Arhitektura i dizajn
ArhiBau 2021. – regionalni sajam graditeljstva
Sve o kvalitetnim materijalima za izolaciju i gradnju moglo se saznati na prvom ArhiBau – regionalnom sajmu graditeljstva i konferenciji. Naravno, i mi smo bili tamo.
Puno smo puta proteklih godina čuli da samo sinergijom različitih struka možemo napredovati. Bilo da je riječ o energetskoj obnovi, održivoj gradnji ili obnovi nakon potresa. A sinergija se mogla osjetiti na prvom ArhiBau – sajmu i konferenciji u jednom.
„ArhiBau je zamišljen kao upravo jedno to mjesto, gdje bi istovremeno se našli svi koji se bave i prostornim i projektiranjem i gradnjom, i svim povezanim procesima koji čine i grade prostor oko nas i u onom izgrađenom dijelu i u onom neizgrađenom dijelu ikako bi taj prostor oko nas učinili boljim“, kazao nam je to predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.
ArhiBau otvorio premijer Plenković
Na rođenje novog projekta stigli su mnogi poznati gosti – među njima zagrebački gradonačelnik, dvoje eurozastupnika, tri ministra u vladi, a sajam i konferenciju u jednom otvorio je premijer osobno.
„Čestitam svima koji su se ovdje okupili i ne samo tri ministarstva koji su formalno pokrovitelji ovog događaja, nego cijela Vlada tu je da vam pomogne u realizaciji ovoga projekta“, kazao je premijer Plenković.
Ministri su i sami sudjelovali u panel raspravi na temu Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti kao odgovor na postkrizno razdoblje. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako konferencija sa temom Novog Europskog Bauhausa dolazi zaista u pravom trenutku.
„U trenutku kad je pred nama i intenziviranje obnove, ali i realizacija svih projekta iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji, kao što znate u velikoj mjeri zapravo promoviraju ideju 2050.godine i Europe koja neće ovisiti više o fosilnim gorivima“, rekla je ministrica kulture.
Prilika da se isprave grijesi iz prošlosti
Konferencija je okupila i stručnjake vezane uz urbanizam. Rašireno je mišljenje da je sada prilika da se neki grijesi iz prošlosti isprave, ali naravno, ima mjesta i za napredak.
„Da bi čovjek ustvari u svom okruženju imao i dječje igralište, vrtić, školu, trgovine dnevne opskrbe, mjesto nekakve socijalizacije. Imamo recimo jedan novi projekt, upravo sad Barcelona je napravila projekt da unutar 10 minuta pješice, iznimno 15, mora biti tržnica, mala tržnica, ali tržnica u smislu socijalizacije lokalne zajednice, znači, mjesto dolaska, mjesto okupljanja“, izjavio je prof.dr.sc. Tihomir Jukić sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Turizam je ušao u sve pore ovoga društva, pa isto tako i u arhitekturu. Ponosni smo na arhitektonske dragulje koji oduševljavaju turiste, ali tu treba spomenuti još jedan vrlo važan aspekt.
„Danas sa sigurnošću možemo reći da su turistički putnici, odnosno sami turisti spremni plaćati premiju na bilo što što je zeleno i održivo i praktički ako je turizam tako značajan udjelničar u našem gospodarstvu, u našem BDP-u, ne postoji druga opcija nego da dalje, od ove točke, ako već ne i od prije, promišljamo isključivo održivi i zeleni turizam“, kazala je stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan.
ArhiBau – mjesto suradnje
A za zelenu i održivu gradnju jednako su važni i inovativni materijali te nove tehnologije. To su na sajmenom dijelu ArhiBau imali priliku predstaviti proizvođači iz građevinskog sektora. U svakom slučaju ovakav međunarodni događaj ima potencijala da postane mjesto suradnje različitih struka koje su nam u narednim godinama potrebne da obnovimo zemlju, što konstrukcijski, što energetski.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login