Događanja
Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada
U Centru Doživi Europu 12. prosinca 2025. održan je stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“.
Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.
Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom
Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.
Obnova bez početnog kapitala suvlasnika
Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje
Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.
Europski kontekst i poruke s početka skupa
Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.
Zagreb između širenja i revitalizacije
Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.
Iskustva iz Londona i Beča
Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.
Perspektiva Grada Zagreba
Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.
Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi
Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.
Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024
Radionice i ključni zaključci
U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.
Održivi pristup organizaciji
Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.
Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.
Arhitektura i dizajn
Celje kao model: Kako gradovi rastu kroz dijalog struke, uprave i građana
Što europski gradovi mogu naučiti od Celja?
Na javnoj tribini u Uraniji, prostoru kreacije u Zagrebu, 2.7.2026. otvorena je rasprava o tome kako se suvremeni europski gradovi nose sa sve složenijom birokracijom, klimatskim izazovima i potrebom da građani stvarno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov prostor. Povod susretu bio je međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi Putnički centar Celje, na kojem je pobijedio hrvatski studio ARGU. No razgovor se, kako je istaknuo arhitekt Marko Gusić, nije zadržao na pobjedničkom rješenju, već se otvorio prema procesu koji svakom takvom projektu prethodi. Tribinu je vodio Marko Gusić, a u razgovoru su sudjelovali gradonačelnik Celja Matija Kovač i arhitektica Monika Tominšek, voditeljica Ureda za razvoj, projekte i gospodarstvo grada Celja.
Celje – vizija grada koja nastaje kroz dijalog
Celje je treći po veličini grad u Sloveniji, s oko 50 000 stanovnika, znatno manji od Zagreba, ali suočen sa sličnim strukturnim problemima: naslijeđenom urbanističkom mrežom, birokracijom koja usporava velike zahvate i potrebom da se javni prostor prilagodi današnjim, a ne jučerašnjim potrebama građana. Upravo ta usporedivost izazova, unatoč razlici u veličini, čini celjski model zanimljivim i za hrvatsku publiku.
Ono što Celje čini zanimljivim primjerom nije jedan pojedinačni projekt, nego pristup upravljanju gradom koji se gradi godinama, kroz kontinuiran dijalog sa strukom i građanima, dugoročno planiranje i otvorene arhitektonske natječaje. Umjesto da se veliki potezi provode odozgo, bez konzultacija, celjski model počiva na ideji da urbanizam, promet, javni prostor, kultura i gospodarstvo treba promatrati kao jedinstven sustav, a ne kao odvojene resore koji se rješavaju pojedinačno.
Upravo je ta cjelovitost razlog zašto je vizija Celja postala tema regionalnog interesa. Grad se suočava s izazovima sličnim onima u Zagrebu i drugim srednjoeuropskim gradovima, ali je pronašao način da ih pretvori u konkretne projekte, čak i kada širi urbanistički okvir nije potpuno definiran. Slični izazovi, od gužvi u prometu do nedostupnog stanovanja, detaljno su opisani i u našem tekstu Gradovi kakve poznajemo više ne funkcioniraju: evo kako ćemo živjeti u budućnosti, gdje se pokazuje da rješenja poput grada od 15 minuta ili superblokova nisu futuristička fantazija, nego modeli koji se već testiraju diljem Europe, a dijelovi Zagreba, poput Trnskog, Sigeta i Travnog, po tom principu funkcioniraju već desetljećima.
Gradonačelnik Matija Kovač o tome je otvoreno rekao:
„Cijeli sustav urbanističkog planiranja opterećen je birokracijom i vrlo je teško pokrenuti stvari bez ovakvog pristupa. Čak i za najbolje stručnjake prepreke su toliko velike da danas više gotovo ne možemo maštati o velikim vizijama kroz urbanizam. Ali možemo ih ostvarivati kroz konkretne projektne vizije, i to je za nas bio najveći iskorak.
Naš grad već 18 godina nema usvojen generalni urbanistički plan. Ipak, u posljednje četiri godine promijenili smo tim i pristup, ali rezultati još nisu u potpunosti onakvi kakve smo očekivali u području urbanizma.
Zato moramo primijeniti drugačije pristupe – promjene moraju biti i ekonomske prirode, ne samo društvene.“
Ova iskrenost, rijetka na ovakvim javnim nastupima, dobro ilustrira zašto se o Celju govori kao o modelu vrijednom pažnje. Grad ne skriva svoje strukturne probleme, nego ih otvoreno stavlja na stol kao polazište za razgovor o rješenjima.
Urania: prostor koji je vratio kulturu u kvart
Tribina se održala u Uraniji – prostoru kreacije, smještenom na Trgu Eugena Kvaternika u Zagrebu, u zgradi nekadašnjeg kina Partizan, kasnije Urania. Prostor su preuredili i u njega se uselili arhitekti studija 3LHD, koji su od četiri izvorna volumena zgrade sačuvali tri: ulaznu zgradu, lobi i veliku dvoranu, dok je ulazni paviljon zamijenjen novim, staklenim.
Osim što je postala novi ured 3LHD-a, Urania je zamišljena i kao javni prostor otvoren široj publici, kroz izložbe, predavanja i razna događanja. Javne tribine u Uraniji, u sklopu koje je organizirana i tribina o Celju, koncipirana je kroz tri tematske cjeline: arhitekturu i dizajn, umjetnost i ekologiju te održivost i urbanizam. Osim toga, Urania je postala i novi dom Zagreb Film Festivala nakon što je grad ostao bez kina Europa, a prostor redovito ugošćuje i izložbe, predstave i multimedijalne performanse.
Takav prostor, koji spaja uredski rad arhitektonskog studija s otvorenim programom za javnost, sam po sebi je primjer teme o kojoj se na tribini raspravljalo: kako kulturni i kreativni sadržaj mogu oživjeti dio grada i ponovno ga učiniti mjestom okupljanja, slično kao što su nekadašnja kina nekad bila epicentri svojih kvartova.
3LHD: arhitektonski studio iza prostora i iza velikih projekata
Studio 3LHD, čiji je ured danas smješten upravo u Uraniji, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih arhitektonskih ureda. Osim uređenja vlastitog prostora, studio stoji iza nekoliko velikih infrastrukturnih i urbanističkih projekata koji pokazuju širinu njihovog djelovanja, od javnih prostora do velikih mostova. Jedan od partnera studija, arhitekt Marko Dabrović, u podcastu Prostor otvoreno je progovorio o problemima nekontroliranog širenja gradova:
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj.“
Ovakav stav, koji dolazi od arhitekta uključenog u velike projekte poput mosta preko Kaštelanskog zaljeva, gdje je 3LHD surađivao sa slovenskim projektantima na pobjedničkom natječajnom rješenju, pokazuje da se pitanja planiranog rasta gradova provlače kroz cijelu njihovu praksu, od malih uredskih prostora poput Uranije do velikih infrastrukturnih zahvata.
Zašto su ovakve tribine bitne
Javne tribine poput ove imaju vrijednost koja nadilazi samu temu natječaja ili konkretnog projekta. One otvaraju prostor za razgovor o procesima koji obično ostaju skriveni od javnosti, poput toga kako se formira projektni zadatak, tko donosi odluke o razvoju grada i kako se ti procesi mogu učiniti transparentnijima. Slična pitanja, u kontekstu urbane transformacije hrvatskih gradova, otvorio je i arhitekt i urbanist Alen Žunić u intervjuu o budućnosti gradova, gdje je naglasio kako urbanizam treba promatrati kroz širi kontekst društva, prostora i tehnologije, a ne isključivo kroz tehničke propise.
Osim toga, ovakvi formati potiču izravnu razmjenu između struke, uprave i publike. Pitanja iz publike, o utjecaju arhitektonske edukacije na upravljanje gradom ili o primjerima dobre prakse iz drugih gradova, pokazuju da građani žele razumjeti kontekst, a ne samo krajnji rezultat. Time se gradi povjerenje i osnažuje osjećaj da odluke o gradu nisu donesene izolirano, već kroz dijalog koji uključuje i one na koje te odluke izravno utječu.
Arhitektonski natječaji kao alat participacije
Vizija Celja oslanja se dobrim dijelom na otvorene arhitektonske natječaje, a slična praksa sve je prisutnija i u Hrvatskoj. Slično je pristupljeno i u Malinskoj, gdje je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Obalnog pojasa raspisan još 2015. godine, s ciljem da se veći zahvat u javnom prostoru planski uklopi u okoliš, a ne provodi fragmentirano.
Natječaji ove vrste otvaraju prostor i za javni uvid u proces, kao što je bio slučaj s izložbom natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar, gdje su građani mogli razgledati sva nagrađena rješenja prije nego što je odabran konačni projekt.
Rasprava o participaciji građana ne odnosi se samo na velike infrastrukturne ili urbanističke zahvate.
Tribina u Uraniji, u prostoru koji sam po sebi predstavlja primjer oživljavanja javnog prostora, pokazala je da se kvalitetan grad ne stvara pojedinačnim intervencijama, nego dosljednim i promišljenim procesom u kojem struka, uprava i građani sudjeluju zajedno.
Vizija Celja, unatoč vlastitim birokratskim preprekama koje je gradonačelnik Kovač otvoreno priznao, pokazuje da je moguće graditi grad kroz konkretne projekte čak i kad širi plan nedostaje.
Foto: Jure Živković
Događanja
SCCGF ZAGREB 2026
Domaći i međunarodni stručnjaci koji su predstavili najnovije trendove, istraživanja i inovacije u području suvremenih ostakljenih pročelja.
28.05.2026. u Hotelu Pullman, City Island, Buzin, Zagreb održana je, treća po redu, međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima: „International Scientific Conference on Contemporary Glass Facades – Zagreb 2026“ u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke „KFK“, d.o.o.. Konferencija predstavlja nastavak uspješne suradnje znanstvene institucije i tvrtke iz gospodarskog sektora.
Cilj konferencije je bio okupiti stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja novosti iz svijeta graditeljstva, arhitekture, tehnologije, dizajna, konstrukcija, energetske učinkovitosti i budućnosti ostakljenih pročelja. Arhitekti, inženjeri, dizajneri, gospodarstvenici i znanstvenici razmijenili su iskustva i ideje u području tema konferencije.
Konferencija je obuhvatila širok spektar tema vezanih uz suvremena ostakljena pročelja, uključujući projektiranje i analizu staklenih ovojnica zgrada, tehnološke inovacije i konstrukcijska rješenja, energetsku učinkovitost i održivost te buduće trendove i mogućnosti razvoja u ovom području. Posebna pozornost posvećena je novim istraživanjima, razvoju naprednih modela i alata te primjeni inovativnih pristupa u arhitekturi, građevinarstvu i inženjerstvu.
Među temama našla su se pitanja oblikovanja visokih poslovnih zgrada, dvostrukih fasadnih ovojnica, optimizacije geometrije pročelja, utjecaja klimatskih uvjeta na staklene sustave, razvoja izolacijskih i laminiranih stakala, kao i rješenja usmjerenih na energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelenu arhitekturu. Dodatno, raspravljalo se o integraciji staklenih pročelja u obnovu zaštićene kulturne baštine te njihovoj ulozi u suvremenim urbanim sredinama
U prvom djelu konferencije tvrtke iz gospodarskog sektora predstavile su istraživanja i novosti u području ostakljenih pročelja.Tvrtke KFK, d.o.o., Hydro Building Systems Croatia, d.o.o., Alukönigstahl d.o.o. i AGC Fineo predstavili su inovacije i trendove na tržištu u području proizvodnje i izrade ostakljenih pročelja i prateće opreme.
U drugom su dijelu znanstvenici iz različitih zemalja predstavili širok spektar tema vezanih uz ostakljena pročelja. U sklopu Konferencije objavljen je i Zbornik međunarodno recenziranih znanstvenih radova. Program Konferencije, Zbornik i fotografije te ostale informacije nalaze se na web stranici konferencije.
