Arhitektura i dizajn
Održana online konferencija u organizaciji DAZ-a “BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA”
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru”
Veliki interes struke, ali i javnosti izazvala je online konferencija pod nazivom BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA – Arhitektonski pogled. Razgovaralo se o pokretanju nužne obnove Zagreba, budućnosti graditeljskog naslijeđa, doprinosu turizma obnovi grada te o Danima zagrebačke arhitekture.
Konferenciju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba, a njihov predsjednik Tihomil Matković istaknuo je kako pravi izazovi tek slijede. Zakon o obnovi Zagreba, kojim je uređena konstruktivna obnova, je donesen, no Društvo arhitekata želi dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu.
Fond za obnovu Grada Zagreba, čija je konstituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fonda, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada.
Online konferencija u 4 je dana sa više od 23 predavača i dionika okruglih stolova, te s ukupno 20 izvrsnih i stručnih predavanja obradila 4 izuzetno važne teme:
10.11. – urbanizam.ZG – pokretanje nužnog procesa obnove Grada Zagreba
11.11. – arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Grada Zagreba
12.11. – ARTUR – arhitektura i turizam – doprinos turizma obnovi Zagreba
13.11. – Dani zagrebačke arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 g. Sveučilišta u Zagrebu
Dom na kvadrat je kao medijski pokrovitelj podržao i nastaviti će podržavati napore naših arhitekata i svih onih koji sudjeluju u planu obnove grada Zagreba.
Snimke konferencije dostupne su na YouTube kanalu DAZ-a i Doma na kvadrat
Tihomil Matković, dia, Predsjednik DAZ-a, u završnom izlaganju na konferenciji zaključio je:
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru. Niti jedan segment pri tome ne treba izostaviti. Šire promatrano i ciljevi zacrtani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine trebaju biti pokretač mnogih dopunskih procesa obnove Zagreba i okolice nakon potresa. Održivost gospodarstva i društva, jačanje otpornosti na krize poput ovog potresa, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj, inovacije i konkurentnost kroz ulaganja u znanje i ljudske potencijale, nužni su segment i obnove Zagreba i okolice od posljedica potresa. U europskim okvirima trebamo se osloniti na viziju „Novog europskog Bauhausa“ promoviranog od strane Europske komisije, koja u traženjima budućnosti Europe poziva na sinergiju znanosti i tehnologije te umjetnosti i kreativnosti kao glavnog oslonca razvoja. Takav razvoj temelji se na tradicijama Europe, u cilju ostvarenja održivosti sa stilom, to je poruka koja nam svima treba ostati u pamćenju pri obnovi nakon potresa.
Interdisciplinarni pristup, sinergijska rješenja uz uvažavanje svih dionika, od stručnjaka svih inženjerskih struka: arhitekata, građevinara, strojara i elektroinženjera, geodeta, prometnih inženjera, te povjesničara umjetnosti, sociologa, demografa, geografa, pravnika, ekonomista do svih drugih stručnjaka i građana našeg grada jedini su put da se destruktivne posljedice potresa od 22. ožujka 2020. godine pretvore u priliku novog razvoja. Grad osviješten potresom postaje svjestan očiglednosti potreba održive urbane obnove. Urbana rekonstrukcija koja je predviđena zakonom nije dovoljna. Treba krenuti prema procesima urbane revitalizacije i regeneracije koji uključuju i društvenu i ekonomsku obnovu s kojom će jezgri Grada Zagreba biti vraćena puna povijesna vrijednost te biti dana dodatna vrijednost kvalitete življenja, boravljenja i korištenja. Za realizaciju tih procesa potrebna je potpuna participacija stručne i opće javnosti u svim procesima, uz novi sustav prostornog planiranja. Kulturna baština grada i države naslijeđe je koje nas čini ponosnim dionikom naše povijesti. U procesima obnove ova vrijedna baština mora biti valorizirana i sačuvana, a nove vrijednosti mogu biti interpolirane u tkivo grada na primjerenim mjestima baštinski nevrijedne i uništene izgradnje.
Gospodarske aktivnosti u urbanim cjelinama osnova su života. Tako i turizam doprinosi kvaliteti života, no njegov razvoj ne smije dominirati, već treba biti u sinergiji s drugim gospodarskim aktivnostima i društvom u cjelini. Prostornim planiranjem treba definirati održivi razvoj turizma koji nadilazi predodređene mu zone, te i za tu potrebu treba razvijati dodatnu infrastrukturu, kako lokalno tako i na nivou države, s naglaskom na javne prostore i željeznički promet. Nove tipologije i novi oblici rada, stanovanja i turizma su već prisutni, isprepliću se, i prema tim promjenama kao društvo trebamo biti otvoreni.
Znanstvena i sveučilišna zajednica našeg grada, obilježavajući 350 obljetnicu Sveučilišta, predstavlja izniman interdisciplinaran splet znanja nužnih za urbanu obnovu grada. Razvoj Sveučilišta i novog kampusa, te obogaćenje studentske, istraživačke i nastavničke populacije s inozemnim gostovanjima, treba unijeti nove vrijednosti u naš grad”
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
You must be logged in to post a comment Login