Nakon uspješne prve sezone festivala Open house Zagreb, idućeg tjedna 40 zagrebačkih objekata otvoriti će vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Donosimo detalje koje poznate građevine ćete moći posjetiti. 

Od 18. do 20. listopada održat će se drugi Open House Zagreb festival, a donosi raznovrstan program usmjeren na arhitektonsko nasljeđe i održivost. 

Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Open House Zagreb festivala navodi kako je ove godine u program festivala stručni žiri koncipirao i četiri tematske cjeline, od kojih je prva Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, koja se oslanja na nedavni potres koji nam se desio u Zagrebu. Tema druga je Viktor Kovačić tu se osvrćemo na 100 godina od smrti i 150 godina od rođenja. Treća tema su urbane cjeline u kojima živimo i prolazimo, a ne znamo puno o njima i četvrta, razgovori s eminentnim arhitektima koji su obilježili pojedine dekade 

Svi obilasci su besplatni i posebnost našeg festivala je da vas na svakom objektu očekuje stručno vodstvo.

Među odabranim objektima na festivalu posebno se ističe Kuća Slavex, koju potpisuje arhitekt Viktor Kovačić.

Kuća Slavex autora Viktora Kovačića svjedoči modernosti svoga vremena. Ona je strogo simetrična, kvadratičnog formata pročelja, s bazom poslovnog prizemlja s mezaninom izvedenima u rustici te još tri gornje etaže i mansardom. Kvadratični prostori su specifični horizontalno podijeljena krila, a ukrasi su koncentrirani u detaljima zgrade. Zgrada je u svome vremenu djelovala vrlo moderno.

“Zato što je Viktor Kovačić kao arhitekt u to vrijeme 20-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo napredan u svojem pristupu u arhitekturi i on je promijenio dosadašnje stilove, ubacio nekakve nove sisteme gradnje i kvalitete gradnje, ali i samog stambenog življenja.”, ističe Jur Kordić, suvlasnik zgrade Slavex.

U sklopu dijela “Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa” našla se i poznata zgrada Muzičke akademije.

Zgrada Muzičke akademije formirana je iz postojeće zgrade Ferimporta arhitekta Stanka Fabrisa i ona je dodijeljena Muzičkoj akademiji na besplatno korištenje na rok od 100 godina. Budući da je zgrada bila u vrlo lošem stanju bilo je potrebno provesti temeljitu rekonstrukciju. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja taj posao dobio je arhitekt Milan Šosterić.

Ovo je jedinstvena prilika za upoznavanje Dežmanovim prolazom i zgradom Radovan, koju zovu Prvim zagrebačkim neboderom.

Ona je sagrađena 1933. godine na osnovu natječajnog projekta arhitekta Slavka Löwya. Nazvana je po investitoru Eugenu Radovanu, poduzetniku i zastupniku tvrtke Bosch AG. U to vrijeme ona postavlja novu urbanu regulaciju u gradu Zagrebu i planirano proširenje Masarykove ulice sa sjeverne strane rezultiralo je uvlačenjem južnog pročelja planirane zgrade, a „izgubljeni kvadrati“ u parteru nastojali su se nadoknaditi gradnjom u visinu.

Na ovogodišnjem se popisu našla i zgrada Hrvatske narodne banke koja je prepoznatljiva po pročelju obloženim bijelim bračkim kamenom. 

Zgrada Palača Zagrebačke burze prepoznatljiva je po pročelju obloženom bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašen izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor koji je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar.

Posjetiteljima će se predstaviti i jedno od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi  – kuća Kalina.

Kuća Kallina projektirana za Josipa Kallinu, istaknutog proizvođača keramičkih proizvoda, poslužila je kao podloga za promociju Kallininih njegovih glaziranih pločica, kojima je obložena gotovo u cijelosti. Dominantne plava i žuta boje koje formiraju sjajnu, treperavu površinu, a pažnju privlače motivi lopoča, ruža i šišmiša.

Ovaj događaj nudi jedinstvenu priliku da zavirite u fascinantne prostore i otkrijete tajne zgrada koje krase zagrebačke ulice

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada posljednji je put donesen 1997. godine, što je jedan od razloga zašto mnoge zgrade nisu adekvatno održavane. Novi zakon konačno bi trebao stupiti na snagu u siječnju iduće godine i evo koje promijene donosi.

Novim zakonom o održavanju i upravljanju zgradama želi se stati na kraj nemarnim suvlasnicima zbog kojih su mnoge zgrade zapuštene, a pravni procesi dugi. 

“Mnoge zemlje već imaju od ranije te zakone, starije zemlje članice već imaju te posebne zakone, one su nam bile uzor u pisanju ovog zakona i stvarno puno novina ima. Počevši od toga da zajednica suvlasnika postaje nova pravna osoba u našoj državi, dobiva svoj OIB, registriraju se i to skraćuje uvelike procesne postupke, znači, zgrada protiv pojedinca, pojedinac protiv zgrade, puno je tu odnosa koji su se tu komplicirali, a s ovim postaje puno jednostavnije. “, ističe Željko Uhlir mr. sc., Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Željko Uhlir mr. sc.

Stanari zgrade postaju zajednica suvlasnika

Zdravko Vladanović dipl. pravnik i Predsjednik udruge suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba dodaje kako nije u pitanju zgrada, nego ljudi, suvlasnici, oni postaju zajednica suvlasnika, tako je zakon definiran.

“Dobiva svoj pravni status i nastupa u pravnom prometu kao pravni subjekt, to će uvelike i u bitnome olakšati procedure u sudskim parnicama i upravnim postupcima. Bez toga, jako komplicirano. 

Zgrada nastupa kao jedinstveni pravni subjekt, ima svoj račun, račun zajedničke pričuve, i taj račun nije novac upravitelja, to nije njihov novac, to je novac suvlasnika, suvlasničke zajednice i oni donose odluku kako će s tim novcem raspolagati, samo oni. Nitko drugi.”, pojašnjava.

Zdravko Vladanović dipl. pravnik

Svi suvlasnici obvezuju se na održavanje i upravljanje nekretninom, a uvode se dva programa za pomoć u financiranju. 

Željko Uhlir navodi: “S jedne strane bit će napisan program održavanja fasada u kulturno povijesnim cjelinama naših gradova gdje je zamišljeno da država pomogne s jednom trećinom, lokalna uprava, taj grad u kojem se zgrada nalazi sa drugom trećinom, a treću trećinu pokriju sami suvlasnici. Drugi program je program sufinanciranja ugradnje dizala, tu je zamišljeno da opet država sufinancira s jednom trećinom svojih sredstava, a prepušteno je lokalnoj upravi da sama odredi da li će i sa kojim iznosom pomoć svojim sugrađanima da se ugrade dizala u zgrade koje to nemaju. “

Što se ustvari događa kada se lift zaglavi i imamo li razloga za paniku?

Kućni red kao zakonski akt

Kućni red postaje zakonski akt što mu daje jaču snagu te se uvode sankcije za nepridržavanje.  

“Taj kućni red ima jedan inovativan pristup u samom osiguranju provedbe i s druge strane da postoji onaj dio kućnog reda koji će biti propisan pravilnikom i onaj dio koji se pušta na volju suvlasnicima da mogu sami propisati zbog neke specifičnosti u toj zgradi. Naravno, taj drugi dio mora biti u skladu sa zakonom. “, navodi.

Predstavnik suvlasnika sa zajednicom ostalih suvlasnika donosi, utvrđuje odgovornost i propisuje trostruku sankciju, trostruku kaznu mjesečne pričuve, ističe Zdravko Vladanović;

“Ukoliko bi se dogodilo da to nije postiglo onu svrhu sankcioniranja, postoji institut izvlašten iz zajednice suvlasnika. To je odluka koja je i sad postojala prema zakonu o vlasništvu, no, međutim, sud nije tek tako donijeti odluku nekoga isključiti iz suvlasništva i tako dalje, ali sada ovaj zakon će to lakše omogućiti.”

Odredba vezana za zaštitu pročelja zabranjuje postavljanje klima uređaja na pročelje zgrade, baš kao i antenskih sustava. 

“Sad zakon dolazi i kaže dosta je toga bilo, nema više postavljanja klima uređaja, nismo namjerno napisali novih nego postavljanja klima uređaja, znači svako skidanje stare klime i postavljanje nazad se smatra postavljanjem, jer je cilj maknut te uređaje s naših pročelja, nema postavljanja antenskih sustava, nema postavljanja izvora obnovljive energije, zašto izvor obnovljive energije, zato što se na zapadu isto zakoni ne mogu tako brzo mijenjati kako se mijenja tehnologija, pa je počela biti pojava po gradovima da foto panele ljudi vješaju po prozorima i po balkonima. “, zaključuje Vladanović te očekuje da će se ipak pronaći adekvatno rješenje za ovaj problem i naglašava da je zgrada zajednički krov o kojem svi trebaju brinuti.