Arhitektura i dizajn
Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj
Kuća Nodi je nastala dogradnjom postojeće male kuće u Ivanić Gradu
Svake godine Udruženje hrvatskih arhitekata dodjeljuje nagrade za najbolja ostvarenja u nekoliko kategorija. Ove godine nagradu Drago Galić za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje na području stambene arhitekture dobili su Nikola Fabijanić i Jure Glasnović, a mi smo posjetili nagrađeni objekt.
“Kuća Nodi je ustvari nastala dogradnjom postojeće skromne male kuće u Ivanić Gradu.”, navodi dipl. ing. arh. Nikola Fabijanić, a želja investitora bila je proširiti stambeni prostor minimalnom kvadraturom ili minimalnim ulaganjima.
Zadatak Dine Šarića, investitora, je bio isključivo proširenje životnog prostora, ali nakon što su mu predstavili prvi render, shvatio je da stručnjaci znaju o čemu govore i da je upravo to ono što njemu treba – otvorena kuća koja dozvoljava dozu privatnosti, a opet dodir s okolišem.


80 četvornih metara novoizgrađenog dijela objekta koristit će se kao dnevni dio kuće.
“Nadograđeni su dnevni dijelovi, blagovaonica, kuhinja, terasa, dnevni boravak. Ostatak prostora, poput onog za spavanje je riješeno u postojećem objektu s minimalnim prenamjenama prostora. Ta dva dijela se spajaju kroz ulazni prostor. To je jedina točka gdje su oni povezani. I zapravo, znači odmah prilikom ulaska se ulazi ili u novi, ili u stari dio.”, pojasnio je arhitekt.



Tripartitna podjela kuće
Tripartitna podjela kuće – zidani potez prema susjedu, ostakljeni niz dnevnih prostora i trijem prema vrtu, omogućila je dobru povezanost između prostorija.
“Ona joj je dala s jedne strane karakter, tako se barem nama čini. S druge strane je omogućila organizaciju tog prostora u neke vrlo jasne zone koje se onda u trećoj osi “miješaju”: trijem postaje loggia, iz loggie se pretvara u dnevni boravak itd. Ali je u samoj organizaciji omogućila vrlo jasne prateće prostore, glavne životne prostore; i ovaj treći je prostor u kontaktu s vanjskim.” navodi Jure Glasnović, arhitekt.


Velike staklene stijene prostoru osiguravaju mnoštvo dnevne svjetlosti, a osmišljeno je i rješenje za hlađenje.
Arhitekt Glasinović naglašava kako kuća ima velike staklene stijene koje, iako izuzetno kvalitetno napravljene od troslojnog stakla, svejedno ne rješavaju veliko zagrijavanje od strane sunca.
“S obzirom na to pokušali smo s tim nadsvjetlom prema sjevernom rubu dobiti to poprečno provjetravanje koje će onda zapravo ukloniti višak tog toplog zraka u prostoru. Tako da u svakom slučaju omogućuje da prostor bude ugodniji i bolji i evo za sada ne koristi klimatizaciju nego se isključivo prirodnim provjetravanjem stvara ugodan životni prostor.”,


Prilikom gradnje, arhitekti su birali materijal koji će s godinama kuću učinit još dojmljivijom pa se inzistiralo na sirovosti materijala koji će dobro stariti. “To su materijali poput drveta, betona, betonske blok opeke, itd., s kojima pokušavamo baratati da oni ostanu elementarni, sirovi i da s godinama izgledaju, po nama, bolje.”, dodao je arhitekt.
Dvorište je osmišljeno kao integralni dio kuće koje stvara jedinstvenu cjelinu i daje dojam prostranosti.


“Glavna karakteristika i želja zapravo, osnovna želja je bila zapravo afirmirati dvorište i dobiti osjećaj da zapravo živiš na parceli, da živiš u cijelom dvorištu, a ne u samoj kući koja je jako mala. Tako da želja je bila da osjećaj prostora bude puno veći nego što je zapravo kvadratura same kuće. Iako je cijela kuća u staklu privatnost korisnika je velika zato što se radi o zatvorenom dvorištu – atrijskom tipu izgradnje. Nalik panonskoj gradnji išaranog sela. Tako da imamo zapravo na relativno maloj čestici, relativno veliko dvorište koje je izuzetno privatno.”, zaključio je Fabijanić.

Ovaj pažljivo osmišljen arhitektonski projekt učinio je Kuću Nodi ugodnim životnim prostorom.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Luksuzna vila čiji dizajn interijera poziva na odmor
Ova luksuzna vila nije rezultat samo jednog stručnjaka…
Zimski mjeseci idealno su vrijeme za bijeg iz svakodnevice – vrijeme kada vikend u kući za odmor, vikendici ili povremenom mjestu za boravak postaje najbolji način da se isprazni glava i napuni energija. Upravo zato projekti luksuznih vila imaju posebnu ulogu: moraju pružiti atmosferu opuštanja, doživljaj koji se pamti i interijer koji goste poziva da se udobno smjeste i prepuste odmoru.
Jedna takva vila, s pogledom na more i površine 400 četvornih metara, savršen je primjer kako se promišljenim dizajnom može stvoriti prostor koji odiše luksuzom.
Za uređenje interijera zaslužna je dizajnerica Tina Kurpez (Studio Karas), koja ističe da dizajn kuća za povremeni boravak funkcionira po drugačijim pravilima.
Kada se radi dizajn vile za odmor, pravila se razlikuju od projektiranja klasičnog doma. Prostor se ne gradi oko svakodnevnih navika i rutine, nego oko doživljaja. Gost koji boravi povremeno želi atmosferu, emociju, pogled i osjećaj odmaka od svakodnevice.
Upravo zato dizajn takvih interijera traži drukčiji pristup bojama, materijalima, svjetlu i rasporedu prostora.
Dizajn vile za odmor po logici uređenja prostora za povremeni boravak
Za razliku od domova u kojima se živi svakodnevno, prostor za povremeni boravak ne treba biti podređen rutini, nego dojmu. “Kad se projektira kuća za najam, odnosno za nekakav povremeni boravak, na drugačiji način koristim boje, materijale i svjetlo”, objašnjava Tina.
Ovdje je ključ – stvoriti mjesto koje gost osjeti u prvim sekundama. U ovoj vili presudan je bio pogled na more, koji je Tina pretvorila u osnovni element interijera.
“Kuća ima pogled na more i to sam u svakom slučaju htjela iskoristiti. Kad se sjedi u dnevnom boravku da se gleda na more”, kaže. Spavaće sobe na katu rasporedila je tako da se iz kreveta vidi direktno prema horizontu: “Ako imam priliku uživati u tome, željela sam da i gosti mogu uživati u istome.”
To je temeljni princip luksuznih vila za odmor – interijer se gradi oko doživljaja.

Nova svrha suterena: sobe koje izlaze na bazen
Od izvorne arhitekture, Tina je zadržala samo otvore na fasadi i nosive zidove. Sve ostalo – preoblikovala je. Suteren je prvotno bio predviđen za wellness i tehničke prostorije, no dizajnerica je prepoznala njegov skriveni potencijal.
“Budući da se iz suterena izlazi direktno na bazen, vidjela sam priliku da ondje organiziram dvije spavaonice koje imaju pogled i direktan izlazak na bazen”, objašnjava. Tako su u prostoru nastale još dvije sobe s hotelijerskim osjećajem privatnosti i blizinom vode, dok su strojarnica i vešeraj premješteni u stražnji dio prostora.

Intimne, tamnije spavaonice koje stvaraju atmosferu za dizajn vile za odmor
U vilama za povremeni boravak tamni tonovi nisu riskantni – oni stvaraju atmosferu.
“Spavaonice su u mat tonovima, prevladavaju bež ili crno, skroz mat. To nisu prostori u kojima netko živi stalno, nego samo povremeno. Mislim da jako dobro izgleda”, kaže Mladen Lovreković, direktor Elgrada.
Jedna od soba ima posebno zanimljivo rješenje: uzglavlje kreveta odmaknuto je od zida, a iza njega je smješten toaletni stolić – detalj koji prostoru daje hotelsku eleganciju. Svaka spavaonica ima vlastitu kupaonicu, odvojenu staklom u metalnim okvirima, pa sobe djeluju moderno i vrlo luksuzno.

Dnevna zona: klasični stil u suvremenoj interpretaciji
Dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica nose klasične elemente reinterpretirane na moderan način. Tina navodi da je najveći izazov bio pronaći boje koje neće biti prenapadne, a opet će zadržati ugodnu i intimnu atmosferu: “Trebala sam pronaći ton koji nije pretaman, a da ostavlja dojam. Zato su ovdje korištene svjetlije, nježnije nijanse.”
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
Štukature i arhitektonski detalji stvaraju osjećaj profinjenosti, dok suvremeni namještaj održava dom u duhu modernog luksuza.

Fenix kao materijal koji definira vizualni identitet kuhinje
U kuhinji dominira Fenix, jedan od najnaprednijih materijala za suvremene interijere. Direktor stolarije Sol Ray Miroslav Križanović objašnjava njegovu prednost:
“Fenix se mora prešati jer se dobiva u listovima ultrapasa. Antifingerprint je, otporan i kvalitetan. Od njega možete raditi stvari koje od iverala ne možete. Stol koji smo izradili od njega izgleda kao nov i nakon tri godine korištenja.”
Lovreković dodaje još jedan ključni detalj:
“Fenix je potpuno mat, nema refleksije svjetla i mikro ogrebotine se mogu sanirati temperaturom. Idealno je rješenje za radne ploče, fronte i stolove.”
U ovoj vili korišten je dekor Fenix – Acciaio Hamilton, metalik nijansa koja prostoru daje profinjenu, pomalo industrijsku notu.

Keramika, orah i prirodni furnir: ravnoteža topline i luksuza
Kuhinja kombinira više materijala, svaki s vlastitom funkcijom i estetikom. Prednja strana otoka izrađena je od iverala u dekoru oraha, što unosi toplinu. Radnu plohu čini keramička ploča velikog formata, izuzetno otporna i pogodna za intenzivno korištenje.
Lovreković objašnjava:
“Keramika dolazi u velikim pločama, preko tri metra dužine. To omogućuje stvaranje velikih, monolitnih površina bez spojeva. Izuzetno je čvrsta i dugotrajna.”
U dnevnoj sobi dominira prirodni furnir u toplim tonovima drva. On daj prostoru sofisticiranost i prirodnu teksturu koju gosti vole osjetiti. “On je prirodan i ljudi ga vole. Mekši je i osjetljiv, ali je za dnevni boravak savršen”, pojašnjava Lovreković.

Suradnja različitih stručnjaka pretvorila je prostor u doživljaj
Ova luksuzna vila nije rezultat jednoga stručnjaka, nego skladne suradnje dizajnerice, proizvođača namještaja i dobavljača materijala. Kombinacija Tininog dizajnerskog koncepta, Elgradovih vrhunskih materijala i precizne izvedbe stolarije Sol Ray stvorila je interijer koji nudi upravo ono što od luksuzne vile očekujemo – mir, eleganciju i prostor koji vas poziva na odmor.
To je vila koja pruža više od smještaja. Ona pruža doživljaj, mjesto gdje i jedan vikend može postati pravo malo povlačenje iz svakodnevice.
Naslovna fotografija: Saša Ćetković
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dame Zaha Hadid bila je vizionarka čije ćemo djelo cijeniti još generacijama. Pomaknula je granice mogućeg i ostala dosljedna svojoj viziji, odbijajući kompromis u arhitekturi.
Zaha Hadid obilježila je suvremenu arhitekturu radikalnim odmakom od konvencionalnih formi. Njezini projekti, prepoznatljivi po fluidnosti, dinamičnim linijama i kompleksnoj geometriji, uvode pojam arhitekture kao kontinuiranog kretanja. Upravo je zbog tih inovativnih pristupa javnost je proziva “kraljicom oblina”.
Razvoj jedinstvenog profesionalnog identiteta
Rođena 1950. u Bagdadu, Hadid je rasla u dobrostojećoj i intelektualno stimulativnoj obitelji: otac joj je bio industrijalac i političar, a majka umjetnica, što je snažno oblikovalo njezinu sklonost interdisciplinarnom razmišljanju. Visoko obrazovanje započinje studijem matematike u Bejrutu, što će kasnije utjecati na njezinu sposobnost razumijevanja i oblikovanja kompleksnih geometrijskih sustava. Sedamdesetih godina seli u London kako bi upisala Architecture Association School of Architecture. Tamo upoznaje neka od najznačajnijih imena moderne arhitekture: Rema Koolhaasa, Eliju Zenghelisa i Bernarda Tschumija s kojima je kasnije radila u njihovom studiju OMA. Iako je suradnja bila kratka, Hadid je već tada razvila snažan profesionalni identitet i ambiciju koja ju je izdvajala od kolega.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od avangardnog “paper architect” do međunarodne afirmacije
U ranim je fazama stvarala pod snažnim utjecajem ruske avangarde i dekonstruktivizma. Godine 1979. osniva vlastiti studio, Zaha Hadid Architects. Iako je njezin rad bio vrlo cijenjen u teorijskim i akademskim krugovima, često je nailazio na institucionalne i rodne barijere. Mnogi projekti tog razdoblja, iako nagrađivani, ostali su nerealizirani, zbog čega je dobila status “paper architect” – arhitektice čiji vizionarski nacrti nadilaze tadašnje tehničke, kulturne ili financijske mogućnosti i ostaju sam na papiru. Posebno se isticao projekt The Peak u Hong Kongu, čiji su fragmentirani volumeni i dramatična geometrija predstavljali potpuno novi pristup oblikovanju prostora.

Vatrogasna postaja Vitra
Prijelomni trenutak: Vatrogasna postaja Vitra
Temeljni pomak u njezinoj karijeri dogodio se kasnih osamdesetih, kada je pozvana da projektira vatrogasnu postaju unutra tvorničkog kompleksa Vitra u Njemačkoj. Rezultat je betonska struktura oštrih kutova i nagnutih ploha, oblikovana kao prostorna manifestacija kretanja i latentne energije. Premda su korisnici navodno izrazili određene rezerve prema funkcionalnosti, projekt je međunarodnu arhitektonsku scenu uvjerio u njezine iznimne sposobnosti i jedinstven potpis.

Tehnološki napredak i globalno priznanje
Uskoro je njezina sposobnost da poveže tradicionalno arhitektonsko znanje s novim, revolucionarnim računalnim alatima doprinijela njezinu probijanju na scenu kao jedne od najutjecajnijih arhitektica svoje generacije. Stvarala je oblike za koje mnogi nisu vjerovali da ih je uopće moguće izvesti. Takvi su projekti bili bolje prihvaćeni u inozemstvu nego u njezinoj novoj domovini, Velikoj Britaniji, gdje je značajniji trag ostavila tek 2012 projektiranjem bazena za Olimpijske igre. Pratila ju je reputacija temperamentne i zahtjevne osobe, a pojedini su njezine zgrade smatrali nepraktičnima ili pretjerano ambicioznima. Ipak, njezina dosljednost i odbijanje kompromisa omogućili su joj da nadvlada predrasude i skepsu te stvori djela koja su osvajala najznačajnije strukovne nagrade. Godine 2004. osvojila je Pritzkerovu nagradu, jedno od najprestižnijih priznanja u arhitekturi. Heydar Aliyev Center u Azerbajdžanu dodatno je produbio njezinu dizajnersku filozofiju: briše granice između arhitekture i krajolika, stvarajući građevine koje djeluju kao da su u stalnom pokretu, gotovo prkoseći gravitaciji.
Zaha Hadid Architects nakon Zahe Hadid
Zaha Hadid preminula je 2016. godine, ali njezin studio Zaha Hadid Architects i dalje djeluje pod vodstvom njezina dugogodišnjeg partnera Patrika Schumachera. Nakon njezine smrti završeni su i neki veliki projekti, među kojima:
- Leeza SOHO, Peking – s jednim od najviših atrija na svijetu
- Beijing Daxing International Airport
- Port House, Antwerpen – reinterpretacija povijesne lučke zgrade
Iako je ponekad nailazila na kritike vezane uz funkcionalnost i troškovnu zahtjevnost, njezin doprinos arhitekturi je neosporan: Hadid je pomaknula granice mogućega i otvorila put novim generacijama arhitekata.
Zaha Hadid bila je i ostala simbol radikalne arhitektonske hrabrosti. Odbijanje kompromisa bilo je dio njezina profesionalnog identiteta, a njezino djelo nastavlja inspirirati arhitekte diljem svijeta. Kroz fluidne, tehnološki sofisticirane forme, ostavila je neizbrisiv trag u povijesti arhitekture.
Le Corbusier: Arhitekt koji je oblikovao svijet kakvog poznajemo
Oscar Niemeyer: Arhitekt koji je brazilski duh pretočio u beton i krivulje





