Vrt
Deset najrjeđih cvjetova na svijetu
Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.
Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!
10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)
Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.
9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)
Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.
8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)
Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.
7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)
Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.
6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)
Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.
5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)
Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.
4.KOKI’O (Kokia cookei)
Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.
3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)
Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.
2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)
Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.
1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)
Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
Bilje
Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku
S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija
Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.
Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?
Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.
Koje sukulente je najlakše razmnožiti?
Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.
Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.
Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.
Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.
Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.
Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.
Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?
Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.
Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.
Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.
Kako sigurno prenijeti sukulent kući?
Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.
Kako razmnožiti sukulent kod kuće?
Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:
- Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
- Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
- Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
- Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
- Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
- Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.
Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.
Kada presaditi sukulent?
Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.
Kakvu zemlju i posudu odabrati?
Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.
Koliko često zalijevati sukulente?
Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.
Najčešće pogreške početnika
Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.
Razmnožavanje sukulenta
Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.
Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.
You must be logged in to post a comment Login