskoristili rubnjake koji dolaze oko vanjskog igrališta.

igraonica-igračke-domnakvadrat

Dizajn, funkcionalnost, energetska učinkovitost i održivost te naposljetku i vrlo dojmljiva arhitektura. Novi zagrebački dječji vrtić ima sve, pa njegovim malim korisnicima želimo sretan boravak u njemu.

Arhitektura

Arhitektonski ured koji donosi nove trendove u svijet arhitekture

Gradilišta su ga fascinirala još dok je bio dijete. Kaže, držao sam se za ogradu i maštao da sam druge strane. Dječačke snove je ostvario. I više od toga. Danas gradi, stvara i predstavlja nove trendove. On je arhitekt Dario Šišak. 

Sve je krenulo još dok je bio dijete

Još kao mali govorio je da će biti zidar. Omiljeni predmet u školi bio mu je sat tehničke kulture. Već je tada počeo crtati svoju kuću iz snova.

A od svoje kućice iz snova nikada nije odustao. I kao da ga je sve u životu vodilo k tome. Prvo je upisao srednju građevinsku školu, a potom arhitektonski fakultet. Već uz studij, počeo je raditi u jednom uredu i stjecati znanja. Tamo je upoznao cijelu materiju, detalje, proces od početka do kraja.

Ambicije su samo rasle

Željan praktičnog znanja, odlučio je da neće ostati samo na izradi projekata. Želio je vidjeti i kako ono što osmisli funkcionira u stvarnosti, te je počeo izvoditi radove u Veda art studiju.

Danas živi svoj san. Samozatajno stvara u vlastitom arhitektonskom uredu u kojem radi kako kaže, posao iz snova, jer o njemu priča s toliko ljubavi i poštovanja.

Što znači biti pravi arhitekt?

“Ne mora biti zvijezda, ne mora biti eksponiran, jer kuća tj. produkt rada našeg rada je ono što je bitan i to je nešto što ostaje iza nas. Zato ja arhitekte, neka se nitko ne uvrijedi, smatram jednim od najbitnijih zanimanja koje možete imati. To je jedno jako odgovorno zanimanje jer mi krojimo kako će netko živjeti”, zaključuje.

Dario svakom svom projektu pristupa kao novom. Za njega je svaki novi projekt izazov, a glavni mu je cilj da krajnji korisnik bude zadovoljan i dobije idealno rješenje.

Izazov mu je uvijek ići korak naprijed. Učiti, nadograđivati se i rasti kroz svaki projekt. Voli eksperimentirati i biti inovativan.

Zidne kuće su i dalje hrvatska tradicija

Dosta ljudi dolazilo mu je s upitima da bi htjeli bi montažnu kuću, ali tradicija kod nas je ipak zidana kuća i CLT je nekako popunio tu rupu između klasične montažne drvene kuće i zidane, betonske.

CLT je križno lamelirano drvo. Nazivaju ga i beton budućnosti. Iako su ljudi u početku dvojili oko gradnje od ovog materijala, danas je njegova upotreba sve veća.

Najdraži projekt mu je…

Na pitanje koji mu je projekt najdraži, Dario Šišak odgovara da mu je najdraži onaj zadnji jer u svakom projektu podiže ljestvicu izazova i svaki novi projekt ga povuče naprijed.

Za kraj, moramo vam otkriti da je Daria bilo izuzetno teško nagovoriti na javni istup. Ovaj mladi arhitekt, koji iza sebe ima brojna priznanja kaže da u cijeloj priči on nije bitan.

“Projekti bi trebali pričati sami za sebe. Ja ne bih trebao ništa govoriti. Uvijek mi je želja da ljudi znaju za naše građevine, da uživaju u njima, ali da ne moraju znati tko ju je napravio” skromno zaključuje.

Nastavite čitati

Arhitektura

Fingers house, kuća sa prekrasnim pogledom

U sljedećim minutama pogledajte neobičnu suvremena kuću Fingershouse. Jedna kuća, zapravo su dvije neovisne stambene jedinice, a kako i naziv kaže, čine prste jedne ruke. Na Velikom brdu iznad Makarske, između planine Biokovo s jedne strane, i mora na drugoj strani, ova se kuća savršeno stopila s prirodom.

Savršen spoj prirode i modernog

Pogled na ovo prekrasno zdanje ostavlja bez riječi. Arhitektonsko rješenje uspješno je pomirilo moderan koncept projekta i krajolik, te iskoristilo najbolje od njega.

Koncept projekta bio je u tome da se sjeverna strana prema Biogradu kompletno zatvori kako bi bila introvertna, a da prostor prema jugu, odnosno prema moru bude jako ekstrovertan i otvoren sa velikim elementima kubusa koji pružaju prekrasan pogledu prema Hvaru, Braču i Pelješcu.

Zahtjevan teren bio je pravi izazov

S obzirom na vrlo zahtjevan teren gdje je objekt trebalo sagraditi i želje naručitelja koje je trebalo poštovati, bilo je potrebno osmisliti koncept koji će sve to i ostvariti.  

Sistem je bio da se stvore dvije stambene jedinice budući da su bila dva investitora. Iako ostavlja jedinstveni dojam, zapravo je riječ o dvjema građevinama koje pružaju prostor za uživanje i privatnost. Svaka od dvije jedinice ima i svoj bazen i terasu ispred prostora kuće.

Naš sugovornik voli reći da arhitekti režiraju prostor. Pri tome, naglašava da obiteljska kuća ima jednu filozofiju, a kuće za odmor sasvim drugu. Najvažnije je imati natkriveni vanjski prostor kako biste se zaštitili od bure i vjetra, a preporuča se napraviti i nadstrešnicu za zaštitu od sunca.

Bijela fasada najbolji je odabir za ovakvu vrstu kuće

Cijeli projekt nepravljen je u skladu s prirodom i podnebljem u kojem se nalazi. Upravo zato, kuća je bijela jer ona najbolje prima na sebe sjene i boje koje ju okružuju.

Bijela boja je ujedno karakteristika mediterana jer se suprotstavlja plavom moru, zelenim borovima, ali i sivim planinama i žutom suncu.

Važna je interakcija eksterijera i interijera

Dok se vanjski izgled kuće pokušavao što bolje uklopiti sa okolinom, unutrašnji dio trebao je biti nastavak te priče.

Koncept interijera se temelji na ozračju arhitekture kuće koja ima sve elemente mediteranske kuće, no interpretirane na suvremeni način. Autorice interijera, arhitektice Sunčica Mastelić Ivić i Ana Miše osmislile su interijer koji je definiran bjelinom minimalizma, jasnim obrisima te kadrovima punim mora i neba. Koloritetu i kadriranju eksterijera se pridružuje ono interijersko – u obliku sirovih slikarskih platna, velikih obojenih površina i točkasto izraženih jarkih boja.

A da bi ugođaj bio potpun, stihovi Georgea Michaela odzvanjali su kućom, no u gluho doba noći na repertoaru bi se mogla pronaći i dalmatinska klapa, zaključuju arhitektice.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice