Povežimo se

Gastro

Davor nas uči kako majstorski ispeći roštilj

Davor Šušković doktor je znanost koji je odlučio ispuniti svoj san. Ostavio je siguran posao i posvetio se svom hobiju – pečenju roštilja. Davor je danas doktor za roštilj i naučiti će nas kako dostići izreku – gdje ima dima, ima i okusa.

Roštilj s poklopcem je najbolja opcija

Pečenje na roštilju zahtjeva neke određene vještine, a svladavanjem pravih tehnika, hrana će biti posebno ukusna. Kod nas se još uvijek najčešće koristi rešetka iznad otvorene vatre u zidanom roštilju.

“Zapravo su oni jako ograničeni jer je velika razlika između temperature na samoj rešetki i temperaturi deset centimetara iznad. I onda kada se meso priprema, mora biti ili tanje narezano ili ako je deblje mora se puno puta okretat i tako se gubi sočnost. Roštilji koji imaju veliku prednost da se to izbjegne su roštilji s poklopcem”, objašnjava Davor.

Poklopac zadržava okus i održava konstantnu temperaturu, a takvi roštilji također mogu biti na plin ili ugljen. Iako će mnogi vatru upaliti korištenjem papira i drveta, a zatim dodavanjem ugljena, postoji jednostavniji način koji će roštilj pripremiti za pečenje za samo nekoliko minuta.

Kako se pali roštilj na ugljen?

Postoje dva načina paljenja roštilja na ugljen. Jedan je korištenjem takozvanog chimneya. To je jedna tuba na čije se dno stavi kocka za potpalu, a u nju se stave ugljen ili briketi ovisno što koristimo u tom trenutku.

Nakon što se oni zapale kroz jedno 15 do 20 minuta, briketima treba malo duže, samo se istresu u roštilj i kroz tri do pet minuta kad se roštilj zagrije može se početi peći.

Još brži način je korištenje električnog upaljača koji na svom vrhu daje 600, 700 stupnjeva te se s njim direktno zapali ugljen. Nakon što se pojavi iskra, kroz jedno desetak sekundi on istovremeno ispuhuje vrući zrak, te je ugljen zapaljen za jednu minutu, dok je rešetka zagrijana za pet do deset minuta.

Potrebno je imati strpljenja

Za roštilj je vrlo važno strpljenje. Pričekajte da ugljen postane siv i užaren, to je znak da je spreman za pečenje, a namirnice treba staviti peći baš u pravom trenutku i na pravo mjesto.

“Na rešetki naravno imamo direktno pečenje, indirektno pečenje, jer ne želimo postaviti ugljen na cijelu površinu. Onda imamo jako malo kontrole zapravo, ali ako koristimo ugljen na samo jednom dijelu, na recimo trideset posto roštilja, tu koristimo direktnu zonu, a ostalo imamo indirektnu zato što želimo drugačiju temperaturu na tom dijelu.”

Na primjer, kod pečenja steakea, oko minutu do dvije minute svaku stranu pustimo na direktnom dijelu, a onda prebacimo na takozvani hladni dio roštilja gdje ćemo dovršiti do željene interne temperature, ovisno želimo li medium rear, 56 stupnjeva ili well done 70 stupnjeva.

Koristite termometar

Ne trebate se oslanjati na odokativnu procjenu je li meso pečeno. Koristite termometar i svakako obratite pažnju na sigurnu termičku obradu mesa. Primjerice, to znači da se meso peradi mora peći do unutarnje temperature od 75 stupnjeva.

“Kod burgera je stvar što meso kad je mljeveno, ono što je bilo s vanjske strane ulazi u sredinu burgera, niti te mašine za mljevenje nisu uvijek najbolje. Puno je sigurnije da i burger radimo well done, ali u tom slučaju burgeru treba osigurati veliku količinu masnoće, a mi ga uvijek radimo od juneće potrbušine kako bismo zadržali tu sočnost”, objašnjava Davor.

Povrće sa žara

Vatra čini čudesne stvari i s povrćem. Narezano na kockice, ubačeno ispod poklopca taman na vrijeme da bude gotovo zajedno s mesom ili kao predjelo, savršen je prilog uz meso s okusom dima. A uz Davorove okvirne upute o dužini pečenja, glavno jelo će ispasti savršeno!

“Manji komadi mesa kraće, veći komadi mesa, bolje indirektno, odnosno na manjoj temperaturi duže vremena.”

Marinada daje poseban okus mesu

Za još bolji okus, ne treba zaboraviti marinade koje ćete napraviti prema vlastitom ukusu.

“Postoji beskonačno opcija, ali ono što je bitno da osim one klasične mokre marinade koju mi često koristimo, ulje pa različite varijante unutra, jako su zapostavljene suhe marinade, znači suhe mješavine začina koje svatko može napraviti. SPG je kao neka baza, sol, pepper, garlic, odnosno sol, papar, češnjak kao neka baza i onda se tu mogu dodati različite komponente, različite kombinacije okusa kao npr. kumin, kajenska paprika, sve su to stvari koje jako dobro idu unutra.”

Davorov najvažniji savjet za dobar roštilj je – peći što češće i raznovrsno. Ne kaže se uzalud praksom do savršenstva.

Oglas

Gastro

Avokado će krasiti vaš vrt ali i pružiti brojne dobrobiti zdravlju

Avokado ima antibakterijska i zacjeljujuća svojstva,

Ova tropska delicija pronašla je mnogo mjesta u kulinarstvu, ali i u kozmetici zbog brojnih dobrobiti za ljudski organizam. Prilikom kupnje obratite pozornost na stanje ploda i je li dovoljno zreo za korištenje; to ćete najbolje prepoznati po dodiru – ako je blago mekan, spreman je za konzumiranje.

Avokado ima antibakterijska i zacjeljujuća svojstva, poboljšava zdravlje kože, kose i očiju, povećava koncentraciju, čuva srce, probavu, regulira šećer, pomaže kod artritisa te sprječava nastanak raka. Dobro je poznato da je avokado visoko kalorično voće sa 160 kalorija na 100 grama ploda zbog čega se u jednom obroku ne bi trebala pojesti čitava voćka, već samo jedna trećina.

Avokado je bogat zdravim nezasićenim mastima, oko 20 grama po voćki, te vitaminima A, B, C i D. Uz to sadrži kalij i kalcij te folnu kiselinu. Što se tiče razine kalija, više ga se nalazi u avokadu nego u primjerice, banani, koja je poznata po tome. Zbog svih ovih sastojaka, avokado je jako dobar za naše zdravlje, a ovo su samo neke od njegovih dobrobiti.

Pospješuje zdravlje kože i kose

Mononezasićene masne kiseline u avokadu pomažu kod suhe kože jer joj pomažu održati vlažnost te smanjuju crvenilo i nadraženost potičući bržu obnovu. Ulje avokada zato je dobro za osjetljivu kožu i onu sklonu teškim stanjima. Zanimljivost je da ovo ulje uspijeva prodrijeti duboko u unutarnje slojeve kože gdje stimulira stvaranje kolagena i tako smanjuje bore i održava kožu mladom.

Napravite sami ljekoviti čaj i kupku od lavande

Maska za kosu od avokada dobra je za kožu i tjeme jer se brzo upija, održava elastičnost i stvara zdraviji izgled kože i kose. U kombinaciji s medom, jajetom ili maslinovim uljem, popravit će suhu kosu i vratiti joj sjaj.

Pospješuje probavu i potiče mršavljenje

Broj kalorija u avokadu (160 na 100 gr) možda ne zvuči kao nešto što bi moglo pomoći pri mršavljenju, no, zdrave masnoće u ovoj voćki stvaraju brzu sitost. Osim toga, sadrži i aminokiselinu L-karnitin koja se koristi za bolje sagorijevanje masnoća. Vitamin B potiče rad probave, a vlakna potiču izbacivanje toksina iz organizma. Osim toga, ima mogućnost balansirati pH u tijelu što pomaže kod želučanih tegoba.

Sprječava nastanak nekih tumora

Avokado ima antiupalna, antioksidativna i antikancerogena svojstva te sadrži glutation koji se u našem organizmu bori protiv slobodnih radikala, što znači da štiti od raka. Tako može pomoći prevenirati pojavu raka usne šupljine, kože i prostate kod muškaraca, a raka dojke kod žena. Smatra se da pomaže i kod smanjenja nuspojava kemoterapije.

Poboljšava koncentraciju i rad srca

Zbog visoke razine omega-3 kiseline i vitamina E, avokado održava mozak zdravim jer poboljšava cirkulaciju u prednji dio. Upravo taj dio zadužen je za razmišljanje, donošenje odluka i planiranje.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

Vitamin E pomaže kod preveniranja oksidacije kolesterola što uz masne kiseline, fitosterole i kalij pomaže radu srca te sprječava nastanak srčanih bolesti. Uz to, smanjuje stres te razinu homocisteina koji povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Ublažava simptome artritisa

Kao dobar izvor omega-3 masnih kiselina i antioksidanata, ublažava kroničnu upalu u tijelu. Tako može smanjiti i simptome artritisa i osteoartritisa.

Izvor: Ekovrtlar

Nastavite čitati

Gastro

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Perete li gljive i začine koje ste ubrali prije obroka?

Ovo voće i povrće iz vrta često ne peremo prije jela, a postoje jaki razlozi zašto bismo trebali. Preskačemo tako pranje povrća i voća kako bismo što prije napravili ručak ili mislimo kako će u doticaju s vodom namirnica promijeniti teksturu… Pitanje je i zašto oprati voće ako ćemo oguliti koru? Zašto moramo oprati kivi i gljive, otkrivamo u nastavku teksta.

Spomenimo samo da je važno prije pranja namirnica dobro oprati ruke, ukloniti sva udubljena i trule dijelove iz voća i povrća te ih nježno oprati vodom. Ako se radi o namirnici čija kora je tvrda, onda koristite četku namijenjenu isključivo za čišćenje voća i povrća.

Začini iz vrta

Svježe ubrani začini, poput bosiljka i peršina, koje ste uzgajali na prozoru sigurno su lijep prizor koji uz to savršeno miriše i dodaje okuse jelima, ali samo zato što stoje u vašoj kuhinji,ne znači da su čisti.

Kućna prašina ili posjet insekata mogu ostaviti trag na biljci pa je ipak potrebno dobro ih oprati pod mlazom hladne vode. Nakon toga ih jednostavno otresite ili obrišite papirnatim ručnikom.

Dinje

I dinje rastu iznad zemlje, a debela kora ih štiti od mikroorganizama i prljavštine. Ako dinju ne operete prije konzumacije, lako će se sva prljavština i bakterije s kore prenijeti u meso dinje i to putem noža kada ju režete.

Kako oprati dinju? Jednostavno je prije rezanja ju isperite hladnom vodom, a možete i prati četkom.

Smanjuje stres i troši kalorije – vrtlarenje je odlično za vaše zdravlje

Gljive

Puno nas vjeruje u mit da se gljive ne bi trebale prati jer će upiti tekućinu. Ali to nije istina jer se one sastoje uglavnom od vode, pa će upiti jako male količine. Kako mogu biti prljave od zemlje iz koje rastu, nježno uklonite svu prljavštinu s njih i stavite u posudu s vodom. Nježno ih trljajte rukama i prebacite na čistu krpu da se osuše.

Zelena salata

Kada se zeleno lisnato povrće kuha, vrela voda će uništiti sve mikroorganizme koji se u listovima skrivaju. Ako kako zelenu salatu termički ne obrađujemo, ipak ju je potrebno oprati prije jela. Ako salatu stavljate u sendvič ili ćete napraviti prilog, odvojite listove i svaki isperite pod mlazom hladne vode te ostavite da se ocijedi.

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Kivi

Možda niste znali, ali sve se češće savjetuje da kora ove voćke ne guli nego jede, jer sadrži jako puno vlakana i vitamina C. Ako odlučite ostaviti koru, potrebno ju je očistiti ispod hladne vode te obrisati papirom kako biste uklonili sve nečistoće i moguće bakterije koje se na njoj nalaze.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice