Povežimo se

Vrt

5 najčešćih pogrešaka pri kompostiranju

Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan
humus

Evo kako se to radi: Napravite kompost

Domaći kompost je nešto praktično: vlastiti otpad se reciklira, dobiveni humus vraća dragocjene hranjive tvari u vrt i formira vlastiti biološki mikrokozmos. No postoje mnoge pogreške koje možete učiniti prilikom kompostiranja. Ovdje saznajte 5 najčešćih pogrešaka. Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan humus bogat hranjivim tvarima.

Pogrešno mjesto

Mjesto na suncu nije dobro mjesto za kompost. Umjesto toga potražite sjenovito mjesto. Ali ono ne smije biti ni previše vlažno. Idealno je, da jednom godišnje kompost prekopate ali ne između listopada i početka ožujka. U to vrijeme male životinje poput ježeva i kukaca koje su korisne za kompost traže zaštitu od hladnoće. Kompost možete naravno i sami izraditi, na internetu imate pregršt savjeta kako to učiniti. Kompostere naravno možete pronaći i u online trgovini AL-KO.

Korištenje pogrešnih materijala za kompost

Ne smiju se svi organski materijali bacati u kompost. Ostaci mesa ili kostiju mogu privući štakore. Otpad od bilja koji je tretiran pesticidima kao što su npr. ruže, nije prikladan za kompostiranje. U kompost se također ne smije odlagati stari korov, korov sa sjemenjem jer ćete ga kasnije raširiti po vrtu, ostaci hrane koji mogu privući bube poput npr. kuhane hrane, debeli papir tj. debeli karton. U komposteru su dobrodošli ostaci voća i povrća, trava, korov i druge biljke bez sjemena, talog čaja i kave, ljuske jajeta, usitnjeni papir i karton, suho lišće, grane, kore drveta.

Bacajte uvijek jedno te isto na kompost

Neka vam ne postane navika bacati isti otpad na točno isto mjesto jer se otpad može optimalno razgraditi samo ako se dobro promiješa. Bilo grubo, fino, mokro ili suho: sve se može kombinirati. Inače, proces razgradnje najbolje funkcionira u najtoplijem dijelu hrpe, tj. za “sporotruleće” poput ljuski jaja i slično: od sredine.

Presuh ili prevlažan kompost

Težak je zadatak pronaći sredinu između prilično suhe i vlažne kompostne hrpe. Znakovi suše su mravi. Rezultat bi mogao biti da sadržaj ne trune ispravno. Mnogi vodiči predlažu zalijevanje svakog novog sloja ali budite oprezni: postoji rizik da kompost postane pre vlažan. Čak ni previše svježeg otkosa travnjaka ne bi trebalo ići izravno u kompost, već ga treba ostaviti da se suši jedan dan prije nego što se umiješa. Otkos sadrži puno vlage i može se kondenzirati u slojevima. Mogući nedostatak kisika uzrokuje truljenje smjese. Ustajao miris može biti znak prekomjernog vlaženja.

Previše suhog lišća u kompostu

Praktično rješenje za jesen je odlaganje suhog lišća u kompost ali to nažalost nije dobra ideja. Stručnjaci savjetuju punjenje komposta s najviše 20 posto lišća. Nekim vrstama lišća nije mjesto na hranjivom humusu budući da lišće nekih vrsta drveća presporo truli. To su na primjer hrast i orah. One “doštene” vrste lišća unaprijed usitnite kako bi se malo smanjilo vrijeme potrebno da materijali istruli i pretvori se u
humus.

Travnjaci i živice

Kako održavati travnjak ljeti? Savjeti stručnjaka

Ova pravila bi svakako trebali poštivati

Kako održavati travnjak ljeti

Ljetni mjeseci donose visoke temperature, jake sunčeve zrake i manje oborina – što znači da vaš travnjak ulazi u najzahtjevniji dio godine. Ako ga ne njegujete pravilno, vrlo brzo će izgubiti boju, gustoću i otpornost.

Donosimo ključna pravila kako održavati travnjak ljeti, prema savjetima dipl. ing. šumarstva, kako bi vaša zelena površina ostala gusta, zdrava i otporna – sve do jeseni.

Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda

Imajte na umu da trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom godine

Trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom cijele godine. Njezina dinamika rasta ovisi o temperaturi, vlazi i količini sunčeve svjetlosti, zbog čega se i način održavanja travnjaka mijenja sezonski.

Proljeće je razdoblje najintenzivnijeg rasta. Tada travnjak ima najviše potreba za vlagom i hranjivima jer se aktivno regenerira nakon zime i priprema za sezonu.

Ljeto donosi visoke temperature koje usporavaju rast. Trava ulazi u fazu održavanja – tada je ključna pravilna njega, s naglaskom na zalijevanje i zaštitu od stresa.

“Zbog ekstremnih temperatura rast se znatno smanjuje i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se trava održala vitalnom,” objašnjava dipl. ing. šumarstva Ivan Fukat.

U jesen dolazi novi val rasta – ne tako intenzivan kao u proljeće, ali dovoljan da se travnjak oporavi od ljetnog stresa. To je idealno vrijeme za prihranu i eventualne popravke.

S dolaskom studenog, ovisno o vremenskim uvjetima, rast trave se potpuno zaustavlja. Ulazi u fazu zimskog mirovanja, a pažnja se tada prebacuje na zaštitu od smrzavanja i pripremu za iduću sezonu.

Kako održavati travnjak ljeti

Kako održavati travnjak ljeti

Evo 5 pravila koja trebate slijediti kad zalijevate svoj travnjak ljeti.

1. Zalijevajte u pravo vrijeme – i to obilno

Najveća pogreška koju ljudi rade ljeti je nepravilno zalijevanje. Voda isparava brzo, a površinski slojevi zemlje ostaju suhi.

Pravilo: Zalijevajte rano ujutro, između 5 i 7:30 sati, kada je tlo ohlađeno i sunce još nije jako.

Ako ne možete svaki dan, zalijevajte barem 3 puta tjedno, ali s 15 do 20 litara vode po kvadratnom metru – kako bi voda dosegla dublje slojeve tla.

2. Dignite kosilicu – visoka trava štiti korijen

Tijekom ljeta trava sporije raste, ali to ne znači da je ne treba kositi. No visina košnje je ključna.

Pravilo: Kosite jednom tjedno, ali ostavite travu visoku 7 do 10 cm.

Time štitite plitki korijen trave od pregrijavanja, smanjujete isparavanje i održavate mikroklimu tla.

3. Pazite na gljivice – nisu sve suhe mrlje iste

Visoke temperature + vlaga = idealni uvjeti za gljivična oboljenja. Mnogi ih zamijene sa sušnim flekama, ali postoje jasni znakovi:

  • Fleke nepravilnih rubova
  • Vlat trave ima prijelaze u boji (zelena – smeđa – siva)
  • Kod razgrtanja busena osjeti se miris sličan šampinjonima

Pravilo: Zalijevajte ciljano, bez pretjerivanja, i izbjegavajte večernje zalijevanje kako biste spriječili predugo zadržavanje vlage.

Kako održavati travnjak ljeti

4. Gnojite pametno – manje dušika, više kalija

Ljeti nije vrijeme za intenzivno “hranjenje” travnjaka. Višak dušika može potaknuti neželjeni rast i oslabiti biljku.

Pravilo: Koristite ljetna gnojiva s manje dušika i više kalija kako biste ojačali otpornost trave na sušu i toplinu.

5. Malčirajte umjereno – i prirodno zadržite vlagu

Malčiranje ostacima pokošene trave može pomoći u zaštiti tla od isušivanja, ali samo ako se radi pravilno.

Pravilo: Malčirajte tanje slojeve i pazite da otkos ne guši travu, kako ne biste stvorili idealno stanište za gljivice.

Ljeto je test za svaki travnjak

Ako se pitate kako održavati travnjak ljeti, ova pravila pomoći će vam da travnjak ne izgori pod suncem, već da ostane zelen i vitalan.

Uređenje travnjaka ljeti nikada nije bilo jednostavnije

Zalijevanje u pravo vrijeme, podignuta kosilica, umjerena gnojidba i pažljivo malčiranje – to su ljetni saveznici vašeg vrta. A ako se pojave gljivice, reagirajte na vrijeme i prilagodite njegu. Jesen će doći brže nego što mislite – i vaš travnjak može je dočekati u punoj formi.

Nastavite čitati

Sobno bilje

Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda

Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje

kapilarno-zalijevanje

Planirate godišnji odmor i veselite se odmoru, ali vas brine kako će vaše biljke preživjeti dok vas nema? Svaka biljka ima različite potrebe za vodom. Dok sukulenti i kaktusi mogu izdržati tjednima bez zalijevanja zahvaljujući sposobnosti pohrane vode u svojim mesnatim listovima, druge biljke, poput paprati, fikusa, spatifiluma (mirnog ljiljana) ili ukrasnih palma, traže redovitu vlagu u tlu kako bi ostale zdrave i zelene.

Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna

Posebno su osjetljive cvjetnice i biljke u manjim teglama, gdje se zemlja brže isušuje. Nedostatak vode tijekom samo nekoliko dana ljetnih vrućina može uzrokovati venuće, sušenje vrhova listova i gubitak cvjetova.

Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje koje koristi prirodne zakone upijanja vode.

Kapilarno zalijevanje biljaka – jednostavno rješenje s bocom vode

Kapilarno zalijevanje biljaka temelji se na prirodnom kapilarnom djelovanju, odnosno sposobnosti vode da putuje kroz uske prostore bez pomoći vanjskih sila, poput gravitacije. To se događa zahvaljujući kombinaciji adhezije i kohezije.

U praksi, to znači da voda iz izvora – poput boce ili posude s vodom – polako putuje kroz materijal (zemlju ili špagu) i održava vlagu u supstratu oko korijena biljke. Biljka tada upija onoliko vode koliko joj je potrebno, smanjujući rizik od prekomjernog zalijevanja ili potpunog isušivanja.

Za ovaj trik trebat će vam:

  • plastična boca (može i staklena) – 0,5 l, 1 l ili veća, ovisno o veličini biljke i duljini vašeg putovanja
  • čavao i čekić ili igla za probijanje rupica

Postupak:

  1. Napunite bocu vodom do vrha.
  2. Skinite čep i probušite nekoliko sitnih rupica na njemu ili pri dnu boce, ovisno o načinu postavljanja.
  3. Ako radite rupice na čepu, vratite ga na bocu. Ako bušite dno, bocu ćete umetnuti u zemlju obrnuto.
  4. Okrenite bocu i brzo je zabodite u zemlju lončanice, pazeći da rupice budu ispod površine zemlje.

Na ovaj način voda polako izlazi iz boce i vlaži zemlju oko korijena biljke. Upravo kapilarno zalijevanje biljaka omogućuje im kontinuirani izvor vlage, smanjujući stres zbog suše dok ste odsutni.

Zašto ovaj trik djeluje

Zemlja postupno upija vodu kroz rupice po principu kapilarnog djelovanja – vodeći je prema korijenu, gdje je najpotrebnija. Ovaj način zalijevanja idealan je za biljke koje vole stalno vlažnu zemlju, poput:

Za biljke koje ne vole previše vlage, poput kaktusa i sukulenata, ovaj trik nije potreban – dovoljno ih je dobro zaliti prije odlaska i smjestiti dalje od izravnog sunca.

Trik sa zalijevanjem biljaka pomoću boce može biti vrlo učinkovit, ali njegovo trajanje ovisi o veličini boce, potrebi biljke za vodom, vrsti zemlje i uvjetima u prostoru.

Općenito, boca od 0,5 litara može održavati manju biljku zalijevanom 2 do 3 dana, dok boca od 1 litre traje 4 do 6 dana, a veće boce od 1,5 do 2 litre mogu osigurati vlagu i do 10 dana. Najbolje funkcionira kada je boca okrenuta naopako s malom rupicom na čepu ili posebnim nastavkom koji propušta vodu postupno. U suhom i toplom prostoru voda će brže isparavati, dok će u vlažnijim i hladnijim uvjetima trajati dulje. Za najbolje rezultate, uvijek je dobro prije odlaska testirati koliko brzo se zemlja suši u vašim uvjetima.

Na što obratiti pažnju?

Prije odlaska dobro zalijte biljke kako bi zemlja bila ravnomjerno vlažna.

Provjerite da je boca čvrsto zabodena kako se ne bi prevrnula.

Nemojte raditi prevelike rupice kako voda ne bi prebrzo iscurila.

Ako putujete duže od tjedan dana, koristite bocu većeg volumena ili više boca za veću biljku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice