Arhitektura i dizajn
Emocije i ljudi stvaraju najbolje interijere
Sunčica Mastelić Ivić sigurno vam je dobro poznata jer nas redovno podučava o stilovima uređenja interijera. No, Sunčica je puno više od dobre učiteljice. Ona je sjajna arhitektica koja svira klavir i voli hrvatski jezik.
Sunčice, rekla si mi da zapravo arhitektura nije bila tvoj prvi izbor. Što je bio tvoj prvi izbor i zašto arhitektura ipak na kraju?
Kako sam ja bila dijete koje je, kojem je donekle išla matematika, imala sam smisla za crtanje, onda vas odmah roditelji pomalo usmjere, pa zašto ti ne bi mogla arhitektura, pa to ti je fin posao, pa lijep je fakultet, lijep je studij, to bi ti bilo dobro. Ali moja prva ljubav je zapravo bio hrvatski jezik.
Studij arhitekture je nekakav renesansni nastavak svega onoga što je renesansni čovjek trebao biti. Taj divan studij vam da mnogostruka znanja, nauči vas matematici, inženjerstvu, logičnom razmišljanju, kreiranju prostora, nauči vas estetici i vi tu estetiku povezanu s logikom, inženjerstvom, pogotovo estetiku, vi to živite cijeli život, cijeli dan, što god da radite i van vaše profesije.
Tvoj put do stručnjakinje kakva si danas počeo je u Beču. Zašto u Beču i kako je do toga došlo?
Moj neki profesionalni put je započeo u Beču, zašto, zato jer je moj suprug u to doba završavao doktorski studij na tehničkom univerzitetu u Beču i mi smo nekoliko godina proveli tamo i to je bio, da, to je bio moj prvi posao. Beč, bečki mentalitet, sve o dizajnu i arhitekturi što sam naučila u Beču, to je jedna moja davna, daleka ljubav koja uvijek tinja i traje.
Koji zapravo bio razlog zašto si odabrala raditi dizajn interijera, a ne arhitekturu?
U određenom trenutku mojeg profesionalnog bivanja se otvorila prilika da se bavim interijerom, a budući da, kao što sam rekla, da mi je jezik važan, komunikacija mi je važna, otkrila sam da rad na interijeru uključuje intenzivan rad sa klijentom i to na mnogo povezanijoj razini od arhitekture.
Mislim da je prva stvar kod arhitekture odgovornost. A prva riječ koja mi pada na pamet kad pričam o interijeru, to je emocija. Zato jer vi razgovorima, u interakciji sa klijentom, vi morate kroz projekte interijera, dobiti emociju koju klijent traži u tom prostoru. Vi emociju ostvarujete kreiranjem atmosfere, a atmosfera je jedna kvalitativna disciplina koju postižete sa različitim elementima projektiranja interijera. Pa su to primjerice, veličina prostora, oblik, boje, tekstura, svjetlo, ako želimo, čak i miris i zvukovi.
Radiš i dizajn stambenih prostora, poslovnih prostora ali i turističkih objekata, što je veći izazov i po čemu se razlikuju ti projekti?
Osnovna razlika u dizajnu interijera privatnih stambenih prostora i ovih ugostiteljskih, pogotovo turističkih je u iskoraku. Ne moramo sad pričati o stilu niti o investiciji, ali uvijek vam je perjanica slijeđenja trendova ugostiteljstvo i ugostiteljski prostori i ako pričamo na razini čitave Hrvatske, onda bi rekla, naše priobalje uvijek mora biti u trendu. Zato jer vi morate ponuditi gostu neki san i vi morate dati dojam da ste svjetski prostor.
On se mora osjećat fantastično u bilo kakvom kafeu, restoranu, hotelu do kojeg dođe, tako da uvijek su takve vrste prostora puno više slijede trendove, puno su avangardnije, puno revolucionarnije i ako su na obali tim više se dešavaju te ti trendovi te razlike koje su izuzetno moderne. Trend nije nešto što je osnovno kod stambenih interijera, taj trend je uvijek malo blaži nego što su prostori ugostiteljskog tipa.
Gdje pronalaziš inspiraciju za sve svoje projekte koje radiš?
Meni bi sad bilo najlakše reći da se inspiriram iz literature i putovanja, ali, ljudi. Ljudi su najveća inspiracija i to bilo koji sudionik projekta. Dakle, bilo da je neka moja kolegica, kolega, klijenti su mi inspiracija, učim od njih i nadam se da oni uče od mene. Učim se njihovim životnim iskustvima, stvarima koje su oni vidjeli, a ja nisam vidjela, pogledima na život kakve oni imaju, a kakve ja imam drugačije, to su zapravo divni razgovori gdje vi međusobno zajednički dolazite do rješenja.
U našoj emisiji dosta redovito podučavaš o različitim stilovima uređenja interijera, koji je tebi najdraži?
Najsretnija sama kada radim u određenom stilu za koje sam dovoljno proučila da odgovara profilu klijenta i kada mogu zajedno sa klijentom do kraja iznijeti taj stil, bez nekih većih stranputica.
Dakle kad određeni stil odaberete morate razmišljati o tome da je niz nekih ljudi prije vas ili paralelno vama radilo na toj ogromnoj bazi estetike, podataka, oblika, tekstura i svega koja vama onda može biti inspiracija za ono čime ćete vi doprinijeti tom stilu.
Radila si jako puno projekata i puno je toga iza tebe, ali postoji li jedan projekt koji bi mogla izdvojiti koji ti je ostao kao najdraži?
Ne mogu. Ne mogu zato jer najvažniji su mi ljudi. I svaki klijent mi je poseban. I zato mi je uvijek najdraži projekt uvijek onaj koji trenutno sad radim.
Urbanizam
Kat po kat nestaje simbol Zagreba: Evo dokle je stiglo rušenje Vjesnika
Donosimo pregled rušenja Vjesnika, zašto se zgrada uklanja kat po kat i kada bi radovi trebali završiti
Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.
Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.
Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.
Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.
Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku
Požar je zapečatio sudbinu zgrade
Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.
Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?
Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.
Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.
Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.
Kada su počeli radovi?
Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.
Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.
Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.
Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?
Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.
Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.
Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.
Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.
Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.
Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.
Azbest je dodatno usporio rušenje
Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.
Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.
To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.
Kada završava rušenje Vjesnika?
Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.
To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.
Što dolazi nakon Vjesnika?
To pitanje zasad nema službeni odgovor.
Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.
Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.
Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.
Arhitektura i dizajn
Od Milana do Londona: Najvažnija svjetska događanja za arhitekte i dizajnere u 2026.
Festivali, sajmovi i konferencije koji svake godine prvi otkrivaju što dolazi u arhitekturi, dizajnu interijera i urbanizmu. Ovo je globalni kalendar koji vrijedi zabilježiti
Nakon pregleda najvažnijih domaćih događanja, vrijeme je za globalnu scenu. Tijekom godine održavaju se festivali, sajmovi i konferencije koji definiraju trendove u arhitekturi, dizajnu interijera, urbanizmu i kreativnim industrijama.
Od predstavljanja novih kolekcija namještaja do rasprava o budućnosti gradova, ova događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. okupljaju vodeća imena industrije i često postavljaju smjerove koje kasnije pratimo i na domaćem tržištu.
Milan Design Week i Salone del Mobile — sezona je otvorena
Od 21. do 26. travnja Milano je, kao i svake godine, bio središte globalne dizajnerske scene. Milan Design Week i Salone del Mobile donijeli su nove kolekcije namještaja, rasvjete i materijala, a instalacije razasute diljem grada i ovog su puta postale pravi generator trendova. Naša je ekipa bila ondje i detaljan izvještaj s dojmovima, fotografijama i trendovima koje smo uočili uskoro stiže na portal.
Salone del Mobile Milano 2026: Budućnost dizajna i grad kao pozornica
High Point Market okuplja industriju namještaja
Od 25. do 29. travnja u Sjevernoj Karolini održava se High Point Market, jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja. Dolaze proizvođači, dizajneri interijera, trgovci i developeri u potrazi za novim kolekcijama, materijalima i poslovnim partnerstvima.
BIG SEE Festival — prozor regije prema svijetu
Od 21. do 22. svibnja u Portorožu održava se BIG SEE Festival, vodeća platforma za arhitekturu i dizajn u jugoistočnoj Europi. Festival nije klasični sajam ni konferencija nego koncentrično okruženje u kojemu se ideje, materijali i ljudi susreću s ciljem. Program je strukturiran kroz tri međusobno povezana sloja: konferenciju, nagrade i trade show.
Konferencija je prostor za razmišljanje i debatu o mjeri, relevantnosti i smislu u arhitekturi i dizajnu. Nagrade prepoznaju izuzetne projekte i pružaju im međunarodnu vidljivost, a trade show donosi pažljivo odabrane materijale, proizvode i tehnologije koje arhitekti zaista trebaju u svakodnevnoj praksi.
Festival svake godine privlači više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje i okuplja arhitekte, dizajnere, brendove i donositelje odluka koji ne dolaze samo proći pokraj izložaka, nego razgovarati, povezati se i oblikovati projekte koji dolaze.
World Urban Forum stavlja fokus na budućnost gradova
Od 17. do 22. svibnja u Bakuu, Azerbajdžan, održava se World Urban Forum. Urbanisti, arhitekti, političari i stručnjaci za razvoj gradova ostavlja temu forme i interijera po strani i okreće se većim pitanjima: stanovanju, klimatskim izazovima, javnom prostoru i mobilnosti. Upravo ovdje često nastaju rasprave koje potom oblikuju urbanistička rješenja na globalnoj razini.
Bread & Heart Festival spaja kreativne industrije
Od 3. do 5. lipnja u Tirani se održava Bread & Heart Festival. Uz struku se ovdje okupljaju i umjetnici i kreativci iz različitih područja, a radionice, predavanja i izložbe istražuju dodirne točke dizajna, arhitekture i novih poslovnih modela.
NeoCon donosi budućnost komercijalnih interijera
Od 8. do 10. lipnja u Chicagu, NeoCon donosi inovacije za urede budućnosti, hospitality industriju i zdravstvene prostore, tipologije koje sve više određuju kako dizajniramo prostore u kojima radimo i boravimo.
3daysofdesign slavi skandinavski pristup
Od 10. do 12. lipnja Kopenhagen postaje poprište 3daysofdesign festivala. Skandinavski minimalizam, pažnja prema materijalima i inovacije u produkt dizajnu privlače posjetitelje u showroomove i izložbene prostore diljem grada.
AIA Conference okuplja arhitektonsku struku
Od 10. do 13. lipnja u San Diegu, AIA Conference on Architecture & Design jedan je od najvećih profesionalnih skupova za arhitekte u SAD-u. Predavanja, radionice i rasprave o novim tehnologijama redovito donose uvide relevantne i za europski kontekst.
London Festival of Architecture pretvara grad u izložbeni prostor
Cijeli lipanj, od 1. do 30. lipnja, London postaje poprište London Festival of Architecture. Jedno je od rijetkih događanja za arhitekte i dizajnere koje nadilazi profesionalni krug. Instalacije, izložbe i vođene ture otvorene su javnosti diljem grada i čine arhitekturu dostupnom temom za sve.
UIA World Congress of Architects kao veliko finale
Od 28. lipnja do 2. srpnja u Barceloni se održava UIA World Congress of Architects, jedno od najvažnijih globalnih događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. Vodeća imena struke, akademska zajednica i institucije ovdje raspravljaju o klimatskoj krizi, budućnosti gradova i ulozi arhitekture u njima.
Događanja koja definiraju trendove
Ova događanja često su prva mjesta na kojima se naziru trendovi koje potom pratimo u arhitekturi, interijerima i urbanizmu diljem svijeta. Za sve koji žele biti korak ispred, globalni kalendar ove godine nudi posebno bogat program.
