Vrt
Šišanje živice
Redovitim održavanjem i šišanjem, živica će osim lijepog izgleda dobiti i na gustoći. No treba znati kada i kako pravilno orezati živicu kako ne bi došlo do sušenja njenih grana.

Najprikladnije vrijeme za šišanje oblikovanih živica koje su u proljeće potjerale mladice, počinje sredinom lipnja. S krajem tog mjeseca završava proljetno razdoblje intenzivnog rasta, a kako će tijekom ljeta izrasti tek kratki izboji, živica će svoj oblik zadržati do iduće godine.
Tipovi živice
Razlikujemo dvije vrste živica: formalnu koju određuju čisti oblici i neformalnu bez strogih formi, pa je stoga i njeno održavanje nešto jednostavnije. Za formalnu živicu pogodne su biljke koje bujno tjeraju pa će zbog tog razloga biti prikladnije za češće orezivanje. To su primjerice: buksus, šimšir, tisa, lovor-višnja, kalina, grab, bukva i kupresociparis. Ukoliko su vam draže nepravilne forme, dobar izbor za živicu neformalnog oblika bit će jasmin, pajasmin, suručica, berberis, žutika, petoprste ili forzicija.

Idealna razdoblja za sadnju živice su jesen i proljeće. Jesen je pogodna za sadnju listopadnih grmova, kod kojih je korijen sadnice u prodaji bez zemlje. Sadnice iz kontejnera mogu se saditi i tijekom ljeta, pod uvjetom da se redovito zalijevaju.
Neformalne živice šišaju se dva puta godišnje. Prvi put prije početka vegetacije, te na njenom završetku, krajem ljeta. Forzicija primjerice cvate vrlo rano, stoga je orezivanje bilo potrebno obaviti potkraj zime, odnosno netom prije početka vegetacije.

Niske, sitnolisne živice poput šimšira, moguće je šišati ručnim ili električnim škarama, kao i visoke živice kod kojih će nam električne škare znatno olakšati rad i uštedjeti vrijeme. Visoke živice treba šišati počevši od bočnih stranica, rezovima odozdo prema gore. Posljednji se šiša vrh živice, a kako bi bio što ravniji škare moraju biti postavljene vodoravno. Biljke velikih listova, poput lovor-višnje i božikovine, najbolje je šišati oštrim ručnim škarama za živicu, jer će rez biti čišći i oštriji od reza električnim škarama.
Briga i zdravlje živice
Kako bi živica bila gusta i lijepa, osim orezivanja potrebno ju je i prihranjivati, kako putem korijena, tako i folijarno, odnosno putem listova. Kao i ostale biljne vrste živicu tijekom sunčanih i toplih dana treba zalijevati, a tijekom cijele vegetacijske sezone potrebno ju je i čistiti od odumrlih listova, kako bi se osigurala prozračnost grma i bujniji rast.

Neredovito i nedovoljno šišanje živice loše je za sve vrste živica koje su tada prorijeđene, slabo razgranate i s gustim busenovima tek na vrhu grana. Za koju ćete se vrstu živice odlučiti ovisi o veličini i položaju vrta, odnosno vrlo je bitno je li ona predviđena na osunčanoj ili sjenovitoj površini, ali i o vašem ukusu, odnosno o vrsti vrta koji uređujete i simpatiji prema određenim biljnim vrstama.
Balkoni i terase
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Jasna vizija i precizan projekt
Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.
„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.
Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata
Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu
Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.


Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba
Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.
„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.
Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.


Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski
Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.
„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.


Održavanje prilagođeno stvarnom životu
Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.
„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?
Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.
„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.
Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.
Vrt
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.
Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Biljke u vrtu
1. Zalijevajte biljke ujutro
Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.
Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.
Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.
2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo
Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.
Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).
3. Zalijevajte biljke u razini tla
Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.
Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.
4. Nemojte zaboraviti i na drveće
Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.
Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
5. Kontrolirajte razinu vlage
Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.
Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

Zalijevanje sobnih biljaka
6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka
Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.
7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa
Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.
8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti
Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.
Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.
9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke
Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.
Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.
S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.
10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu
Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.
Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:
- Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
- Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
- Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.
Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?
You must be logged in to post a comment Login