Što je energetska efikasnost?

Energetska efikasnost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Jednostavnije rečeno energetska efikasnost znači upotrijebiti manju količinu energije(energenta) za obavljanje istog posla, odnosno funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, proizvodnja raznih proizvoda…).

Energetska efikasnost u zgradarstvu utječe na smanjenje potrošnje svih oblika energije, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, uz duži životni vijek zgrade, te pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš.

Cijene energije i energenata će, zbog globalnih i lokalnih razloga, u idućem razdoblju i dalje rasti – što će utjecati na porast troškova života i stanovanja.

Za krajnjeg korisnika, naravno, najveća korist energetski efikasne gradnje je u smanjenju mjesečnih računa za grijanje, hlađenje i električnu energiju.

Direktiva EU 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada jasno obvezuje na štednju energije u zgradama EU, kao i državama kandidatima.

 

U skladu s Direktivom, sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju bit će certificirane i takvi energetski certifikati s podacima o godišnjoj potrošnji za grijanje zgrade bit će izloženi ili dani na uvid svim zainteresiranim strankama.

Uvođenjem energetskih iskaznica za zgrade kao i certificiranjem zgrada, energetski efikasne, dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjom energije znatno će dobiti na vrijednosti na tržištu nekretnina, dok će zgradama s velikom potrošnjom energije vrijednost pasti.

Investicija zamjene starih prozora s novima čini se skupim izdatkom, no činjenica je da se uloženi novac vrati tijekom nekoliko godina u vidu manjih mjesečnih računa za energiju itekako je opravdana i isplativa.

Primjer uštede energije odnosno potrošnje goriva(lož ulja) po m2 površine kod različitih tipova prozora:

Gubici energije na objektima vezani su najvećim dijelom za područje prozora.
– gubici topline kroz prozore i vanjske zidove čine preko 70 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade!
– novi moderni prozori sa odgovarajućim staklom imaju 2-3 puta manje toplinske gubitke od starih prozora
– energijom koja se potroši za zagrijavanje 1 prosječne kuće(sagrađene pred 10-ak ili više godina) možemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuće ili 8-10 pasivnih kuća
– staklo zauzima najveću površinu otvora oko 70% te zbog toga ima veliku ulogu u ostvarenju toplinske zaštite cijelog prozora. To znači da se tu stvaraju najveći energetski gubici. Ostvarenje toplinske zaštite stakla opisuje se koeficijentom prolaza topline Ug. Što je ta vrijednost manja, to su izolacijska svojstva stakla bolja.

Primjer temperaturne razlike na površini unutarnjeg i vanjskog dijela stakla kod različitih tipova stakla:

Osnovni parametri koje bi moderan/suvremen prozor trebao ispunjavati po pitanju toplinske izolacije:

– toplinska izolacija ukupnog prozora: Uw < 1,4 W/m2K
– za niskoenergetske i pasivne kuće taj se koeficijent kreće između 0,50 – 1,10 W/m2K
– takav rezultat ostvariv je sa ABS PROTECT TERMO+ sistemom

ABS Protect Termo+, Uw=0,74 W/m2K sa staklom Ug=0,5

– koeficijent prolaska topline “U” je količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod            razlike temperature od 1K, izraženo u W/m2K.
– označava se oznakom “Uw” (window) – ukupni koeficijent prolaza topline cijelog prozora
Uw = fpf x Uf + fpg x Ug [W/(m2K)] (suma parcijalnih koeficijenata topline profila i stakla)
– što je ta vrijednost manja, to su gubici energije kroz prozor niži, odnosno toplinska izolacija prozora je bolja
– na starim zgradama koeficijent Uw prozora kreće se od 3,00 do 3,50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav                prozor  iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje)
– europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti, i one se danas kreću u rasponu 1,00-1,80                  W/m2K

Ostali zahtjevi koje prozor mora ispunjavati su ispitivanja na:

• Sigurnost odnosno stupanj protuprovalnosti
• Toplinsku izolaciju
• Zaštitu od buke – zvučna izolacija
• Zrakopropusnost
• Vodotijesnost
• Garancija

Za ove tehničke karkteristike proizvođač prozora mora imati certifikate koji su između ostalog nužni i za uporabnu dozvolu i ostalu dokumentaciju samog objekta. Od 16.prosinca 2002. postoji i pravilnik o energetskom certificiranju zgrada. Energetski certifikat mora imati svaka nova, te postojeća zgrada koja se prodaje iznajmljuje ili daje na leasing.

 

SUBVENCIJE ZA IZMJENU PROZORA I ENERGETSKI EFIKASNU GRADNJU:

Većina država EU potiču EE gradnju povoljnijim kreditiranjem ili oslobođenjem kupnje građevinskog materijala od poreznih davanja. Najčešći je model poticanja financijskim subvencijama lokalnih ili državnih institucija koje dosežu i do 40% vrijednosti investicije. Zo očekivati je da će se takve i slične mjere vrlo brzo početi primjenjivati i kod nas.

Zaključak: Koje su koristi od zamjene starih prozora novim energetski efikasnim prozorima?

• smanjuju se energetski gubitci, te se tako uloženi novac vrati tijekom nekoliko godina u vidu manjih mjesečnih računa za grijanje i hlađenje
• povećava se udobnost stanovanja (nema propuha, buke i vlage)
• povećava se vrijednost nekretnine
• smanjuje se prolaz štetnih sunčevih UV zračenja kroz stakla
• smanjuje se ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu
• duži vijek trajanja objekta

Izvor: abs.hr