Bez kategorije
Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade 2025.: arhitektura zajednice, održivosti i humanog prostora
Godina 2025. donijela je snažnu potvrdu smjera u kojem se suvremena arhitektura razvija. Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade dodijeljene su autorima i projektima koji arhitekturu ne promatraju samo kao oblikovanje prostora, već kao društveni, kulturni i okolišni alat. U središtu interesa nalaze se zajednica, identitet, održivost i kvaliteta svakodnevnog života, kao ključni izazovi današnjih gradova i prostora. Umjesto spektakularnih formi i univerzalnih rješenja, nagrađeni arhitekti u 2025. godini nude promišljene, kontekstualne odgovore utemeljene na lokalnim potrebama, dostupnim resursima i dugoročnoj vrijednosti prostora. Arhitektura se sve češće promatra kao sredstvo povezivanja ljudi, očuvanja kolektivnog pamćenja i uspostavljanja ravnoteže između izgrađenog i prirodnog okoliša.
Na kraju godine donosimo kratak pregled dobitnika najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada u 2025. godini, ističući autore i projekte koji su svojim radom obilježili arhitektonsku scenu i jasno naznačili smjer u kojem se struka razvija.
Novartis (Changhai Block – C6) Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Pritzkerova nagrada 2025. – Liu Jiakun
Najuglednije priznanje u arhitekturi, Pritzker Architecture Prize, dodijeljeno je kineskom arhitektu Liu Jiakunu. Žiri je njegov rad prepoznao kao izniman odgovor na suvremene izazove, naglašavajući da njegova arhitektura „slavi svakodnevni život ljudi, kao i njihove zajedničke i duhovne identitete“.
Liu Jiakun bavi se jednim od ključnih problema današnjih gradova: kako pomiriti gustoću stanovanja s kvalitetnim životom. Umjesto zatvorenih i prenapučenih prostora, on razvija otvorene, fleksibilne i zajedničke sustave života. U projektima poput West Villagea u Chengduu pokazuje da gustoća ne mora značiti gubitak slobode, već može postati temelj snažne zajednice. Kako ističe žiri, riječ je o arhitekturi koja stvara „nove načine zajedničkog življenja u kojima gustoća ne znači zatvorenost“.
Novartis (Shanghai) Block – C6 Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Za razliku od arhitekata prepoznatljivog stila, Liu Jiakun svaki projekt oblikuje prema njegovom kontekstu, ljudima i lokalnoj tradiciji. Koristi jednostavne, dostupne materijale i „prikladnu tehnologiju“, dopuštajući arhitekturi da prirodno stari i zadrži sjećanja zajednice. Njegovi projekti spajaju povijest, suvremeni život i prirodu u skladnu cjelinu, zbog čega je proglašen laureatom Pritzkerove nagrade za 2025. godinu.
RIBA Royal Gold Medal 2025. – SANAA
Britanski Kraljevski institut arhitekata (RIBA) dodijelio je Royal Gold Medal 2025. japanskom arhitektonskom uredu SANAA, koji vode Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa. Medalja se dodjeljuje za cjelokupan doprinos arhitekturi, a SANAA je nagrađena zbog svoje dugogodišnje međunarodne prakse obilježene laganim, prozračnim i ljudskim mjerilima prilagođenim prostorima.
Njihova arhitektura poznata je po jednostavnosti, svjetlu i osjetljivom odnosu prema okolišu, s projektima koji brišu granice između interijera i eksterijera te potiču otvorenost i javnost prostora.
Aga Khan Award for Architecture
Aga Khan Award for Architecture jedna je od najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada usmjerenih na društveni, kulturni i okolišni utjecaj arhitekture. Za razliku od mnogih drugih priznanja, ova se nagrada dodjeljuje svake tri godine i prepoznaje projekte koji postavljaju nove standarde izvrsnosti u arhitekturi, urbanom planiranju, očuvanju povijesne baštine i krajobraznoj arhitekturi.
Glavni cilj nagrade jest prepoznati i potaknuti građevinske koncepte koji uspješno odgovaraju na potrebe i aspiracije društava širom svijeta, osobito u područjima gdje muslimanske zajednice imaju značajnu prisutnost. To uključuje projekte koji jačaju lokalne zajednice, očuvaju kulturnu i povijesnu baštinu, unapređuju javne prostore i stvaraju održive i prilagodljive životne uvjete.
U 2025. godini, završetak 16. ciklusa (2023.–2025.) donio je sedam nagrađenih projekata iz Azije, Bliskog istoka i Afrike, koji su službeno objavljeni 2. rujna 2025., a svečana dodjela održana je 15. rujna u Biškeku, Kirgistan. Među nagrađenima su projekti poput modularnog stanovanja Khudi Bari u Bangladešu, društvenog centra West Wusutu Village u Kini, revitalizacije povijesnog grada Esne u Egiptu, te inovativni javni i kulturni prostori u Iranu, Pakistanu i Palestini.
Zajedničko svim projektima jest duboka povezanost s lokalnim kontekstom i zajednicom, uz jasno izražen društveni, kulturni i okolišni učinak. Aga Khan Award for Architecture pokazuje kako arhitektura može biti više od zgrada — može oblikovati životne uvjete, poticati zajedništvo i očuvati kolektivno sjećanje, posebno u društvima gdje muslimanske zajednice igraju ključnu ulogu.
Praemium Imperiale – globalno priznanje za arhitekturu i umjetnost
Uz nagrade poput Pritzkerove i Aga Khan Award for Architecture, 2025. značajnu ulogu na međunarodnoj kulturnoj sceni ima i Praemium Imperiale – globalna nagrada za umjetnost i arhitekturu koju dodjeljuje Japan Art Association. Osnovana 1988. godine, ova nagrada priznata je kao jedno od najprestižnijih priznanja u umjetnosti i uključuje pet kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, glazbu te kazalište i film. Laureati se biraju iz cijelog svijeta i svojim radom prelaze nacionalne i etničke granice, predstavljajući suvremenu kulturu i kreativnost u najširem smislu.
U 2025. godini, u kategoriji arhitekture, nagradu je dobio portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura. Poznat po svojim skulpturalnim i kontekstualno snažnim građevinama, Souto de Moura u svom radu kombinira pažljivo odabrane materijale, odnos prema mjestu i trajnu arhitektonsku kvalitetu, svrstavajući se među najutjecajnije arhitekte svoje generacije. Laureati Praemium Imperiale nagrade primaju medalju, certifikat i novčanu nagradu (oko 15 milijuna jena), a ceremonija se tradicionalno održava u Tokiju pod pokroviteljstvom japanske carske obitelji.
Architecture MasterPrize 2025 – globalno priznanje za izvrsnu arhitekturu
Architecture MasterPrize (AMP) je međunarodna nagrada koja slavi izvrsnost u arhitekturi i dizajnu, prepoznajući projekte koji pomiču granice suvremenog oblikovanja prostora i doprinose kvaliteti izgrađenog okoliša. U 2025. godini nagrada je privukla prijave iz čak 72 zemlje, što odražava globalnu raznolikost i utjecaj modernih arhitektonskih praksi.
Među nagrađenim projektima nalaze se radovi koji pokazuju snažan koncept, inovativnost i odgovornost prema kontekstu, uključujući istaknute primjere kulturne i javne arhitekture. Tako projekt Sports and Cultural Center Marie‑José Perec and Joséphine Baker (France/Spain) portugalskog studija Onze04 Architectes osvojio je priznanje kao Architectural Design of the Year, dok su među zapaženim ostvarenjima i mnogobrojni drugi objekti koji se ističu kvalitetom prostornog dizajna i funkcionalnosti.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
Također, AMP je u 2025. prepoznao projekte poznatih međunarodnih arhitekata i ureda — među njima su radovi studija kao što su Álvaro Siza Vieira, Kengo Kuma, Zaha Hadid Architects i Shigeru Ban — čija prisutnost pokazuje kako nagrada povezuje etablirane majstore arhitekture s najnovijim inovativnim pristupima.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dodatno, nagrada ne obuhvaća samo zgrade kao takve, već prepoznaje i arhitektonske prakse koje sustavno doprinose razvoju kvalitete prostora. Tako je Equator Works_ proglašen jednim od Architectural Firm of the Year, potvrđujući svoj utjecaj na suvremenu arhitekturu kroz projekte koji kombiniraju održivost, urbani razvoj i društvenu funkciju.
Dobitnici Architecture MasterPrize 2025. pokazuju kako arhitektura može biti vizionarska, funkcionalna i kulturno relevantna, oblikujući bolje životne prostore za zajednice diljem svijeta.
Unatoč različitim geografijama i tipologijama, dobitnike najvažnijih arhitektonskih nagrada u 2025. godini povezuje zajednička poruka: arhitektura mora služiti ljudima. Bilo kroz zajedničke prostore, očuvanje identiteta, održive materijale ili nove modele stanovanja, nagrađeni autori i projekti potvrđuju da arhitektura ima ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg, humanijeg i otpornijeg svijeta.
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
Arhitektura i dizajn
Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča
Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.
U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.
Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke
Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća
Šarm prošlih stoljeća
Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.
Kurija Janković, Kapela Dvor
Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.
Kurija Normann, Bizovac
Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.
Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.
Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina
Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
Wonderwoods Vertical Forest pokazuje kako arhitektura može integrirati prirodu i potaknuti zdraviji gradski život.
Utrecht, 7. studenoga 2025. — Projekt Wonderwoods Vertikalna šuma iz Utrechta dobio je nagradu “Global Model of Smart Green Building” na ovogodišnjoj dodjeli New Sustainable Cities and Human Settlements Awards 2025, održanoj Ženevi. Riječ je o međunarodnom priznanju koje dodjeljuje Global Forum on Human Settlements (GFHS) uz podršku Ujedinjenih naroda s ciljem poticanja razvoja održivih gradova i naselja širom svijeta.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
Photo by: Giovanni Nardi
Nagrada u sklopu globalnog programa za održive gradove
Program nagrada pokrenut je prije 20 godina, a prepoznaje projekte koji doprinose ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebice cilja SDG 11 — održivi gradovi i zajednice. Ove je godine 19 projekata iz različitih dijelova svijeta nagrađeno za doprinos u području urbanizma i klimatskih rješenja. Žiri su činili međunarodno priznati stručnjaci, među kojima Carlos Moreno, urbanist i autor koncepta “15-minutnog grada”, te Vicente Guallart, bivši glavni arhitekt Gradskog vijeća Barcelone . Nagrade su uručene na svečanosti u sjedištu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), uz potpisivanje tzv. Ženevske deklaracije o urbanim transformacijama i održivom razvoju.
Photo by: Giovanni Nardi
Živi vertikalni ekosustav u srcu grada
Wonderwoods Vertical Forest dio je urbanističkog kompleksa u središtu Utrechta koji obuhvaća dvije povezane zgrade — jednu koju je projektirao talijanski studio Stefano Boeri Architetti, a drugu nizozemski MVSA Architects. Boeri je poznat po projektu Bosco Verticale u Milanu, a Wonderwoods je 14. izvedba koncepta “vertikalna šuma”. Zgrada je prepoznatljiva po fasadi prekrivenoj biljkama, stablima i grmljem. U ovoj vertikalnoj šumi raste ukupno oko 360 stabala i 50.000 biljaka, što odgovara površini jednog hektara šume. Ovo je istinski urbani ekosustav potiče bioraznolikost i pruža utočište lokalnim vrstama ptica, zahvaljujući kružnim otvorima za smještaj ptičjih gnijezda posebno integriranim u fasadu zgrada.
Photo by: Giovanni Nardi
Arhitektura posvećena ljudima i prirodi
Projekt nije samo stambena zgrada, već “vertikalni zeleni grad” — s restoranima, uredima, sportskim sadržajima, javnim prostorima i podignutim pješačkim mostom koji povezuje oba tornja. Most na sedmom katu pretvoren je u panoramsku šetnicu i vrt dostupan svim građanima. Stanovi imaju prostrane terase s bogatom vegetacijom, obiljem dnevnog svjetla i otvorenim pogledima na grad, dok sofisticirani sustav senzora upravlja navodnjavanjem i održavanjem bilja.
Photo by: Giovanni Nardi
Tehnička izvedba i održivost
Vertical Forest Wonderwoods je izgrađena korištenjem prefabriciranih elemenata kako bi se smanjio utrošak materijala i vrijeme gradnje. Arhitektonska forma oblikovana je kroz sustav rotirajućih volumena i terasa koje omogućuju optimalno osvjetljenje i prostor za rast bilja. Wonderwoods je dosad već osvojio više međunarodnih priznanja, uključujući MIPIM Awards 2025 i International Architecture Awards 2025.
Photo by: Giovanni Nardi
Primjer nove generacije urbanizma
Vertical Forest Wonderwoods smatra se primjerom novog pristupa urbanom planiranju u kojem se bioraznolikost i klimatska otpornost integriraju u svakodnevni život grada. Svojim pristupom, Wonderwoods pridonosi širem cilju stvaranja održivijih i zdravijih gradskih prostora, što je u središtu suvremenih europskih i globalnih urbanističkih politika.
