Arhitektura i dizajn
London predstavio novosti iz svijeta arhitekture i dizajna
Arhitekti 4uha ekskuzivno o najbitinijim novitetima
Krajem svibnja se u Londonu održao sajam na kojem su predstavljeni noviteti iz svijeta arhitekture i dizajna. Novosti su ekskluzivno za Dom na kvadrat donijeli arhitekti 4uHa.
Londonski kvart Clerkenwell na tri je dana postao centar vodećih dizajnerskih i arhitektonskih trendova. U njegovu veličinu i originalnost osobno su se uvjerili arhitekti 4uHa.
‘Sajam na kojem smo bili u Londonu zove se Clerkenwell Design Week. To je sajam koji se proteže cijelim jednim dijelom, kvartom Londona i jedan od poznatijih sajmova koji u Londonu organiziraju tijekom godine’, govori nam Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima, 4uHa.
Svaka ćelija pretvorena u izložbeni prostor
U sklopu kvarta nalazi se i zatvor koji je danas prenamijenjen.
‘Zapravo je meni možda najinteresantnije tamo bio dio gdje je stari zatvor, pretvoren u salon rasvjete i namještaja. I zapravo svaka ćelija je dobila jednog dobavljača tj. proizvođača gdje je on mogao svojom rasvjetom opremiti svoju ćeliju. Tako da je dosta bilo interesantno jer je zapravo potpuno novi vidik prezentacije rasvjete jer su prostori su, interijerski maksimalno taktilni. Sve je zapravo u toj opeci, ali opet do izražaja dolazi samo rasvjeta jer su jako mračni prostori zatvorski’, objašnjava Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima, 4uHa.
Možemo reći da je upravo ponovno korištenje starih materijala jedan od jačih naglasaka na sajmu.
Namještaj od starih CD-a
‘Tako da recimo jedna od stvari koja nas se baš dojmila je da otpad znaju koristit u svrhe dizajna. Baš konkretno smo vidjeli jednog umjetnika koji proizvodi namještaj od starih CD-ova. I to baš jedan jako specifičan terazzo izađe iz toga’, kaže Martina.
U Londonu imaju puno drugačiji pristup sajmovima, nego primjerice, mi u srednjoj Europi. ‘Oni se puno više trude prodati taj do doživljaj kroz tulume, partyje, koktel partije, glazbu i tako dalje, tako da vi ustvari njihov proizvod ispratite kao doživljaj’, tvrdi Mislav.
Tako da je to jako široka priča sve skupa. Od sistema fasade, od showrooma gdje se, gdje se doslovce montira fasada, znači di oni posjetiteljima daju mogućnost da sami montiraju fasadu, da sami buše fasadu, šarafe, montiraju i na taj način vide kako njihov proizvod u praksi funkcionira.
Industrijski stil još uvijek in
Kad govorimo o stilovima uređenja, čini se da kod njih još vlada industrijski stil.
‘Imaju jako puno industrijske baštine i nju ne kriju na način da ju kompletno preurede. Baš konkretno u izložbenim salonima nisu do kraja sakrivali ciglu, nego je baš puste onako otvorenu kakva je i onda u nju unesu, nešto posebno, nešto drugačije, to bi bilo zgodno da se kod nas malo češće implementira’; nadovezuje se Martina.
‘Tamo su stilovi slični kao kod nas. Osim tog klasičnog engleskog stila oni su, idu ka europskom stilu, pogotovo tog nekog modernog tako da industrijski im nije strani. Nama je interesantan taj nekakav dio, iako je industrijski stil jako širok pojam, to je kako tko zamišlja tvornicu, tako se to i materijalizira’, dodaje Ivan.
Bitno drugačija tržišta
Treba reći da London ima 12 milijuna stanovnika što je tri puta više od cijele Hrvatske.
‘Neka stvari koje u Hrvatskoj objektivno ne možete plasirati jer nema tržište za takav proizvod, u Londonu, tj. u UK-u, Engleskoj to postoji. Taj dio me se posebno dojmio, namještaj koji bi vrlo vrlo teško mogao proći na hrvatskom tržištu, u Londonu prolazi’, siguran je Mislav.
U svakom slučaju, vrijedno iskustvo za naše arhitekte ukoliko se misle okušati na tom tržištu, a što se nas tiče, ostaje nada da ćemo uskoro i kod nas vidjeti slične dizajnerske događaje.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
