Povežimo se

Gastro

Grah (Phaseolus vulgaris L.)

Grah je zdrava, ukusna i ljekovita hrana, osobito bijeli. Već ga koristimo preko 6.ooo godina.

Podrijetlo mu je u Andama. Sadrži vrlo malo masnoće, a dosta bjelančevina i nadasve ugljikohidrata. On našem životu daje 50% potreba za fosforom i magnezijem i uz to daje nam vitamin B u kojem se nalazi karoten.

Stručnjaci kažu da jača srce i cirkulaciju i da je nenadoknadiv za probavu, te da štiti kožu od infekcija.

Grah je donedavna bio sirotinjska hrana koje su se mnogi stidjeli javno jesti. Međutim, naftna kriza sedamdesetih je odjedamput, ne znam ni kako ni zašto, učinila da je grahu cijena naglo skočila i od tada se počeo grah drugačije vrednovati. Do tada je samo bio poznati vojnički grah sa makaronima i niški pasulj. Od tada grah je dobio svoje zasluženo mjesto u našoj ishrani.

Ako želite pripremati bilo kako grah znajte da ga morate večer prije otrijebiti i zatopiti u mlaku ili hladnu vodu da prespava i nabubri do ujutro. Poslije toga neće biti graha koji je tvrd ili ne valja. Odlučite se što ćete!

Ako ćete kuhati grah posan petkom onda najprije na ulju popirjajte kapulu i mrkvicu, prethodno stavivši malo češnjaka na vrelo ulje, potom dodajte rajčicu, lovor list i naravno vode koliko vam treba. Kada to sve lijepo prokuha, onda nadodajte nabubreni grah i neka se kuha. Ne smije biti prejaka temperatura, niti smije previše ukuhati voda, bez obzira hoćete li grah na gusto ili na čorbu.

Ako nije petak, sve jednako postupajte, pa onda sa grahom stavljajte bilo kobasice, bilo svinjska rebra, ovčiju sušenu plećku, sitno rezanu pancetu, koljenicu ili slično. Što god stavite niste pogriješili ili ako poštogot od navedenoga pomiješate, opet ste na dobrome putu.

Nikada ne miješajte niujednom slučaju krumpir u grah. Jedan od tolikih razloga je što grah možete i više puta pogrijavati, a krumpir nikada. Ima još i jačih razloga da to ne činite nikada.

Ako ćete biti još inventivniji onda pri kraju kuhanja u ovakav grah možete nadodati različite tjestenine ili malo ranije ostupani ječam, zvani gešlo.

Kuha se uvijek u hladnoj vodi.

Grah na salatu nemojte nikada prekuhati, mora ostati tvrd, što se ono kaže na zubu, da vam se ne raspada prilikom hlađenja. Da bi bio dobar grah na salatu mora imati dovoljno lijepo kosane kapule, a sol, ulje i ocat kao i za sve druge salate. Ako koristite grah iz konzervi obvezno ga malo prokuhajte ako ćete ga pripremiti na salatu. Grah i mahunu nikada ne smijete jesti nasirovo jer imaju dozu otrova koja ispari u vrenju poslije petnaestak minuta.

Kuhani grah na salatu je veoma dobar sa kapulom, ali sa matovilcom-repinclom. Uistinu za mene je to bilo jedno malo otkriće.

Nećete se napiti nikada iza graha. Možda vam jogurt bude dobar za jedan odmor ili samo toliko željena mineralna, a ako ste od graha samo napravili lijepu i ukusnu juhu, onda ćete posve zaboraviti na piće dok ne dođe kakva pratnja ovom jelu.

Grah se uvijek zatopi nekoliko sati ili večer prije u hladnu vodu i obvezno se dodaje mala žlica sode bikarbone. Soda bikarbona pomaže omekšati grah. To će vam više vrijediti ako se sprema grah kao prilog ili gulaš, odnosno ako se grah priprema na gusto. Tada nikakva priprema graha ne zahtijeva više od četrdesetak minuta.

U tom slučaju nagnječite jedan češnjak i stavite ga u vrelo ulje koje ste ulili u posudu u kojoj ćete spremati grah. Ulje može biti miješano ili se običnom sjemenovom ulju nadoda kocke dvije margarina. Kada je češnjak porumenio odstranite ga i stavljajte sitno rezanu kapulu i mrkvu. Ne zaboravite po volji dodati rajčice ili so(k)sa od rajčice. Kada se prilično ujedinilo povrće dodajte začine papra i soli, ulijte dobru čašu bijeloga vina. Kada to lijepo prokuha dodajte grah i pustite da sve to lijepo kuha.

Gustoću i količinu određuju vaši zahtjevi, odnosno prilike: da li će vam grah biti kao zasebno prvo jelo ili kao prilog.

U svakom slučaju uz grah se služi i piće. To je najčešće crno vino. Ne idu preteška vina, ali su tu plavci. Naša Dalmacija je bogata ovom vrstom, ali i hercegovački podrumi gdje se ne odvaja bijelo i crno vino. Takvi imaju odlične plavce.

Čuvanje graha

Ma koliko god graha imali u kući, bilo malo ili naviše, čuvajte ga u jutanim ili papirnim vrećama ili staklenkama. Ovo je posebno važno ne zaboraviti tek kada ste grah pokupili i osušili iz vaše bašče dok još zadiše svježinom: obvezno stavite koje zrno crnoga papra i nekoliko listova lovora. To će grahu dati posebnu aromu pri spravljanju, ali i tako se bolje čuva.

grah 2
grah 4
grah corba1

Sve čorbe od graha imaju svoju dražest I čar...

Fratarski-samostanski grah ima svoje čari kao i vojnički. Nije bogat vitaminima, ali je bogat kalorijama i sastojcima skoro kao i ostupani ječam-gešlo. Češnjak se popirja na vrelom ulju i dodaje se panceta i prešana šunka. Kasnije se može dodati šunkarica i dimljena kobasica ili nešto ddomaće šunke. Sada se to sve pirja u vinu i nešto kasnije soku od rajčice. Kada je sve dobilo ujednačenu boju i osjeća se miris pirjanoga češnjaka i pancete dodaje se grah koji smo prije zatopili u mlaku vodu. Sada nam treba uopbičajena procedura kuhanja do zadnjih petnaest minuta, naime, tada dodajemo tjesteninu koja će se skuhati do kraja i time označiti da je dovoljno kuhano sve da može ići na stol za sustolnike. Domaćin će vidjeti slanost i okus i prema tome se ponašati dodavanjem začina i…
grah fratarski

Dolje niže slijedi još jedan poznati naš specijalitet o graha, a to je grah sa suhom, dimljenom bravetinom i još pomiješano s geršlom. Uistinu je to zimski specijalitet kojega, nažalost, sve manje i manje viđamo na našim stolovima. Jedan razlog je u sve manjem broju ovaca i janjaca za sušenje, ali je, zacijelo, drugi razlog što mnogi ne žele čuti miris suhe janjetine ili bravetine u kuhinji. Naime u samom početku kuhanja je malo neugodan miris, ali kasnije se to sve izmijeni, nešto slično kao i kod gljiva. Onda kada očujete lijepi miris bravećega, suhoma, dimljenoga mesa u grahu i gešlu, znajte da je sve spremno za i na vaš stol.ž

Grah i geršlo s bravetinom (suhim,dimljenim janjećim ili ovčjim mesom)

grah i gerslo

 

Grah salata – kuhani grah da se ne raspada, kosana kapula, ulje sol i balzam ocat

grah salata

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće

Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.

Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih

Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.

1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom

Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)

Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.

Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.

Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.

Sastojci:

  • 40 ml votke
  • 100 ml mineralne vode s mjehurićima
  • 20 ml svježeg limunovog soka
  • Par listova mente
  • Led

Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima

Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)

Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 1 žlica smeđeg šećera
  • Sok od pola limete
  • 5-6 listova mente
  • Soda voda
  • Led

Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu

Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)

Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.

Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje

Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.

Sastojci:

  • 60 ml Aperola
  • 90 ml Prosecca
  • 30 ml mineralne vode
  • Led
  • Kriška naranče

Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici

Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)

Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.

Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.

Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.

Sastojci:

  • 50 ml votke
  • 100 ml ginger beer
  • 10 ml soka od limete
  • Led
  • Kriška limete

Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.

Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke

Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši

Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.

Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 30 ml kokosovog mlijeka
  • 50 ml soka od ananasa
  • Led

Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom

Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Nastavite čitati

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice