Uređenje interijera
Brigada x Ledo, evo kako izgleda kad dizajn ureda progovori jezikom brenda
Prostor je projektiran prema stvarnim navikama i strahovima ljudi koji će u njemu provoditi većinu radnog dana
Uredi više nisu mjesta na kojima zaposlenici samo sjede za računalom. Danas se projektiraju kao prostori koji potiču suradnju, kreativnost i dobrobit zaposlenika. Open space i dalje postoji. Ali više nije jedino rješenje.
Dorotea Šarić, mag. ing. arh. iz arhitektonskog studija Brigada, i Ivan Šagulj, predstavnik investitora, pokazuju to na primjeru novog Ledo ureda, vodeće kompanije za proizvodnju sladoleda i smrznutih proizvoda. Prostor ima 1.800 kvadrata neto korisne površine i smješta preko 200 zaposlenika.
Moderni ured počinje potrebama zaposlenika
Prije nego što je nastala ijedna skica, tim je proveo opsežno istraživanje o tome kako zaposlenici stvarno rade. Ovakav pristup u skladu je s filozofijom cijelog studija: Brigada dizajn gradi na promatranju stvarnog ponašanja ljudi u prostoru, a ne na pretpostavkama, slično onoj čuvenoj priči o nizozemskim parkovima gdje su prihvatili dijagonalne staze koje su ljudi sami utabali, umjesto da im nametnu unaprijed zacrtane puteljke.
“Ono što je nama bilo bitno je kako bi se zaposlenici trebali osjećati i kako bi izgledalo njihovo idealno mjesto rada. Samim time smo proveli brojne radionice, fokus grupe i sastanke gdje smo radili s timovima”
Iz tog procesa proizašao je ključni uvid. Zaposlenici su se iz zatvorenih uredskih prostora trebali preseliti u open space. Pitanje je bilo kako to izvesti, a da ljudi i dalje osjećaju pripadnost i ugodu. Ured se dakle nije projektirao prema trenutnim trendovima u dizajnu. Projektiran je prema stvarnim navikama i strahovima ljudi koji će u njemu provoditi većinu radnog dana.
Open space ured koji potiče suradnju i produktivnost
Otvoreni uredski prostor donosi jasne prednosti. Lakšu suradnju, brzu komunikaciju i spontanu razmjenu ideja među kolegama koji bi u zatvorenim uredima rijetko razgovarali. No isti prostor koji potiče spontanost, drugima otežava koncentraciju. Buka, stalni pokret u perifernom vidu i različiti stilovi rada znače nešto konkretno: klasičan, neprekinut open space rijetko odgovara svima podjednako.
Neki zaposlenici najbolje rade uz stalnu interakciju s timom. Drugima treba mir za fokusiran, dulji rad bez prekida. Dobar ured mora ponuditi oboje, ne birati između jednog ili drugog.
Koncept “Grad u gradu” mijenja način organizacije ureda
Rješenje koje je studio Brigada osmislio za Ledo ured nadilazi klasičnu podjelu na open space i zatvorene urede.
“To smo riješili s novim konceptom uredskog prostora Grad u gradu, gdje smo ured organizirali u kvartove, komunicira se putem ulica, i naravno, u središtu ureda je trg, odnosno u ovom slučaju jedan veliki i prekrasan prostor show kitchena”
Ovakva prostorna metafora rješava čest problem klasičnog open spacea: gubitak orijentacije i pripadnosti u velikom, neprekinutom prostoru. Kad je ured podijeljen na kvartove, svaki tim dobiva svoj prepoznatljiv “dio”. Dovoljno je intiman da zadrži osjećaj pripadnosti timu. Istovremeno ostaje otvoren prema ostatku ureda kroz zajedničke “ulice” komunikacije.
Show kitchen i zajednički prostori kao srce ureda
Ono što u klasičnom rasporedu odgovara gradskom trgu, u ovom je uredu prostor show kitchena. Mnogo je više od obične kuhinje za zaposlenike.
“Show kitchen je zapravo namjenski prostor koji služi za okupljanje svih timova, za druženje, za objed, ali i za testiranje novih proizvoda, isprobavanje i naposljetku prezentaciju novih prehrambenih proizvoda, prvo timovima, a onda i svima nama. To je stvarno laboratorij gdje se odvija čarolija koju kasnije, kao korisnici, možemo prezentirati”
Ovakav prostor pokazuje širu promjenu u dizajnu ureda. Zajednički prostori danas nose mnogo veću odgovornost nego prije, kad su se svodili na kuhinjicu s aparatom za kavu. Ovdje kuhinja postaje funkcionalno i simbolički srce cijelog prostora. Mjesto je gdje se sastaju svi timovi, bez obzira na to u kojem “kvartu” inače rade.
Ključna lekcija ovog projekta jest da nijedan jedinstven tip prostora ne odgovara svim zaposlenicima podjednako. Studio Brigada zato je osmislio čitav niz tipologija prostora unutar iste zgrade.
“Neki ljudi vole raditi u open spaceu, nekima ipak treba neki dan malo fokusiraniji rad, pa nam je bilo bitno stvoriti različite tipologije prostora, od open spacea, odnosno kvarta koji je i dalje intiman prostor tog tima, ali je open space, do soba za sastanke, kolaboracijskih zona koje su nekakav semi-privatan, ali i dalje otvoren tip komunikacije među timovima, i fokusiranih soba za rad”
Konkretno, ured raspolaže s otprilike 180 radnih jedinica u open space kvartovima. Uz njih ide sedam soba za sastanke namijenjenih formalnijim, timskim razgovorima. Tu su i desetak takozvanih tihih soba i kabina za telefonske pozive, gdje zaposlenik može povući poziv ili kratko se koncentrirati bez buke ostatka ureda.
Kolaboracijske zone dodatno popunjavaju taj spektar. Nude poluprivatan prostor za rad u paru ili manjoj grupi, negdje između potpune otvorenosti open spacea i potpune izolacije zatvorene sobe. Svaka od ovih tipologija ima jasnu funkciju. Zaposlenik bira prostor prema zadatku koji trenutno obavlja, umjesto da je zauvijek vezan uz jedan jedini tip radnog mjesta.
Ured nije samo mjesto za rad
Osim radnih zona, ured uključuje i sadržaje koji izravno utječu na kvalitetu radnog dana, ne samo na produktivnost u užem smislu.
“Ono što je specifično za ovaj ured je to što zaposlenici imaju dva urbana kafića za pauze i odmor, imaju svoje terase, tako da uvijek imaju priliku za mali break”, ističe Šarić. Dodaje i detalj koji smatra posebno važnim. “Ono što je jako bitno, i što ovaj ured ima, je soba za prvu pomoć, što je danas definitivno nužan dio svakog ureda, ali nije situacija da svi uredi to imaju.”
Ovakvi sadržaji, terase, lounge prostori, kafići i prostor za odmor, polako postaju novi standard u projektiranju uredskih zgrada. Riječ je o dijelu šireg shvaćanja da produktivnost ne dolazi samo iz dobro raspoređenih radnih stolova. Dolazi i iz prilika za kratak, stvaran predah tijekom dana.
Dizajn ureda inspiriran brendom i potrebama zaposlenika
Poseban izazov ovog projekta bio je ugraditi identitet Leda u prostor na način koji ne djeluje doslovno ili banalno.
“Budući da se radi o vodećoj kompaniji za proizvodnju sladoleda i smrznutih proizvoda, odlučili smo tu bogatu tradiciju prenijeti kroz detalje, putem materijala, tekstura i slično. Tako da se kroz ured vide dizajnirane lampe u obliku sladoleda, keramičke pločice koje podsjećaju na kornet, i taj neki suptilni, ne banalan, već promišljen detalj istaknuo je dizajn ovog ureda”,
Proces odabira boja za prostor bio je pritom neočekivano doslovan. “To je jedna slatka strana ovog projekta, što smo stvarno testirali puno sladoleda pod izlikom posla. Čak smo u jednom trenutku konzumirali sladoled i direktno spajali boje koje smo na kraju pretočili u prostoriju koju danas možemo vidjeti”, prisjeća se Šarić.
Rezultat je paleta boja u zajedničkim prostorima izravno inspirirana proizvodima same kompanije, umjesto generičke korporativne sheme koja bi jednako dobro pristajala bilo kojoj drugoj tvrtki.
Cijeli ured slijedi jasnu logiku podjele atmosfere prema funkciji prostora.
“Uvijek nam je cilj napraviti balans radnog prostora i tih zajedničkih zona. Radni prostori su opušteni, korišteni su više prirodni materijali, smireni tonovi, dok su zajedničke zone malo naglašenije dizajnerski, i tu se zapravo ističe ta bogata prehrambena inspiracija koju smo izvukli za oblikovanje tih zona”
Radne zone, gdje zaposlenici provode većinu dana, namjerno ostaju vizualno tiše. Zajedničke zone, poput show kitchena i kafića, mogu si priuštiti izraženiji, energičniji dizajn upravo zato što njihova funkcija nije dugotrajan fokusiran rad, nego druženje i promjena tempa.
Nekoliko mjeseci nakon useljenja, investitor već vidi konkretne rezultate promjene.
“Ured je zaista funkcionalan, ured je sve ono što smo se nadali da će biti. Donio nam je već u ovim prvim mjesecima bližu suradnju između odjela, češću komunikaciju, lakši protok informacija. Sve ono što nas je možda u starom uredu ograničavalo, sada to više nije izazov”, kaže Šagulj.
Ovaj projekt, dodaje, predstavlja krunu šireg transformacijskog procesa kroz koji je organizacija prošla posljednjih nekoliko godina.
Što možemo naučiti iz ovog projekta?
Ovaj projekt nudi nekoliko lekcija za svako projektiranje poslovnog prostora. Uključivanje zaposlenika kroz radionice i fokus grupe prije projektiranja daje uvide koje arhitekt sam, izvana, jednostavno ne može pretpostaviti.
Ponuda više različitih tipova radnih prostora, od open spacea do fokus soba, prepoznaje da ne postoji jedan univerzalan način rada. Dizajn ureda može, i po mišljenju ovog tima treba, odražavati identitet i priču tvrtke. Naposljetku, zajednički prostori poput kuhinja, kafića i terasa danas zaslužuju jednaku pažnju kao i sami radni stolovi. Izravno utječu na to koliko se zaposlenici u prostoru osjećaju dobro.
Ledo ured kao primjer dobro projektiranog ureda
Moderni ured više nije prostor u kojem svi rade na isti način. Dobro projektiran ured prilagođava se različitim navikama zaposlenika. Potiče suradnju kada je potrebna, ali omogućuje i mir za koncentrirani rad kad je to prijeko potrebno. Upravo zato današnji najbolji poslovni prostori nisu samo lijepo uređeni, nego prije svega promišljeni, izgrađeni oko stvarnih potreba ljudi koji u njima provode veći dio svog radnog dana.
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
Kuhinja i blagovaonica
Drvene kuhinje ponovno su u fokusu: Kako postići topao i suvremen izgled?
Evo kako odabrati ton, kombinaciju i materijal koji će izgledati toplo i za deset godina
Nakon godina bijelih i sivih kuhinja, drvo se vraća u središte doma. Usporedili smo svijetle i tamne tonove, kombinacije drva s bojom te razlike između masiva, furnira i dekora drva, jer o njima ovisi kako će kuhinja izgledati i za nekoliko godina.
Kuhinja iz snova: 60+ primjera za svaki stil i budžet
Dugo je vrijedilo nepisano pravilo da je bijela kuhinja najsigurniji izbor. Svijetla je, uklapa se uz sve i ne izlazi iz mode. No u posljednje vrijeme sve je više kuhinja u kojima se vidi struktura drva, od svijetlog hrasta do tamnog oraha, sama ili u kombinaciji s bojom.
Taj se pomak vidi i u brojkama. U američkom Houzzovu istraživanju kuhinja za 2026. drvene kuhinjske elemente odabralo je 29 posto ispitanika koji su obnavljali kuhinju, šest postotnih bodova više nego godinu prije. Bijele je odabralo 28 posto, pa je drvo prvi put preteklo bijelu. Istraživanje je provedeno među gotovo 1.800 korisnika platforme u SAD-u, pa ga treba čitati kao pokazatelj smjera, a ne kao pravilo za naše domove.
Ali razlog zbog kojeg se drvene kuhinje vraćaju lako je razumjeti i bez statistike. Kuhinja je prostor u kojem provodimo mnogo vremena, a drvo ga čini toplijim i manje sterilnim.
Svijetlo ili tamno drvo?
Najveći dio ispitanika u Houzzovu istraživanju odabrao je srednje tonove drva (15 posto), zatim svijetle (11 posto), dok je tamne odabralo tek tri posto. Ta raspodjela dobro opisuje i ono što se događa u praksi: većina traži toplinu drva, ali bez dojma teškog, tamnog prostora.
Svijetlo drvo, poput svijetlog hrasta ili jasena, najbolje funkcionira u manjim kuhinjama i prostorima s manje dnevnog svjetla. Prostor ostaje prozračan, a drvo mu daje toplinu koju bijela kuhinja nema. Uz svijetle fronte dobro stoje bijeli zidovi, svijetli kamen i mat metalni detalji.
Tamno drvo, poput oraha ili tamnog hrasta, daje kuhinji dubinu i dojam elegancije. Najbolje se pokazuje u većim, dobro osvijetljenim prostorima, gdje ne djeluje teško. Tamne površine pritom jače pokazuju prašinu, otiske prstiju i kapljice vode, o čemu vrijedi razmisliti ako kuhinju svakodnevno intenzivno koristite.
Između njih su srednji tonovi, koji su najlakši za kombiniranje. Nisu toliko zahtjevni za održavanje kao tamni, a toplijeg su dojma od svijetlih.
Puno drvo ili kombinacija s bojom?
Kuhinja ne mora biti u cijelosti drvena da bi djelovala toplo. Dapače, kombinacija drva i boje često je najlakši način da kuhinja izgleda suvremeno.
Jedna od mogućnosti je podijeliti elemente po visini: donji elementi u boji, a gornji u drvu, ili obrnuto. U stanu od 68 kvadrata koji potpisuje dizajnerica Petra Gajski gornji elementi izvedeni su u dekoru drva, a donji u zelenoj boji, pa kuhinja djeluje vedro, ali ne prenaglašeno.
Drvo može biti i naglasak na samo jednom dijelu kuhinje, primjerice na otoku, policama ili radnoj ploči. Antracit kuhinja s drvenom radnom pločom dobar je primjer kako i mala količina drva omekša tamnu, strogu kuhinju.
Treća mogućnost je drvo uz neutralne tonove. U obiteljskom stanu od 66 kvadrata koji je uredio Matej Kušević orah fronte kombinirane su s kašmir bež tonovima i betonskom sivom, što kuhinji daje dojam tihog luksuza.
A kad je drvo glavni materijal cijelog doma, kuhinja se može potpuno stopiti s ostatkom prostora. „Htjeli smo neutralne nijanse i drvene tonove”, kaže arhitektica Lucija Puljić o obiteljskoj kući u duhu toplog minimalizma, u kojoj je drvo dominantan materijal. Kuhinja je tamo, kako objašnjava, „trebala sve maksimalno sakriti”, pa drvene fronte djeluju kao mirna, jedinstvena ploha, a ne kao niz elemenata.
Masiv, furnir ili dekor drva: u čemu je razlika?
Kad u salonu kažu „drvena kuhinja”, to ne znači uvijek isto. Kuhinja koja izgleda drveno može biti od punog drva, od tankog sloja pravog drva na ploči ili od ploče s otisnutim uzorkom drva. Razlika se ne vidi uvijek na prvi pogled, ali se osjeti u cijeni, održavanju i načinu na koji kuhinja stari.
Masivno drvo je puno drvo kroz cijelu debljinu elementa. Ima najtopliji dojam i najljepše stari, a ogrebotine se mogu izbrusiti i površina obnoviti. No drvo je živ materijal: reagira na vlagu i promjene temperature, pa se može lagano raditi, širiti ili skupljati. Uz to je najskuplji izbor i traži redovitu njegu, osobito uz sudoper i perilicu posuđa, gdje je najviše vlage i pare.
Furnir je tanki list pravog drva zalijepljen na nosivu ploču, najčešće iverice ili medijapana. Izgleda i na dodir djeluje kao pravo drvo, jer to i jest, ali je stabilniji od masiva, jer ga nosi ploča koja se ne radi. Cijenom je između masiva i dekora. Ograničenje je u tome što se tanki sloj ne može dublje brusiti, pa je jače oštećenje teže popraviti, a rubovi su osjetljivi na vlagu ako nisu dobro zaštićeni.
Dekor drva je otisnut uzorak drva na površini ploče, najčešće iverice ili medijapana. Najpovoljniji je i vrlo otporan na svakodnevno korištenje, a lako se čisti. Današnji dekori sve vjernije oponašaju drvo, ne samo izgledom nego i strukturom površine.
Ukratko, masiv bira onaj tko želi pravo drvo i spreman ga je održavati, furnir onaj tko želi izgled i dodir pravog drva uz više stabilnosti, a dekor onaj kome je važna otpornost, jednostavno održavanje i povoljnija cijena.
Što provjeriti prije odluke?
Prije nego što odaberete drvenu kuhinju, vrijedi zamisliti kako će izgledati za nekoliko godina svakodnevnog korištenja.
Pitajte od čega su izrađene fronte, a od čega korpusi, jer to ne mora biti isti materijal. Provjerite kako su zaštićeni rubovi, osobito na elementima uz sudoper, perilicu posuđa i pećnicu, gdje su vlaga i para najveće. Kod pravog drva pitajte je li površina lakirana ili uljena, jer o tome ovisi kako ćete je održavati.
Ako planirate drvenu radnu ploču, računajte na to da će trebati redovitu njegu i povremeno obnavljanje zaštitnog sloja. Drvo uz sudoper pritom je najizloženije, pa je ondje uvijek dobro brzo pobrisati vodu.
I na kraju, pogledajte uzorak na svjetlu u vlastitom prostoru. Isti ton drva drukčije izgleda uz sjeverni i uz južni prozor, i drukčije pod toplim i hladnim umjetnim svjetlom.
Toplina koja traje
Drvene kuhinje vraćaju se jer odgovaraju onome što danas tražimo od doma: prostor koji je ugodan, a ne samo uredan. No dobra drvena kuhinja nije samo pitanje tona i stila, nego i materijala koji odgovara načinu na koji živite. Kad se ta dva pitanja pravilno spoje, kuhinja će izgledati toplo i suvremeno i za deset godina, a ne samo dok traje trend.
Predstavljamo dom
Stan od 82 kvadrata za peteročlanu obitelj: Pametna rješenja, namještaj po mjeri i interijer s karakterom
Kako urediti stan za peteročlanu obitelj, a da pritom svatko ima svoj kutak, dovoljno prostora za odlaganje i ugodno mjesto za zajedničko druženje? Mirta Milek pokazala je da za funkcionalan i lijep dom nisu uvijek potrebni veliki budžeti ni angažman dizajnera interijera. Uz kreativnost, dobro planiranje i namještaj po mjeri, svoj je stan pretvorila u prostor koji raste i mijenja se zajedno s obitelji.
90+ ideja za uređenje stana: Od malih garsonijera do luksuznih interijera
Stan za peteročlanu obitelj prilagođen svakodnevnom životu
Uređenje doma uvijek je izazov, ali kada u njemu živi peteročlana obitelj s troje djece različite dobi, svaki kvadratni metar dobiva dodatnu važnost. Prostor mora istodobno biti mjesto za odmor, igru, učenje, rad i druženje, a pritom ostati uredan i estetski privlačan.
Upravo se takvim izazovima vodila Mirta Milek, koja je sama osmislila uređenje obiteljskog stana od 82 četvorna metra. Stan se sastoji od dnevnog boravka povezanog s kuhinjom, tri spavaće sobe, dvije kupaonice i lođe.
Iako danas djeluje skladno i promišljeno, njegovo uređenje nije nastalo odjednom.
Uređenje koje je nastajalo postupno i u skladu s budžetom
Kada se obitelj uselila, prioritet nije bio savršen interijer, nego stvaranje funkcionalnog prostora za život. Financijske okolnosti nakon pandemije zahtijevale su racionalan pristup, pa je dio postojećeg namještaja dobio novu namjenu.
„Prve ideje bile su budžetski orijentirane. Bilo je važno ući unutra i opremiti stan tako da se može živjeti. Kuhinja je bila nužna, pa smo čak i nju uzeli iz jednog starog stana i nadogradili”, prisjeća se Mirta.
S vremenom je počela mijenjati pojedine dijelove interijera, vodeći se iskustvima iz prethodnih uređenja. Shvatila je da otvorene police, velike biblioteke i mnoštvo dekorativnih predmeta možda izgledaju lijepo, ali nisu uvijek najpraktičnije rješenje za obitelj s troje djece.
„Greške koje sam naučila iz prethodnih uređenja bile su velike otvorene biblioteke, puno sitnih detalja i uspomena s putovanja. Sve su to stvari koje skupljaju prašinu, a takav način života jednostavno nije moguć uz troje djece. Sve smo htjeli napraviti što praktičnije”, objašnjava.
Zato su otvorene police postupno zamijenjene zatvorenim elementima, a namještaj je dobio dodatne funkcije.
Visoki stropovi zahtijevali su namještaj po mjeri
Jedna od posebnosti stana njegova je visina od 270 centimetara. Iako viši stropovi stvaraju osjećaj prostranosti, Mirti su predstavljali i izazov pri odabiru standardnog namještaja.
„Ta visina može biti i prednost i nedostatak. Ne može se uzimati nešto tipski jer uvijek ostane neka neprilično velika praznina. Zato smo morali posegnuti za krojenim rješenjima i većom personalizacijom”, govori Mirta.
Inspiraciju je pronalazila na različitim mjestima, među ostalim i na Pinterestu, a vlastite ideje razrađivala je u suradnji sa stolarom.
Blagovaonica koja se pretvara u kućni ured
Jedno zanimljivo rješenje nalazi se u zajedničkom dnevnom prostoru, koji ima dvostruku funkciju.
Dok je najmlađe dijete bilo kod kuće, Mirta i suprug morali su prilagoditi način rada. Zaseban ured više nije bio praktična opcija, pa su radni prostor uklopili u dnevni boravak i blagovaonicu.
„U jednom trenutku to je potpuno blagovaonica, gdje se svi zajedno nađemo za stolom, jedemo i doručkujemo. A kada djecu pošaljemo u školu i vrtić, onda se to pretvara u mali radni prostor”, objašnjava Mirta.
Ključ tog rješenja nalazi se u zatvorenoj komodi koja tijekom obiteljskih obroka izgleda poput običnog komada namještaja. Kada započne radni dan, iz nje se izvlače prijenosna računala i ostale potrepštine.
Na taj način posao ne dominira prostorom tijekom cijelog dana, a blagovaonica zadržava svoju primarnu funkciju.
30+ ideja za uređenje stanova od 70 do 100m2: Stvarni primjeri funkcionalnih i lijepih domova
Dječja soba uređena u dvije razine
Poseban izazov bilo je uređenje dječjih soba. Budući da su djeca različite dobi, njihove se potrebe neprestano mijenjaju.
Najstarije dijete, tinejdžer, dobilo je vlastitu sobu, dok dvojica mlađe braće dijele zajednički prostor. No umjesto klasičnog kreveta na kat, Mirta je osmislila potpuno drukčije rješenje.
„Dječje sobe rađene su u dvije razine, ponovno iskorištavajući visinu od 270 centimetara. Dizali smo sve što je bilo moguće na višu razinu, tako da srednje dijete bude na gornjoj etaži, a donji dio, za rad, igru i spavanje, ostane najmlađem”, objašnjava.
Upravo je to jedan od najboljih primjera kako promišljeno iskorištavanje visine prostorije može nadomjestiti nedostatak kvadrata.
Ogledala vizualno povećavaju spavaću sobu
Za vlastitu spavaću sobu Mirta je željela stvoriti mirniji, elegantniji ambijent, inspiriran hotelskim interijerima. No prostorija nije velika, pa je svaki element trebalo pažljivo isplanirati. Rješenje je pronašla u namještaju izrađenom po mjeri, uključujući elemente iznad kreveta, koji koriste prostor što bi inače ostao neiskorišten.
Posebnu ulogu imaju ogledala i reflektirajuće površine.
„Koristili smo obojana, dimljena ogledala koja su dala novu dimenziju i vizualno produbila prostoriju. Ne stvarno, naravno, nego vizualno”, objašnjava Mirta.
Zrcalne površine korištene su i na drugim elementima namještaja kako bi se izbjegao dojam skučenosti. Rezultat je spavaća soba koja, unatoč ograničenoj površini, djeluje elegantno i skladno.
Renovacija obiteljskog stana naše urednice – finalni rezultati
Zatvorena lođa postala je dodatni kutak za opuštanje
Još jedan dio stana koji je dobio potpuno novu funkciju jest lođa koja je zatvaranje postala znatno iskoristiviji prostor.
„Lođa je uska i dugačka, pa u nju ne možete smjestiti sav onaj lounge namještaj koji biste možda željeli. Ali ako je malo uredite detaljima, može postati ugodno mjesto za boravak tijekom različitih sezona”, kaže Mirta.
Danas je to dodatni kutak za opuštanje koji se može prilagođavati godišnjim dobima.
Tihi luksuz u obiteljskom stanu od 66 kvadrata
Hodnik više nije odlagalište torbi i jakni
Jedna od najzanimljivijih transformacija dogodila se u hodniku.
Mirta hodnik opisuje kao prvi pozdrav obitelji, no njegov je prvi dojam donedavno bio zid prepun torbi, teniskih i padel reketa te jakni koje su ukućani ondje ostavljali pri ulasku u stan. Rješenje je bilo jednostavnije nego što se na prvi pogled čini.
„Skinula sam vješalice jer postoji ormar preko puta u koji se te stvari mogu spremiti. Stavili smo tekstilnu tapetu i ptičice koje daju trodimenzionalni efekt. Tako smo se riješili torbi, reketa i jakni i dobili lijep dojam kada se uđe u stan”, objašnjava.
Ovaj primjer pokazuje da ponekad nije potrebno dodavati novi namještaj kako bismo poboljšali funkcionalnost prostora. Dovoljno je promijeniti navike i bolje iskoristiti ono što već imamo.
Tapete kao praktično rješenje za dom s djecom
Tapete su jedan od elemenata koji povezuju različite dijelove stana. Mirta ih nije birala samo zbog estetike, nego i zbog jednostavnijeg održavanja.
Ciljano ih je postavila jer su praktične za dom s djecom i olakšavaju održavanje zidova. Periva tapeta u kuhinji pokazala se osobito dobrim rješenjem jer više nije bilo potrebno stalno bojiti zidove.
Tapete su korištene i u dječjim sobama, gdje unose toplinu i zanimljive uzorke, ali bez pretjerano dječjih motiva.
Luksuzno uređenje obiteljskog stana: Ovako izgleda elegantan dom koji živi s obitelji
Interijer pripremljen za jednostavne buduće promjene
Zanimljiv detalj u stanu jest i vizualna povezanost kuhinje, blagovaonskog stola i zidnih površina. Mirta je razmišljala unaprijed, pa je odabrala rješenja koja će joj omogućiti jednostavnije promjene u budućnosti.
Umjesto zamjene cijelog namještaja, dovoljno će biti promijeniti pojedine površine ili dekore.
Kada poželi promjenu,može zamijeniti samo ploču blagovaonskog stola i uskladiti je s novom kuhinjskom površinom. Odabirom terrazza, betona ili drva stan može dobiti potpuno drukčiji izgled uz mnogo manju investiciju nego što bi zahtijevala zamjena cijelog namještaja.
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Takav pristup posebno je koristan za obitelji koje žele povremeno osvježiti interijer, a pritom izbjeći velike troškove.
Stan Mirte Milek dokaz je da uspješno uređenje ne ovisi isključivo o veličini prostora ili visini budžeta. Najvažnije je razumjeti kako obitelj živi, što joj svakodnevno treba i na koji se način njezine potrebe mijenjaju.
Jer dom ne mora biti savršen od prvog dana. Ponekad su najbolja upravo ona rješenja koja nastaju postupno, iz svakodnevnog života, iskustva i želje da prostor bude prilagođen ljudima koji u njemu žive.
