Arhitektura i dizajn
Deset najslavnijih svjetskih kupola
Poluloptasta struktura koja tvori vrh krova naziva se kupola. Kupolasti krovovi krase neke od najpoznatijih svjetskih crkvi i muzeja, čime pridonose ljepoti i velečanstvenosti zgrade. Otkrijte deset najpoznatijih svjetskih kupola.
10. Reichstag
Zgrada njemačkog parlamenta Reichstag završena je 1894. godine, a dizajnirao ju je arhitekt Paul Wallot čiji je cilj bio da objekt vizualno oponaša renesansne palače. Godine 1933. Reichstag je ozbiljno stradao u požaru za koji su okrivljeni nizozemski komunisti. Nacistička stranka taj događaj je iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke. U narednim godinama zgrada je više puta obnavljana, a jedan od dodataka bila je i nova staklena kupola koju je 1993. dizajnirao britanski arhitekt Norman Foster. Iz kupole koja simbolizira ujedinjenje Njemačke, pruža se spektakularan pogled na Berlin od 360°.
9. Zgrada kongresa Sjedinjenih Američkih Država
Zgrada američkog kongresa nalazi se na vrhu Capitol Hilla u Washington DC-u. Usprkos činjenici kako zgrada nije bila potpuno završena, prvo zasjedanje kongresa održalo se 17.studenog 1800. godine. Prvu kupolu sagradio je Charles Bulfinch i to 1923. godine, no zbog ekspanzije kongresne zgrade sredinom 19. stoljeća, morala se sagraditi nova kupola. Staru konstrukciju 1855. zamijenila je tako kupola od ljevanog željeza u obliku takozvane “svadbene torte”. Za novu strukturu visoku 88 i promjera 29 metara, odgovoran je arhitekt Thomas U. Walter. Osam godina nakon izgradnje, na vrh kupole postavljena je brončana skulptura naziva “Statue of Freedom”.
8. Firentinska katedrala
Izgradnja Cattedrale di Santa Maria del Fiore počela je davne 1296., a zbog zahtjevne izvedbe kupole, završena je tek 1436. godine. Od tada je jedna od najljepših simbola Firence, a u sebi obuhvaća gotičke i renesansne elemente. Bazilika je također jedna od najvećih talijanskih crkvi, a do modernog doba ciglena kupola slovila je kao najveća na svijetu.
7. Panteon
Rimski Panteon sagrađen je 126. godine kao hram rimskih bogova, dok je od 7. stoljeća služio kao rimokatolička crkva. Vrh Panteona ukrašen je betonskom kupolom koja ima središnji otvor, takozvani okulus. Gotovo dvije tisuće godine nakon što je izgrađena, slavna kupola i dalje je najveća kupola na svijetu od neojačanog betona.
6. Imam džamija u Isfahanu
Imam džmija u iranskom gradu Isfahanu smatra se jednim od remek-djela perzijske arhitekture. Njena ljepota leži u fasadi obloženoj mozaik pločicama u sedam boja i kaligrafskim natpisima. Tirkizna kupola refektira sunčevu svjetlost i vidljiva je s nekoliko kilometara udaljenosti.
5. Kupola na stijeni
Poznata i pod nazivima Hram nad stijenom i Zlatna kupola, Kupola na stijeni je jedna od najstarijih muslimanskih građevina, ali i najljepših hramova. Vanjski dio kupole prekriven je oplatom i olovom, a zatim i pozlaćen, dok je unutrašnjost dekorirana mozaikom, mramorom i fajansom. U sredini džamije, točno ispod kupole, nalazi se živa stijena koja je okružena kolandom stupova s korintskim kapitelima. Prema predaji, živa stijena smatra se mjestom Abrahamove žrtve, ali i Muhamedova uzašašća.
4. Bazilika sv. Petra
Bazilika sv. Petra u Vatikanu smatra se najpoznatijom i najznačajnijom kršćanskom crkvom. Izgrađena je 1626. godine u stilu klasične renesanse i baroka. Prema tradiciji, crkva je podignuta na mjestu mučeništva i groba jednog od dvanaest apostola, svetog Petra. Visina od poda bazilike do vrha križa koji se nalazi na vrhu kupole, iznosi 136,5 metara. Kupolu nose četiri pilastra nosača i smatra se najvišom kupolom na svijetu.
3. Katedrala sv. Vasilija u Moskvi
Moskovska katedrala nije najveća, ali je svakako jedna od najšarenijih na svijetu. Slavna po svojim prekasnim ornamentima i bojama, katedrala ima devet bakrenih kupola lukovičastog oblika. Takav oblik kupola Rusi su počeli koristiti još u 12. stoljeću kako bi konstrukcija lakše podnijela velike količine snijega karakteristične za to područje. Crkvu je sagradio Ivan Grozni u drugoj polovici 16. stoljeća, kako bi obilježio osvajanje tatarskih utvrda Astrakhan i Kazan. Dizajn zgrade nema velikih analogija s tradicionalnom ruskom arhitekturom.
2. Aja Sofija
Poznata i pod nazivom Crkva svete Mudrosti, Aja Sofija nesumnjivo je jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u povijesti čovječanstva. Ova prekrasna građevina sagrađena je u samo pet godina i to u periodu od 532. do 537. godine. Aja Sofija je izvorno bila katedrala, nakon otomanske okupacije sredinom 15. stoljeća postaje džamiija, a od 1935. godine prenamjenjena je u muzej. Dobra osvjetljenost prostora postignuta je s 40 malenih prozora koji se nalaze u sklopu kupole, čime cijeli interijer dobiva mističnu atmosferu. Osim toga, implementacijom prozora dobiva se dojam kako kupola lebdi iznad crkve, a istovremeno se i rasteretila težina konstrukcije. Promjer masivne kupole iznosi 31 metar čime je svojevremeno prekrivala najveći zatvoreni prostor na svijetu.
1. Taj Mahal
Najpoznatiju grobnicu na svijetu izgradio je Džahan Šah 1653. godine u spomen na svoju najdražu i nikad prežaljenu ženu Mumtaz Mahal. Veličanstvena zgrada nalazi se u indijskom gradu Agra, a njen najspektakularniji dio je 35 metara visoka kupola koja natkriva grobnicu. Gornji dio kupole ukrašen je dezenom lotusovog cvijeta, a na samom vrhu smjestio se brončani kopljeni vršak s motivom mjeseca. Taj Mahal u sebi objedinjuje elemente perzijske, indijske, islamske i turske arhitekture, a 1983. godine postaje UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine.
Arhitektura i dizajn
Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?
Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?
U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.
Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Regent International kao model vertikalnog grada
Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.
Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom
Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.
Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo
Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.
Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.
Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja
Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.
Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?
Inspiracija ili upozorenje?
S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.
Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?
Arhitekti i arhitektonski projekti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Arhitektura kao poziv, a ne posao
Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.
Arhitektura, greškom
– Goga, zašto arhitektura?
„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”
Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.
Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda
– Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?
„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“
Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“
– Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?
„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“
Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu
– Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?
„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“
Posao kao terapija i poziv
– Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?
„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“
– Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?
„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“
Adaptacija iznutra
– Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?
„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“
Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.
Mozaik pločice – bezvremenski detalj u svakom prostoru
Mozaik pločice su must-have 2025.
Kako kamin integrirati u prostor? Stvorite savršeno mjesto za opuštanje i okupljanje
Kamin je mnogo više od izvora topline – on je simbol doma, udobnosti i zajedništva
Burgundy – boja sezone u dizajnu interijera koja donosi eleganciju i toplinu
U sezoni kada tražimo toplinu i udobnost, burgundy je idealna boja za postizanje baš tog efekta
Zanimljive dekoracije koje će u vaš dom unijeti toplinu prirode
Kao dizajnerica interijera koja obožava detalje, jesen doživljavam kao savršenu priliku za kreativno izražavanje kroz dekoracije koje istovremeno slave promjenu...
Klasična, moderna, mediteranska.. Savjeti kako urediti kuhinju u stilu koji volite
Svaki stil kuhinje nosi svoju priču- ima svoje specifične karakteristike, materijale i atmosferu koju prenosi
Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?
Klima uređaji: Kako ih pravilno ugraditi, održavati i koristiti, a pritom uštediti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Najvažniji dizajnerski i arhitektonski sajmovi u svijetu i regiji
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Gdje se nalazi glavni ventil za vodu i kako ga zatvoriti
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Ideje za uređenje stana od 50 do 70 kvadrata: 18 stvarnih primjera koji inspiriraju
Kako naoštriti noževe kod kuće – stolnom brusilicom ili kamenom
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
Kako napisati oglas za prodaju nekretnine koji privlači kupce?
Pravilno napisan oglas može značajno ubrzati pronalazak kupaca!
Iz ljubavi prema glini: Kiparstvo, keramika i Onye
Od prvog susreta s glinom do vlastitog brenda!
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Bežični usisavač Vorwerk – sistem za čišćenje svih površina u kući
Istovremeno možete usisavati i prati podove!
Odabir vrste peći za zimu bit će lakši uz ove savjete
Peći na drva i peći na pelete su dva su najpopularnija izbora
You must be logged in to post a comment Login