Arhitektura i dizajn
Luksuzni i ugodni interijeri u kojima se volimo družiti
Lako je pretpostaviti da se kod otvaranja komercijalnih prostora vodi briga o zanimljivoj ponudi i iskusnom osoblju, no posljednjih godina primjećuje se pomak u svjesnosti o uređenju tih prostora.

Goran Gračanin, dizajner komercijalnih interijera kaže da se tržište promijenilo prije svega po tome što su prije 10 godina ugostitelji prvenstveno razmišljali kako napraviti prostor koji će funkcionirat, koji će biti solidan i da se ne potroši preveliki budžet. Danas su postali svjesni koliko je zapravo taj vizualni kod interijera bitan u poslovanju pa se uz sam nekakav dizajn interijera velika pažnja posvećuje i marketingu i uniformama konobara i cjenicima i cijelom tom konceptu koji prati to nekakvo obrtno sredstvo.
Dizajn komercijalnog prostora
Dizajn interijera komercijalnih prostora uvelike se razlikuje od dizajna rezidencijalnih prostora. Osim što treba odisati ugodnom atmosferom, komercijalni prostor, poput kafića, restorana ili noćnog kluba, treba dizajn interijera koji će se sviđati većem broju posjetitelja.

Kad se uređuje komercijalni prostor potpuno je drugačiji način promišljanja nekakvog dizajna interijera u kafićima, recimo barovima, u nekakvim restoranima i u noćnim klubovima. Jer su ljestvice tih nekakvih poticajnosti unutar samo prostora su različite. Noćni klub naravno mora biti sastavljen i napravljen na način da zadovoljava neke druge kriterije, neke druge potrebe, kaže Gračanin te da svaki potencijalni komercijalni prostor treba razmotriti iz funkcionalne i operativne perspektive.

Treba paziti na poziciju, to znači postoji li osigurano parkiralište za posjetitelje, blizina šetnica, frekvencija ljudi, što su osnovni parametri za neki prostor je li uopće može zaživjeti kao komercijalni prostor, a zatim krenuti u sami interijer i tražiti koje su to neke sastavnice koje nam zapravo trebaju pomoći da bi taj prostor trebali napraviti što funkcionalnijim, nastavio je Gračanin.
Uređenje interijera kao slika branda
Pretvaranje prostora u inspirativni interijer s kojim se klijenti mogu povezati postao je ključan dio procesa izgradnje nekog brenda.
Da bi znali što je to što je trenutno u trendu treba pratiti ne samo nekakve portale, emisije, knjige koje se bave dizajnom interijera, nego treba pratiti i modu, film, glazbu, sve popratne sadržaje koji se prije ili kasnije ovoga nađu u tom prostoru, objasnio je Gračanin za Dom na kvadrat.
Tako je zagrebački kafić Coffee In svoj dizajn interijera započeo od velikih ulja na platnu, optičkih vlakana, neonskih natpisa i zelenila na osnovu kojih su birane boje i materijali.

Vodili smo se idejom korištenja toplih tonova i upotrijebili smo materijale koji u sebi imaju i staro zlato, mesing, bakar, rose gold i na tom konceptu smo zapravo onda bazirali kompletan dizajn, dok smo kultni restoran Kaptolska klet obogatili zanimljivim tapetama i rasvjetom čime je dobio potpuno novi vizualni identitet.

Radili smo kompilaciju neka dva ili tri stila čime smo postigli da prostor izgleda ugodno i luksuzno, rekao je Goran Gračanin.
Novi je trend povezivanje različitih koncepata u noćnim klubovima, kao što je zagrebački LAF. To zahtijeva dizajn interijera koji će dobro izgledati u svim uvjetima.

Ove naše društvene mreže koje svi koristimo, su dovele do toga da su, da su prostori morali postati fotogenični. Klijenti sami rade promociju tih prostora i zato moraju izgledati ugodno, luksuzno i biti vizualno privlačni, izjavio je Gračanin.
Dizajn interijera komercijalnih prostora mora biti dosljedan, usklađen i komunicirati poruku s kojom će se posjetitelji moći poistovjetiti.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.