Arhitektura i dizajn
«Croatia je Hrvatska» najbolje je dizajnirana izložba na svijetu
Svjetsko udruženje dizajnera interijera hrvatsku je agenciju nagradilo za najbolje dizajnirani izložbeni prostor. Nagrada je autorima iz Brigade dodijeljena ovog vikenda u Parizu.

Tim zagrebačke agencije Brigada osvojio je međunarodnu nagradu IIDA Global Excellence za najbolje dizajnirani izložbeni prostor za izložbu Croatia je Hrvatska, nastalu u povodu 133 godine postojanja Croatia osiguranja. Riječ je o interaktivnoj i multimedijalnoj izložbi koja je tijekom jeseni 2017. bila postavljena u zagrebačkom tunelu Grič. Uz Brigadu koja je bila zadužena za prostorni dizajn, projekt su osmislili i realizirali timovi korporativnih komunikacija Adris grupe i Croatia osiguranja, agencije Bruketa&Žinić&Grey i Millenium promocija, uz suorganizaciju Turističke zajednice grada Zagreba.

Foto: Brigada
Izložba je bila koncipirana kao vremeplov kroz paralelne povijesti Hrvatske, Zagreba i Croatia osiguranja, te je na jedinstven način uključivala osobne i obiteljske povijesti posjetitelja.
Građani su izložbu mogli nadopuniti svojim obiteljskim pričama, gdje su rame uz rame s povijesnim velikanima stajale osobne povijesti.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Ovo međunarodno natjecanje koje se održava na godišnjoj razini vrednuje originalnost i izvrsnost u dizajnu interijera i projekata unutrašnje arhitekture. Uz Croatia osiguranje, među nagrađenima su projekti za investitore u Kini, Tajvanu, Japanu, Australiji i SAD-u.

Foto: Brigada
«Drago nam je što je žiri prepoznao našu želju da kroz dizajn interijera postava izložbe stvorimo doživljaj koji će posjetitelji ponijeti sa sobom, a ne samo «lijep prostor». Suradnja sa zaista širokim interdisciplinarnim timom stručnjaka za komunikacije i nove tehnologije bila je ključna za uspjeh ovog projekta i vjerujem da je upravo ta sinergija doprinijela ovom uspjehu u zaista jakoj globalnoj konkurenciji», rekao je Damjan Geber, kreativni direktor Brigade.

Foto: Brigada
«Pobjednici ilustriraju transformativan dizajn ujedno nudeći pragmatična rješenja kakva zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva i odaju počast lokalnim trendovima i tradicijama», izjavio je Cheryl S. Durst, izvršni potpredsjednik i direktor IIDA-e.
«Pobjednici su pokazali koliku moć ima kvalitetan dizajn u emocionalnom povezivanju s korisnicima. Bilo nam je drago vidjeti raznolikost inovativnog, toplog i funkcionalnog dizajna interijera iz cijeloga svijeta», izjavio je IIDA-in predsjednik i direktor dizajna Malcolm Berg u ime žirija.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Uz njega, radove je ocjenjivao žiri međunarodnih dizajn profesionalaca: Stephanie Cardinal, predsjednik humà design + architecture; Danielle Fox, glavni dizajner u Rodrigo Vargas Design; Johannes Lampela, direktor dizajna u Designworks Los Angeles, koji je dio BMW grupe; i Geno Yun, voditelj ELS Architecture and Urban Design.
IIDA je međunarodno udruženje dizajnera interijera, a nagrada je autorima iz Brigade uručena 20. siječnja 2018. u Parizu. Osim toga, ovih je dana jedan od najutjecajnijih regionalnih portala za industriju oglašavanja i komunikacija – Media Marketing, proglasio izložbu «Croatia je Hrvatska» događajem godine 2017.
Arhitektura i dizajn
Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?
Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?

U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.
Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Regent International kao model vertikalnog grada
Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.
Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom
Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.
Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo
Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.
Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.
Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja
Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.
Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?
Inspiracija ili upozorenje?
S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.
Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?
Arhitekti i arhitektonski projekti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Arhitektura, greškom
– Goga, zašto arhitektura?
„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”
Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.


Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda
– Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?
„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“
Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

– Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?
„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu
– Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?
„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“
Posao kao terapija i poziv
– Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?
„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“
– Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?
„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“
Adaptacija iznutra
– Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?
„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“
Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.
You must be logged in to post a comment Login