Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Gradnja doma
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije
Planiranje renovacije stana često započinje istim pitanjem – koga angažirati za renovaciju? Pravovremeno uključivanje pravih stručnjaka ključno je za kvalitetan rezultat, kontrolu budžeta i izbjegavanje naknadnih korekcija.
Zahvaljujući dostupnosti digitalnih alata, inspiracije na društvenim mrežama i sve naprednijim AI alatima za vizualizaciju prostora, mnogi vlasnici stanova već u početnoj fazi pokušavaju sami zamisliti budući izgled svog doma. Uz nekoliko klikova moguće je isprobati različite tlocrte, boje, stilove i rasporede namještaja.
Takvi alati mogu biti korisni kao polazišna točka. Pomažu u artikuliranju ideja i lakšem komuniciranju želja. Ipak, virtualne vizualizacije ne mogu zamijeniti stručno znanje i iskustvo. One ne uzimaju u obzir stvarna ograničenja prostora, tehničke instalacije, zakonske okvire i dugoročnu funkcionalnost.
Upravo zato, bez obzira na to koliko je ideja dobro razrađena u digitalnom alatu, najsigurniji put do kvalitetne renovacije uvijek vodi kroz suradnju sa stručnjacima. Arhitekti, dizajneri interijera i ostali profesionalci znaju kako ideju pretvoriti u izvediv, siguran i dugoročno održiv projekt.
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije.
1. Arhitekt – prvi korak kod ozbiljne renovacije
Ako renovacija uključuje rušenje zidova, promjenu tlocrta, novu kupaonicu ili zahvate u nosivu konstrukciju, arhitekt je prva osoba koju treba angažirati. On analizira postojeće stanje, prostorne mogućnosti i zakonske okvire. Na temelju toga izrađuje projekt koji je funkcionalan, siguran i izvediv.
U ovoj fazi definiraju se raspored prostorija, osnovna logika kretanja kroz stan i tehnička rješenja. Kvalitetan arhitektonski projekt sprječava pogreške koje se kasnije teško i skupo ispravljaju.
2. Dizajner interijera – povezivanje funkcije i estetike
Nakon što je osnovna struktura stana definirana, u proces se uključuje dizajner interijera. Njegova uloga je oblikovati prostor prema stvarnim navikama korisnika. Fokus je na funkcionalnosti, ergonomiji i atmosferi prostora.
5 savjeta dizajnerice interijera kako urediti dom kao profesionalac
Dizajner interijera planira raspored namještaja, rasvjetu, odabir materijala i boja. Njegovo uključivanje prije početka radova omogućuje precizno planiranje instalacija i izbjegavanje improvizacija na gradilištu.
3. Specijalisti za kuhinje i namještaj po mjeri
Kada je koncept interijera jasan, slijedi suradnja sa specijalistima za kuhinje, ormare i namještaj po mjeri. Oni izrađuju detaljna rješenja prilagođena prostoru i svakodnevnom korištenju.
Ova faza je važna jer se tada definiraju točne mjere, sustavi pohrane i tehnički detalji. Dobro isplanirana kuhinja i ugradbeni elementi značajno utječu na kvalitetu života u stanu.
4. Savjetnik za boje – završno usklađivanje prostora
Odabir boja često se podcjenjuje, iako snažno utječe na doživljaj prostora. Savjetnik za boje pomaže u izboru nijansi koje odgovaraju svjetlu, materijalima i funkciji prostorije.
Ova faza je posebno korisna kod cjelovitih renovacija, ali i u situacijama kada se teško donose konačne odluke.
5. Izvođač radova – početak realizacije
Tek kada su svi projekti i detalji definirani, u posao ulazi izvođač radova. On organizira gradilište, koordinira majstore i vodi računa o rokovima i kvaliteti izvedbe.
Ako se izvođač uključi prerano, često dolazi do promjena tijekom radova. To povećava troškove i produžuje trajanje renovacije. Jasna dokumentacija u ovoj fazi je ključna.
6. Krajobrazni arhitekt – ako stan ima vanjski prostor
Ako stan ima terasu, vrt ili atrij, planiranje vanjskog prostora ne bi trebalo ostaviti za kraj. Krajobrazni arhitekt osmišljava vanjski dio kao logičan nastavak interijera.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Planiraju se podne obloge, zelenilo, rasvjeta i način korištenja prostora kroz godinu. Dobro osmišljen vanjski prostor povećava vrijednost stana i kvalitetu boravka.
7. Profesionalni organizator – završni korak
Nakon završetka radova i useljenja, profesionalni organizator pomaže u organizaciji prostora. Njegov zadatak je prilagoditi ormare, pohranu i raspored stvari stvarnim navikama ukućana.
Ova faza osigurava da stan ne bude samo lijep, već i dugoročno funkcionalan.
Renovacija kao proces, a ne improvizacija
Kada se postavi pitanje koga angažirati za renovaciju stana, odgovor ovisi o opsegu radova i fazi u kojoj se projekt nalazi. Pravilnim redoslijedom angažiranja stručnjaka renovacija postaje predvidljiv proces, a ne niz improvizacija. Dobro planiranje uvijek štedi vrijeme, novac i živce, a krajnji rezultat je prostor koji u potpunosti odgovara načinu života njegovih korisnika.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login