Gastro
Kako pravilno skladištiti vino kod kuće
Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.

Najbitnija je temperatura
Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.
Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.

“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.
Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.
Svako vino ima svoja pravila
Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.

Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.
Položaj vina od velike je važnosti
Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.

Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.
Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.

Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.
Koliko dugo vino smije biti otvoreno?
Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.
Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije.

Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.
Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.
Gastro
Najbolja domaća pinca: Miris koji vraća u djetinjstvo
U vrijeme Uskrsa, mnogi će se složiti da blagdanski stol nije potpun bez pince – slatkog, mirisnog kruha koji u sebi nosi duh tradicije i obiteljskog okupljanja. Pinca, poznata i kao sirnica, stoljećima je dio uskrsnih običaja u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji i Istri, no danas je rado pripremaju i u drugim krajevima.
Ovaj poseban kruh prepoznatljiv je po svom okruglom obliku i karakterističnom križnom rezu na vrhu, koji simbolizira obnovu i zajedništvo. Iako naziv „sirnica“ može zavarati, u receptu nema sira – ime potječe od starinskog načina pripreme tijesta s „usirenim“ kvascem.
Miris pince, obogaćen koricom limuna i naranče i vanilijom jedan je od najsnažnijih kulinarskih simbola Uskrsa. No u mnogim se obiteljima krije i mali, gotovo zaboravljeni trik – nekoliko kapi rakije od ruže koje tijestu daju posebnu, suptilnu aromu i prepoznatljivu dubinu okusa. Upravo taj diskretan cvjetni miris često je ono što domaću pincu čini nezaboravnom.
Zbog tog bogatog okusa i dugotrajne pripreme, pinca nije svakodnevno pecivo – ona je prava blagdanska poslastica koja se priprema s pažnjom i strpljenjem.
Ova jednostavna tehnika daje najšarenija uskrsna jaja, a djeca je obožavaju
Tradicija i značaj pince
Pinca se tradicionalno blaguje na uskrsno jutro, često uz šunku, jaja i hren. Njezina blaga slatkoća savršeno se slaže sa slanim jelima, zbog čega ima posebno mjesto u uskrsnom doručku. Zanimljivo je da gotovo svaka obitelj ima svoj recept – s više jaja za bogatiju boju, s dodatkom grožđica ili bez njih, s rumom ili domaćim likerima. Upravo ta raznolikost čini pincu jedinstvenom i osobnom, jer svaka verzija nosi pečat domaćice koja je priprema.

Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Recept za pincu
U nastavku donosimo provjeren recept inspiriran tradicionalnim varijantama.
Sastojci:
Za tijesto:
- 200 g oštrog brašna za kvasac
- 1 kockica svježeg kvasca
- 500g oštrog brašna
- 500g glatkog brašna
- 2dl ulja
- 250g šećera
- 2 vrećice vanili šećera
- 4 žumanjka
- 2dl mlijeka
- 2dl vode
- naribana korica 1 limuna
- 1 naranča (sok i naribana korica)
- 5 žličica rakije od ruža
- prstohvat soli
- po želji 150g grožđica
Za premazivanje:
- 1 žumanjak
- 1 žličica mlijeka
- krupni šećer za posipanje
Proljeće u domu: Uskrs kao inspiracija za novo uređenje
Priprema:
01. Priprema kvasca
Pomiješajte kvasac sa 200g brašna i isto toliko vode, ostavite na toplom da se digne.

02. Izrada tijesta
Žumanjke i šećer dobro izmiješati sa mikserom, dodati ostale sastojke redom: ulje, mlijeko, vodu, sok i koru naranče, koru limuna, sol, rakiju i brašno. Nastavite miješati mikserom još 10-tak minuta. Tjesto istresite na podlogu mijesite rukama dok se ne prestane lijepti za ruke.
04. Dizanje tijesta
Pokrijte tijesto i ostavite ga na toplom mjestu nekoliko sati, dok se ne udvostruči.
05. Oblikovanje
Tijesto podijelite i oblikujte u okrugle kruščiće. Ostavite ih da se još jednom dignu.
06. Završni korak
Na vrhu svake pince napravite tri reza u obliku križa, premažite žutanjkom kojeg ste izmješali sa žlicom mlijeka, te pospite krupnim šećerom.
07. Pečenje
Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 40–45 minuta, dok ne poprimi zlatnu boju.
Savjeti za savršenu pincu
Tijesto treba biti mekano, ali ne ljepljivo – ravnoteža je ključ.
Dugo dizanje daje pinci karakterističnu prozračnost i mekoću.
Najbolja je svježa, ali može ostati mekana i nekoliko dana ako se pravilno čuva.
Pinca nije samo recept – ona je dio identiteta i tradicije. Njezina priprema okuplja obitelj, a miris koji se širi kuhinjom budi uspomene na djetinjstvo i blagdanska jutra. Bez obzira radite li je prvi put ili već imate svoj obiteljski recept, jedno je sigurno – domaća pinca uvijek ima poseban okus, onaj koji se ne može kupiti, nego samo stvoriti.
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati
U vrijeme poklada, kada se kuhinje pune mirisom svježe pečenih krafni, jedno je sigurno – bez ovog slatkog klasika teško je zamisliti fašničke dane. Upravo tada najviše tražimo recepte koji garantiraju savršenu teksturu, bogat okus i onu prepoznatljivu mekoću kojoj je nemoguće odoljeti.
Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!





