Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Gradnja doma
Solarni paneli donose nove izazove za zaštitu od požara u zgradama
Solarni paneli, punionice električnih vozila i energetska obnova mijenjaju način na koji projektiramo zgrade. Stručnjaci upozoravaju da zaštita od požara mora pratiti razvoj novih tehnologija
Solarni paneli na krovovima, punionice za električne automobile u podzemnim garažama i masovna energetska obnova stambenih zgrada — sve su to procesi koji se u Hrvatskoj ubrzano odvijaju. No dok zelena tranzicija napreduje, jedno pitanje ostaje nedovoljno glasno: je li zaštita od požara u zgradama uspjela pratiti taj tempo?
Upravo to bila je jedna od središnjih tema konferencije o zaštiti od požara održane u Opatiji, koja je na jedno mjesto okupila projektante, nadzorne inženjere, proizvođače opreme, akademsku zajednicu, osiguravajuća društva i predstavnike regulatornih tijela.
„Ovo su idealna mjesta da se svi na jednom ovakvom okupljanju s nizom stručnih predavanja skupe, izmijene informacije, znanja i dragocjena iskustva”, rekao je Miodrag Drakulić, dipl. ing. stroj., predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara i jedan od organizatora skupa.
Zelena tranzicija donosi nove izazove za sigurnost
Zelena gradnja i energetska učinkovitost donijele su niz prednosti — niže račune, manji ugljični otisak, bolji komfor stanovanja. No svaka nova tehnologija koja ulazi u zgradu donosi i nova požarna opterećenja. Solarni paneli na ravnim krovovima, sustavi za punjenje električnih vozila i debeli slojevi izolacije postavljeni u okviru energetskih obnova — svi ti elementi mijenjaju ponašanje zgrade u slučaju požara na načine koje stariji propisi nisu predvidjeli.
Problem nije u samim tehnologijama, nego u tome što regulativa teško prati brzinu njihovog razvoja. Upravo taj jaz između tehničkog napretka i normativnog okvira danas predstavlja jedan od najvećih izazova u zaštiti od požara.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Problem starih zgrada koje nisu projektirane prema današnjim standardima
Možda je najkonkretniji i najjači kut cijele priče upravo ovaj: u Hrvatskoj masovno obnavljamo zgrade iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća — i u njih ugrađujemo tehnologije koje tada nisu bile ni zamislive.
„Mi imamo zgrade koje su građene 60-ih i 70-ih i radimo energetske obnove na njima. To su zgrade koje ne zadovoljavaju propise današnje zaštite od požara. Regulativa i znanje u ovom području razvijali su se zadnjih 30 godina, a sad imamo nešto što je građeno prije 50 godina. I naravno, mi uvodimo nove rizike — stavljamo fotonaponske panele, stavljamo punjače za električna vozila, a ne znamo uopće s čim imamo posla, kakva nam je zgrada”, upozorila je izv. prof. dr. sc. Marija Jelčić Rukavina s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Ovo nije hipotetski scenarij. Energetska obnova višestambenih zgrada u punom je jeku, a Hrvatska je za tu svrhu osigurala stotine milijuna eura iz europskih fondova. Brzina obnove svakako je dobrodošla — ali samo ako ide ruku pod ruku sa sigurnosnim standardima.
Kakvu ulogu imaju negorivi materijali?
Jedan od odgovora na nove požarne izazove leži u izboru materijala. Negoriva izolacija od kamene vune postaje sve važnija komponenta suvremene gradnje, posebno kod fasada i ravnih krovova.
„Knauf Insulation se ovdje pojavljuje kao proizvođač negorive izolacije. Sama takva izolacija — potpuno negoriva, talište kamene vune je iznad 1000 °C — za razliku od gorivih materijala koji se tale već kod 50-60 °C, kod kojih je onda brzo širenje požara vrlo vjerojatno”, objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulationa.
Razlika u ponašanju materijala pri visokim temperaturama nije samo tehnički detalj — ona može biti razlika između lokaliziranog požara i katastrofalnog širenja plamena po cijeloj fasadi zgrade. O zaštiti pročelja zgrada od požara pisali smo i ranije, a stručnjaci s Građevinskog fakulteta izradili su poseban priručnik namijenjen arhitektima i projektantima.
Solarni paneli i punionice kao novi izazov
Fotonaponski sustavi na krovovima postaju sve češći – kako na obiteljskim kućama tako i na poslovnim i stambenim zgradama. S njima rastu i zahtjevi za sigurnijim krovnim sustavima koji mogu podnijeti nova mehanička i požarna opterećenja.
„Kada cijelu ovojnicu obuhvatite negorivom izolacijom, govorim prvenstveno za fasade i ravne krovove – tu su puno više instalacije, puno više mogućnosti širenja požara ili samog okidača za požar. Zato smo razvili kolekciju Smart Roof — kamenu vunu koja podnosi puno veća opterećenja i zbog same gustoće je puno vatrostalnija za sustave gdje se mogu dogoditi brzi požari”, rekao je Henezi.
Slična logika vrijedi i za podzemne garaže s punionicama za električne automobile. Električni automobili pri požaru mogu razviti iznimno visoke temperature, a dim se u podzemnim prostorima širi brže nego na otvorenom. Za te primjene razvijene su lamele kamene vune koje se lijepe direktno na strop garaže — ne zahtijevaju posebnu obradu ni mehaničko pričvršćivanje, impregniraju se izvana i mogu se prebojati u željenim bojama.
Hrvatska priprema prve smjernice za fotonaponske sustave
Jedna od ključnih informacija s konferencije tiče se regulatornog vakuuma oko solarnih sustava — i prvog konkretnog koraka prema njegovu popunjavanju.
„Mi smo zajedno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike započeli izradu smjernica za fotonaponske sustave. Nakon početnog poleta, taj je dio malo zastao. Sad imamo jednu grubu skicu tih smjernica koja zahtijeva usuglašavanje i stručnu diskusiju — ali to bi mogli biti realno prve domaće smjernice koje ćemo kao stručne udruge i akademska zajednica staviti na tržište i na upotrebu”, rekao je Drakulić.
Hrvatska trenutno nema domaće tehničke smjernice koje bi projektantima i izvođačima dale jasne upute kako sigurno integrirati fotonaponske sustave u zgrade — a taj nedostatak u praksi ostavlja previše prostora za improvizaciju.
Zelena gradnja i zaštita od požara moraju ići zajedno
Poruka konferencije u Opatiji nije bila protiv zelene tranzicije — bila je za odgovornu zelenu tranziciju. Tehnologije koje štede energiju, bez kvalitetnog projektiranja, odgovarajuće zaštite i upotrebe negorivih materijala, mogu postati ozbiljan rizik za ljude i objekte.
Zaštita od požara u zgradama ne smije biti nešto što se dodaje na kraju projekta — ona mora biti ugrađena od samog početka, kao što su to energetska učinkovitost i drugi standardi koje moderna zgrada mora zadovoljiti. Dok god se te dvije teme razvijaju odvojeno, jaz između ambicija zelene gradnje i stvarne sigurnosti zgrada nastavit će rasti.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
You must be logged in to post a comment Login