Povežimo se
challenge konferencija

Arhitektura i dizajn

Emocije i ljudi stvaraju najbolje interijere

Sunčica Mastelić Ivić sigurno vam je dobro poznata jer nas redovno podučava o stilovima uređenja interijera. No, Sunčica je puno više od dobre učiteljice. Ona je sjajna arhitektica koja svira klavir i voli hrvatski jezik. 

Sunčice, rekla si mi da zapravo arhitektura nije bila tvoj prvi izbor. Što je bio tvoj prvi izbor i zašto arhitektura ipak na kraju?

Kako sam ja bila dijete koje je, kojem je donekle išla matematika, imala sam smisla za crtanje, onda vas odmah roditelji pomalo usmjere, pa zašto ti ne bi mogla arhitektura, pa to ti je fin posao, pa lijep je fakultet, lijep je studij, to bi ti bilo dobro. Ali moja prva ljubav je zapravo bio hrvatski jezik.

Studij arhitekture je nekakav renesansni nastavak svega onoga što je renesansni čovjek trebao biti. Taj divan studij vam da mnogostruka znanja, nauči vas matematici, inženjerstvu, logičnom razmišljanju, kreiranju prostora, nauči vas estetici i vi tu estetiku povezanu s logikom, inženjerstvom, pogotovo estetiku, vi to živite cijeli život, cijeli dan, što god da radite i van vaše profesije. 

Tvoj put do stručnjakinje kakva si danas počeo je u Beču. Zašto u Beču i kako je do toga došlo?

Moj neki profesionalni put je započeo u Beču, zašto, zato jer je moj suprug u to doba završavao doktorski studij na tehničkom univerzitetu u Beču i mi smo nekoliko godina proveli tamo i to je bio, da, to je bio moj prvi posao. Beč, bečki mentalitet, sve o dizajnu i arhitekturi što sam naučila u Beču, to je jedna moja davna, daleka ljubav koja uvijek tinja i traje. 

Koji zapravo bio razlog zašto si odabrala raditi dizajn interijera, a ne arhitekturu?

U određenom trenutku mojeg profesionalnog bivanja se otvorila prilika da se bavim interijerom, a budući da, kao što sam rekla, da mi je jezik važan, komunikacija mi je važna, otkrila sam da rad na interijeru uključuje intenzivan rad sa klijentom i to na mnogo povezanijoj razini od arhitekture.

Mislim da je prva stvar kod arhitekture odgovornost. A prva riječ koja mi pada na pamet kad pričam o interijeru, to je emocija. Zato jer vi razgovorima, u interakciji sa klijentom, vi morate kroz projekte interijera, dobiti emociju koju klijent traži u tom prostoru. Vi emociju ostvarujete kreiranjem atmosfere, a atmosfera je jedna kvalitativna disciplina koju postižete  sa različitim elementima projektiranja interijera. Pa su to primjerice, veličina prostora, oblik, boje, tekstura, svjetlo, ako želimo, čak i miris i zvukovi. 

Radiš i dizajn stambenih prostora, poslovnih prostora ali i turističkih objekata, što je veći izazov i po čemu se razlikuju ti projekti?

Osnovna razlika u dizajnu interijera privatnih stambenih prostora i ovih ugostiteljskih, pogotovo turističkih je u iskoraku. Ne moramo sad pričati o stilu niti o investiciji, ali uvijek vam je perjanica slijeđenja trendova ugostiteljstvo i ugostiteljski prostori i ako pričamo na razini čitave Hrvatske, onda bi rekla, naše priobalje uvijek mora biti u trendu. Zato jer vi morate ponuditi gostu neki san i vi morate dati dojam da ste svjetski prostor.

On se mora osjećat fantastično u bilo kakvom kafeu, restoranu, hotelu do kojeg dođe, tako da uvijek su takve vrste prostora puno više slijede trendove, puno su avangardnije, puno revolucionarnije i ako su na obali tim više se dešavaju te ti trendovi te razlike koje su izuzetno moderne. Trend nije nešto što je osnovno kod stambenih interijera, taj trend je uvijek malo blaži nego što su prostori ugostiteljskog tipa. 

Gdje pronalaziš inspiraciju za sve svoje projekte koje radiš?

Meni bi sad bilo najlakše reći da se inspiriram iz literature i putovanja, ali, ljudi. Ljudi su najveća inspiracija i to bilo koji sudionik projekta. Dakle, bilo da je neka moja kolegica, kolega, klijenti su mi inspiracija, učim od njih i nadam se da oni uče od mene. Učim se njihovim životnim iskustvima, stvarima koje su oni vidjeli, a ja nisam vidjela, pogledima na život kakve oni imaju, a kakve ja imam drugačije, to su zapravo divni razgovori gdje vi međusobno zajednički dolazite do rješenja. 

U našoj emisiji dosta redovito podučavaš o različitim stilovima uređenja interijera, koji je tebi najdraži?

Najsretnija sama kada radim u određenom stilu za koje sam dovoljno proučila da odgovara profilu klijenta i kada mogu zajedno sa klijentom do kraja iznijeti taj stil, bez nekih većih stranputica.

Dakle kad određeni stil odaberete morate razmišljati o tome da je niz nekih ljudi prije vas ili paralelno vama radilo na toj ogromnoj bazi estetike, podataka, oblika, tekstura i svega koja vama onda može biti inspiracija za ono čime ćete vi doprinijeti tom stilu.  

Radila si jako puno projekata i puno je toga iza tebe, ali postoji li jedan projekt koji bi mogla izdvojiti koji ti je ostao kao najdraži?

Ne mogu. Ne mogu zato jer najvažniji su mi ljudi. I svaki klijent mi je poseban. I zato mi je uvijek najdraži projekt uvijek onaj koji trenutno sad radim. 

Arhitektura i dizajn

Suvremeni luksuz – kada muzeji postaju inspiracija za interijere

„Prostor nije samo zid i namještaj. To je produžetak našeg identiteta. Kad u njega unesemo emociju, predmet s pričom, on počinje govoriti o nama“

suvremeni luksuz

Muzeji čuvaju povijest, stilove i emocije epoha koje su oblikovale svijet. No, posljednjih godina oni postaju mnogo više od mjesta sjećanja – postaju inspiracija za dizajn prostora u kojima živimo danas. Nakon desetljeća minimalizma i neutralnih interijera bez osobnosti, u dizajn se vraća ono što ima sloj, teksturu i priču.

Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu

U tom kontekstu rađa se novi pojam estetike: suvremeni luksuz – elegancija koja ne vrišti, nego govori tiho i sigurno.

To je luksuz koji kombinira nasljeđe umjetnosti i arhitekture s modernim načinom života, stvarajući interijere koji su profinjeni, ali topli, promišljeni, ali pristupačni.

Od muzejskih zbirki do suvremenog doma

Muzeji čuvaju predmete, stilove i priče koji su oblikovali vrijeme, ali sve češće služe i kao inspiracija suvremenim interijerima. Nakon desetljeća minimalizma i funkcionalnosti, dizajn se vraća onome što ima sloj, emociju i značenje.
„Zapravo mislim da je to prekrasan povratak onom što je bezvremensko. Nakon godina minimalizma i tehnologije, ljudi ponovo traže toplinu, priču i teksturu“, kaže Maša Kovač, vlasnica Mashroom trogvina.

Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu

Taj povratak vidi se i u novoj kolekciji brenda Eichholtz, poznatog po sposobnosti da klasične motive interpretira kroz suvremeni dizajn. Njihova najnovija suradnja s legendarnim Metropolitan Museum of Artom (The Met) iz New Yorka donosi jedinstvenu spojnicu između umjetnosti i svakodnevnog života.

Kolekcija „Eichholtz x The Met“ nadahnuta je arhitekturom, umjetničkim djelima i povijesnim predmetima iz zbirki muzeja – od skulpturalnih oblika do tekstura i proporcija klasičnih građevina. Sofe, stolovi i rasvjeta iz kolekcije ne imitiraju prošlost, nego je reinterpretiraju, spajajući monumentalnost i funkcionalnost u suvremeni kontekst.

„Dizajn i umjetnost oduvijek su povezani. Suradnja s Metom daje kolekciji posebnu dimenziju. To nije samo estetika. Svaki komad ima svoju priču, inspiraciju u umjetnosti, ali prilagođenu današnjem životu“, objašnjava Kovač.

Suvremeni luksuz između umjetnosti i svakodnevice

Upravo kroz ovakve projekte definira se pojam suvremeni luksuz – estetika koja spaja povijesnu dubinu i suvremenu jednostavnost. Povijesni motivi i proporcije prenose se u novi kontekst, u kojem linije postaju pročišćene, teksture slojevite, a materijali taktilni.
„Kad dizajner prenese povijesni motiv u suvremeni kontekst, dobije se komad koji ima prisutnost. On nije samo funkcionalan – on ima stav“, ističe Kovač. „U Eichholzu se to vidi. Svaki predmet ima dozu skulpturalnosti, gotovo kao mali umjetnički objekt.“

Deset slika koje su promijenile način na koji gledamo svijet

Takvi interijeri ne žele pokazivati raskoš, već ju suptilno dočaravaju kroz osjećaj ravnoteže i osobnost prostora. To je suvremeni luksuz koji se ne mjeri cijenom, nego emocijom – prostor koji ne djeluje kao izložba, nego kao topli, prozračni dom s karakterom.

Refleksija, svjetlost i prirodni kontrasti

Jedna od ključnih odlika suvremenog dizajna postala je refleksija. Zrcala, metalne površine i rasvjeta nisu samo dekor, već alati za stvaranje dinamike i osjećaja prostranosti.
„Refleksija je fascinantna stvar. Ogledala i metali unose svjetlost, šire prostor, stvaraju dinamiku i energiju, a psihološki daju osjećaj prozračnosti i luksuza“, kaže Kovač.

No, svaki sjaj traži protutežu. „Ako imamo puno sjaja, trebamo kontrast – nešto prirodno, toplo. Drvo, tkanina, kamen. To je ono što prostoru daje dušu“, objašnjava ona. Upravo ta ravnoteža između reflektirajućih i taktilnih materijala stvara harmoniju između suvremenog i klasičnog, između svjetla i sjene, hladnog i toplog.

Klub stolići – najnepotrebnija potrebna stvar u vašem domu!

Toplina prirodnog – srce svakog interijera

U suvremenom luksuzu materijali igraju glavnu ulogu. Nisu to više hladne površine i sterilni tonovi, nego teksture koje pozivaju na dodir.

„Ljudi danas traže ugodu, ali i estetiku. Spoj sjajnog i prirodnog stvara savršen balans. Prostor izgleda profinjeno, ali se u njemu osjećate opušteno“, kaže Kovač.

Drvo, lan, kamen i baršun ponovno se vraćaju u interijere. Njihova taktilnost i toplina daju prostorima osjećaj doma, dok metal, staklo i ogledala unose dozu svježine i svjetlosti. U toj ravnoteži između luksuza i prirodnosti nastaje interijer koji nije hladan, nego živ i blizak – prostor koji diše.

Umjetnost življenja

„Prostor nije samo zid i namještaj. To je produžetak našeg identiteta. Kad u njega unesemo emociju, predmet s pričom, on počinje govoriti o nama“, zaključuje Maša Kovač.

7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera

Upravo zato suvremeni luksuz nije prolazni trend, nego način življenja – promišljen, topao i duboko osoban. Kada dom postane spoj povijesti, teksture i svjetlosti, nastaje interijer koji ne stari, nego raste zajedno s onima koji u njemu žive.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.

Green forest on the urban balcony

Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama

U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA

Parkroyal Collection Pickering – Singapur

Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio

Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu

Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.

Namba Parks – prirodna oaza u Osaki

Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.

Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza

I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD

Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu

Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD
Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom

Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.

Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila

Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak.  Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.

Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.

Vertikalni vrtovi za svježinu prostora

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice