Vrt
Ovo su najbolje biljke za male stanove
Želite li svoj životni prostor dijeliti s biljkama, a mislite da nemate dovoljno kvadrata, donosimo popis vrsta koje dobro podnose zatvorene prostore bez puno dnevnog svjetla.
Orhideja
Imati mali stan ograničenog prostora, ne znači da u njega ne možete dodati malo dekorativnog zelenila. Brojne sobne biljke mogu uspijevati u skučenim zatvorenim prostorima, čak i uz minimalno sunca i njege. Najbolji primjer je Orhideja, poznata po svojoj eleganciji, čiji dugotrajni cvjetovi imaju reputaciju teškog održavanja, ali pravilnim odabirom vrste i osiguravanjem odgovarajućih uvjeta uspjeh je gotovo zajamčen.
“Zapravo se radi o jednoj jako jednostavnoj biljci koja uživa na sjeveroistočnim pozicijama, dakle preferira sjeverni ili istočni prozor. Najbolje je između jer zapravo voli dobiti malo direktnog sunčevog svjetla, ali ne previše.
Ljudi se muče sa zalijevanjem. Trik je pustiti korijenju da postane potpuno sive boje. Biljku se uranja u posudu s vodom da se rehidrira i onda korijeni postaju zelene boje”, rekao je Leon Božić iz Dnevne doze biljaka.
Puzavci
U ograničenim dimenzijama, ispunite vertikalni prostor biljkama koje su prikladne kao viseći ukras. To su uglavnom puzavci, koji uz prednosti lakog održavanja, predstavljaju i zanimljiv element u dizajnu.
“To su zapravo vrlo jednostavne biljne vrste. Super su za nekakvu policu s koje će padati ili za nekakvu zidnu teglu ili viseću teglu. Ali isto tako se mogu uzgajati i omotani oko štapa tako da rastu prema gore. Najbolje je to što kad postanu predugi mogu jednostavno kratiti. I onda to što smo odrezali stavimo u posudu s vodom kako bi se ta reznica zapravo nastavila razvijati i kako bi pustila svoj korijen. Tako imamo i poklon za drugu osobu ili možemo opet tu reznicu vratiti nazad kod glavne biljke kako bi imali još puniju biljku zapravo u tegli.” govori Božić.
Epipremnum pinnatum
Epipremnum pinnatum djelovati će raskošno u svakom prostoru, a prednost je što njezin rast možete kontrolirati povremenim orezivanjem.
To je biljka koja je srodna zlatnom puzavcu i zapravo je najljepša kada se uzgaja na način da se penje uz štap. Štap uvijek treba biti lagano vlažan. Ako koristimo kokosove štapove uvijek treba prskati štap da bi se zračni kurini ukurinili na tom štapu. I zapravo, ta biljka kreće od listova koji su potpuno puni. Dakle, nema nikakvih proreza, a onda kako raste i kako se razvija; svaki novi list je sve veći sa sve više proreza.
Budući da se uzgaja na štapu, ne zauzima puno mjesta; ni lijevo ni desno oko sebe. Dakle, on je onako dosta zgodan za jedan uski prostor u stanu, ali recimo voli puno svjetla. Dakle, što bliže prozoru to će listovi biti sve veći i ljepši.
Biljke u spavaćim sobama
Kod postavljanja biljki, ne treba izbjegavati spavaće sobe. Sjajan su dodatak manjim policama, komodama ili noćnim ormarićima.
Ljudi se često boje biljaka u spavaćim sobama jer većina biljaka zapravo troši kisik po noći, proizvodi ga po danu. Ali uvijek pitamo ljude jesu li se ikada ugušili u šumi noći pa onda kažu da nisu i to je onda zaključak. Da jedna lončanica promjera 15 cm neće napraviti nikakvu štetu u spavaćoj sobi, objasnio je Božić.
Aglaonema
Odličan izbor je i Aglaonema, otporna biljka jednostavna za održavanje koja podnosi različite raspone svjetlosti, uključujući sjenovita mjesta te se dobro snalazi u unutarnjim uvjetima. Dolazi u različitim sortama s raznobojnim lišćem, što je čini jednostavnom za uklapanje s ostatkom prostorije.
Treba pustiti da se potpuno ili gotovo potpuno isuši prije novog zalijevanja. Dobro rastu čak i sjenovitim pozicijama, što je dosta zgodno jer svi imamo taj neki kutak u stanu koji je malo mračan, ali bi voljeli neku biljku staviti u taj dio. Tako da, Aglaonema je stvarno fantastična biljka. Jedan trik s njom, kad procvjeta, prije nego što otvori svoj cvijet, treba ukloniti cvijet jer kako Anglaonema cvjeta tako odbacuje skroz donje listove. Dakle, ako želimo da ona uvijek bude grmasta onda bi trebalo ukloniti te cvjetove.
Ljubičasta djetelina
Boravite li u vrlo svijetlom prostoru, ljubičastom djetelinom dodajte dodir boje koji će značajno pridonijeti estetici stana. Na latinskom Oxalis triangularis jednostavna je biljka koja voli svjetlo. Dakle, ovo je biljka koja mora biti uz prozor i kad je u takvoj poziciji, a zalijeavmo ju ravnomjerno, izgleda super. Generalno je puno biljaka dosta jednostavno za uzgoj, samo terba malo proguglati o njoj, malo proučiti načine na koje se zalijeva i koja je pozicija idealna za nju.
U današnjem urbanom okruženju, gdje su mali stanovi postali norma, ovih nekoliko vrsta unijeti će dašak prirode u vaše kvadrate.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
