Gastro
Davor nas uči kako majstorski ispeći roštilj
Davor Šušković doktor je znanost koji je odlučio ispuniti svoj san. Ostavio je siguran posao i posvetio se svom hobiju – pečenju roštilja. Davor je danas doktor za roštilj i naučiti će nas kako dostići izreku – gdje ima dima, ima i okusa.
Roštilj s poklopcem je najbolja opcija
Pečenje na roštilju zahtjeva neke određene vještine, a svladavanjem pravih tehnika, hrana će biti posebno ukusna. Kod nas se još uvijek najčešće koristi rešetka iznad otvorene vatre u zidanom roštilju.
“Zapravo su oni jako ograničeni jer je velika razlika između temperature na samoj rešetki i temperaturi deset centimetara iznad. I onda kada se meso priprema, mora biti ili tanje narezano ili ako je deblje mora se puno puta okretat i tako se gubi sočnost. Roštilji koji imaju veliku prednost da se to izbjegne su roštilji s poklopcem”, objašnjava Davor.
Poklopac zadržava okus i održava konstantnu temperaturu, a takvi roštilji također mogu biti na plin ili ugljen. Iako će mnogi vatru upaliti korištenjem papira i drveta, a zatim dodavanjem ugljena, postoji jednostavniji način koji će roštilj pripremiti za pečenje za samo nekoliko minuta.
Kako se pali roštilj na ugljen?
Postoje dva načina paljenja roštilja na ugljen. Jedan je korištenjem takozvanog chimneya. To je jedna tuba na čije se dno stavi kocka za potpalu, a u nju se stave ugljen ili briketi ovisno što koristimo u tom trenutku.
Nakon što se oni zapale kroz jedno 15 do 20 minuta, briketima treba malo duže, samo se istresu u roštilj i kroz tri do pet minuta kad se roštilj zagrije može se početi peći.
Još brži način je korištenje električnog upaljača koji na svom vrhu daje 600, 700 stupnjeva te se s njim direktno zapali ugljen. Nakon što se pojavi iskra, kroz jedno desetak sekundi on istovremeno ispuhuje vrući zrak, te je ugljen zapaljen za jednu minutu, dok je rešetka zagrijana za pet do deset minuta.
Potrebno je imati strpljenja
Za roštilj je vrlo važno strpljenje. Pričekajte da ugljen postane siv i užaren, to je znak da je spreman za pečenje, a namirnice treba staviti peći baš u pravom trenutku i na pravo mjesto.
“Na rešetki naravno imamo direktno pečenje, indirektno pečenje, jer ne želimo postaviti ugljen na cijelu površinu. Onda imamo jako malo kontrole zapravo, ali ako koristimo ugljen na samo jednom dijelu, na recimo trideset posto roštilja, tu koristimo direktnu zonu, a ostalo imamo indirektnu zato što želimo drugačiju temperaturu na tom dijelu.”
Na primjer, kod pečenja steakea, oko minutu do dvije minute svaku stranu pustimo na direktnom dijelu, a onda prebacimo na takozvani hladni dio roštilja gdje ćemo dovršiti do željene interne temperature, ovisno želimo li medium rear, 56 stupnjeva ili well done 70 stupnjeva.
Koristite termometar
Ne trebate se oslanjati na odokativnu procjenu je li meso pečeno. Koristite termometar i svakako obratite pažnju na sigurnu termičku obradu mesa. Primjerice, to znači da se meso peradi mora peći do unutarnje temperature od 75 stupnjeva.
“Kod burgera je stvar što meso kad je mljeveno, ono što je bilo s vanjske strane ulazi u sredinu burgera, niti te mašine za mljevenje nisu uvijek najbolje. Puno je sigurnije da i burger radimo well done, ali u tom slučaju burgeru treba osigurati veliku količinu masnoće, a mi ga uvijek radimo od juneće potrbušine kako bismo zadržali tu sočnost”, objašnjava Davor.
Povrće sa žara
Vatra čini čudesne stvari i s povrćem. Narezano na kockice, ubačeno ispod poklopca taman na vrijeme da bude gotovo zajedno s mesom ili kao predjelo, savršen je prilog uz meso s okusom dima. A uz Davorove okvirne upute o dužini pečenja, glavno jelo će ispasti savršeno!
“Manji komadi mesa kraće, veći komadi mesa, bolje indirektno, odnosno na manjoj temperaturi duže vremena.”
Marinada daje poseban okus mesu
Za još bolji okus, ne treba zaboraviti marinade koje ćete napraviti prema vlastitom ukusu.
“Postoji beskonačno opcija, ali ono što je bitno da osim one klasične mokre marinade koju mi često koristimo, ulje pa različite varijante unutra, jako su zapostavljene suhe marinade, znači suhe mješavine začina koje svatko može napraviti. SPG je kao neka baza, sol, pepper, garlic, odnosno sol, papar, češnjak kao neka baza i onda se tu mogu dodati različite komponente, različite kombinacije okusa kao npr. kumin, kajenska paprika, sve su to stvari koje jako dobro idu unutra.”
Davorov najvažniji savjet za dobar roštilj je – peći što češće i raznovrsno. Ne kaže se uzalud praksom do savršenstva.
Gastro
Najbolja domaća pinca: Miris koji vraća u djetinjstvo
U vrijeme Uskrsa, mnogi će se složiti da blagdanski stol nije potpun bez pince – slatkog, mirisnog kruha koji u sebi nosi duh tradicije i obiteljskog okupljanja. Pinca, poznata i kao sirnica, stoljećima je dio uskrsnih običaja u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji i Istri, no danas je rado pripremaju i u drugim krajevima.
Ovaj poseban kruh prepoznatljiv je po svom okruglom obliku i karakterističnom križnom rezu na vrhu, koji simbolizira obnovu i zajedništvo. Iako naziv „sirnica“ može zavarati, u receptu nema sira – ime potječe od starinskog načina pripreme tijesta s „usirenim“ kvascem.
Miris pince, obogaćen koricom limuna i naranče i vanilijom jedan je od najsnažnijih kulinarskih simbola Uskrsa. No u mnogim se obiteljima krije i mali, gotovo zaboravljeni trik – nekoliko kapi rakije od ruže koje tijestu daju posebnu, suptilnu aromu i prepoznatljivu dubinu okusa. Upravo taj diskretan cvjetni miris često je ono što domaću pincu čini nezaboravnom.
Zbog tog bogatog okusa i dugotrajne pripreme, pinca nije svakodnevno pecivo – ona je prava blagdanska poslastica koja se priprema s pažnjom i strpljenjem.
Ova jednostavna tehnika daje najšarenija uskrsna jaja, a djeca je obožavaju
Tradicija i značaj pince
Pinca se tradicionalno blaguje na uskrsno jutro, često uz šunku, jaja i hren. Njezina blaga slatkoća savršeno se slaže sa slanim jelima, zbog čega ima posebno mjesto u uskrsnom doručku. Zanimljivo je da gotovo svaka obitelj ima svoj recept – s više jaja za bogatiju boju, s dodatkom grožđica ili bez njih, s rumom ili domaćim likerima. Upravo ta raznolikost čini pincu jedinstvenom i osobnom, jer svaka verzija nosi pečat domaćice koja je priprema.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Recept za pincu
U nastavku donosimo provjeren recept inspiriran tradicionalnim varijantama.
Sastojci:
Za tijesto:
- 200 g oštrog brašna za kvasac
- 1 kockica svježeg kvasca
- 500g oštrog brašna
- 500g glatkog brašna
- 2dl ulja
- 250g šećera
- 2 vrećice vanili šećera
- 4 žumanjka
- 2dl mlijeka
- 2dl vode
- naribana korica 1 limuna
- 1 naranča (sok i naribana korica)
- 5 žličica rakije od ruža
- prstohvat soli
- po želji 150g grožđica
Za premazivanje:
- 1 žumanjak
- 1 žličica mlijeka
- krupni šećer za posipanje
Proljeće u domu: Uskrs kao inspiracija za novo uređenje
Priprema:
01. Priprema kvasca
Pomiješajte kvasac sa 200g brašna i isto toliko vode, ostavite na toplom da se digne.
02. Izrada tijesta
Žumanjke i šećer dobro izmiješati sa mikserom, dodati ostale sastojke redom: ulje, mlijeko, vodu, sok i koru naranče, koru limuna, sol, rakiju i brašno. Nastavite miješati mikserom još 10-tak minuta. Tjesto istresite na podlogu mijesite rukama dok se ne prestane lijepti za ruke.
04. Dizanje tijesta
Pokrijte tijesto i ostavite ga na toplom mjestu nekoliko sati, dok se ne udvostruči.
05. Oblikovanje
Tijesto podijelite i oblikujte u okrugle kruščiće. Ostavite ih da se još jednom dignu.
06. Završni korak
Na vrhu svake pince napravite tri reza u obliku križa, premažite žutanjkom kojeg ste izmješali sa žlicom mlijeka, te pospite krupnim šećerom.
07. Pečenje
Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 40–45 minuta, dok ne poprimi zlatnu boju.
Savjeti za savršenu pincu
Tijesto treba biti mekano, ali ne ljepljivo – ravnoteža je ključ.
Dugo dizanje daje pinci karakterističnu prozračnost i mekoću.
Najbolja je svježa, ali može ostati mekana i nekoliko dana ako se pravilno čuva.
Pinca nije samo recept – ona je dio identiteta i tradicije. Njezina priprema okuplja obitelj, a miris koji se širi kuhinjom budi uspomene na djetinjstvo i blagdanska jutra. Bez obzira radite li je prvi put ili već imate svoj obiteljski recept, jedno je sigurno – domaća pinca uvijek ima poseban okus, onaj koji se ne može kupiti, nego samo stvoriti.
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati
U vrijeme poklada, kada se kuhinje pune mirisom svježe pečenih krafni, jedno je sigurno – bez ovog slatkog klasika teško je zamisliti fašničke dane. Upravo tada najviše tražimo recepte koji garantiraju savršenu teksturu, bogat okus i onu prepoznatljivu mekoću kojoj je nemoguće odoljeti.
Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.
Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.
Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.
Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.
Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.
Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!
