Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr nastavljaju rad na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu, obnove zgrada uz povećanje sigurnosti, poboljšanje ugodnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora kao i s aktualnim temama zelene
urbane obnove i dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

Cilj skupa je prikazati zahtjeve ZEB-a, mjere i tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju novih zgrada koja uz energetsku učinkovitost osiguravaju zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova (ZEB) te sigurne zgrade s visokom kvalitetom ugodnosti za život i rad. Ujedno će se predstaviti Strategija zelene urbane obnove kao i metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku.

Ciljevi i teme skupa

Ciljevi Klastera nZEB.hr su povezati znanost, inovacije i gospodarstvo odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima cjelovite obnove uz naglasak na zgrade niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i zgrada nulte emisije kao i zgrada zelene i održive gradnje.

Teme ovog stručnog skupa su:

• propisi, smjernice i planovi iz područja zelene i održive gradnje, energetske učinkovitosti, sigurnosti i
  zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
• strategija zelene urbane obnove i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
• zahtjevi za zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova
• metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku
• tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju visoko učinkovitih i održivih zgrada s nultom emisijom
  stakleničkih plinova i s visokim stupnjem sigurnosti i kvalitete
• materijali, proizvodi i sustavi za cjelovitu obnovu i izgradnju novih zgrada po najvišim standardima
  održivosti, energetske učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete
• iskustva i izvedeni primjeri novih i obnovljenih zgrada po najvišim standardima energetske učinkovitosti,
  sigurnosti i kvalitete
  

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: nzeb.hr
Cijena aktivnosti: bez naplate/kotizacije uz obaveznu prijavu
Prijaviti se može preko obrasca

Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.

Suvremeni način života

Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.

Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.

Glavna obilježja suvremenog stanovanja

Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.

“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.

Mnoge stvari više nisu iste

Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.

Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.

U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.

Nedostaje nam hrane

Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.

Stambeni prostor mora biti funkcionalan

Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.

Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.

Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.

Nezamislivo je živjeti bez tehnologije

Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa.